Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Nenad Kljaić

Indeks Nenad Kljaić

Nenad Kljaić (Zagreb, 21. prosinca 1966.), hrvatski je rukometaš i trener, profesor tjelesne kulture, osvajač zlatne medalje na Mediteranskim igrama 1993. u Languedoc-Roussillonu i na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine.

12 odnosi: Hrvatska, Hrvatska rukometna reprezentacija, Milan Neralić, RK Zagreb, Rukomet, Tomislav Neralić, Velimir Kljaić, XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993., XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., Zagreb, 1966., 21. prosinca.

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Nenad Kljaić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska rukometna reprezentacija

Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu.

Novi!!: Nenad Kljaić i Hrvatska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Milan Neralić

'''Milan Neralić''' Milan Neralić (Slunj, 26. veljače 1875. – Beč, 17. veljače 1918.) je bio hrvatski mačevalac, prvi hrvatski olimpijac i prvi Hrvat osvajač medalje na Olimpijskim igrama.

Novi!!: Nenad Kljaić i Milan Neralić · Vidi više »

RK Zagreb

RK Zagreb hrvatski je rukometni klub iz Zagreba, osnovan 1922. godine.

Novi!!: Nenad Kljaić i RK Zagreb · Vidi više »

Rukomet

Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.

Novi!!: Nenad Kljaić i Rukomet · Vidi više »

Tomislav Neralić

Tomislav Neralić Tomislav Neralić (Karlovac, 9. prosinca 1917. – Zagreb, 16. studenoga 2016.), hrvatski operni pjevač.

Novi!!: Nenad Kljaić i Tomislav Neralić · Vidi više »

Velimir Kljaić

Velimir Kljaić (Danilo Gornje kraj Šibenika, 10. veljače 1946.Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj, Zagreb: Golden marketing, 1993.,, str. 342., 343. – Zagreb, 12. kolovoza 2010.), hrvatski je rukometni trener, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine, koja je bila prva olimpijska zlatna medalja za hrvatski šport.

Novi!!: Nenad Kljaić i Velimir Kljaić · Vidi više »

XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993.

12.

Novi!!: Nenad Kljaić i XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993. · Vidi više »

XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.

XXVI.

Novi!!: Nenad Kljaić i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Nenad Kljaić i Zagreb · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Nenad Kljaić i 1966. · Vidi više »

21. prosinca

21.

Novi!!: Nenad Kljaić i 21. prosinca · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Nenad Kljajić.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »