Brže od pregledniku!
41 odnosi: Aljoša Asanović, Đovani Roso, Češka nogometna reprezentacija, Bayer 04 Leverkusen, Belgija, Haifa, Hajdučko srce, HNK Hajduk Split, HNK Trogir, Hrvatska, Ivan Leko (nogometaš), Izrael, Leverkusen, Maccabi Haifa F.C., Maroko, Niko Kranjčar, Nogomet, RCD Espanyol, Reggina 1914, RNK Split, Robert Prosinečki, RSC Anderlecht, Split, UEFA Liga prvaka, Zvonimir Boban, 1. HNL 1994./95., 1. HNL 2005./06., 11. prosinca, 1970., 1990., 1993., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2003., 2005., 2006., 2007..
Aljoša Asanović
Aljoša Asanović (Split, 14. prosinca 1965.), hrvatski bivši nogometaš i sadašnji trener.
Novi!!: Nenad Pralija i Aljoša Asanović · Vidi više »
Đovani Roso
Đovani Roso, (hebrejski: ג'ובאני רוסו) (Split, 17. studenoga 1972.), bivši je hrvatski nogometaš.
Novi!!: Nenad Pralija i Đovani Roso · Vidi više »
Češka nogometna reprezentacija
Češka nogometna reprezentacija predstavlja Češku u međunarodnom muškom nogometu.
Novi!!: Nenad Pralija i Češka nogometna reprezentacija · Vidi više »
Bayer 04 Leverkusen
Bayer je njemački nogometni klub iz grada Leverkusena.
Novi!!: Nenad Pralija i Bayer 04 Leverkusen · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Nenad Pralija i Belgija · Vidi više »
Haifa
Panorama luke u HaifiHaifa (hebrejski: חֵיפָה Ḥefa; arapski: حَيْفَا Ḥayfā), treći po veličini grad u Izraelu.
Novi!!: Nenad Pralija i Haifa · Vidi više »
Hajdučko srce
Hajdučko srce nagrada je navijača nogometnog kluba Hajduk iz Splita, Torcide, kojim oni nagrađuju onog klupskog igrača koji je tijekom sezone pokazao najborbeniju i najpožrtvovniju igru, te zapravo - borbeno Hajdučko srce.
Novi!!: Nenad Pralija i Hajdučko srce · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Nenad Pralija i HNK Hajduk Split · Vidi više »
HNK Trogir
Hrvatski nogometni klub Trogir osnovan je 1912. godine pod imenom Sportski Klub Trogir.
Novi!!: Nenad Pralija i HNK Trogir · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nenad Pralija i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Leko (nogometaš)
Ivan Leko (Split, 7. veljače 1978.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš i nogometni reprezentativac.
Novi!!: Nenad Pralija i Ivan Leko (nogometaš) · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Nenad Pralija i Izrael · Vidi više »
Leverkusen
Leverkusen je grad na jugu njemačke savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Nenad Pralija i Leverkusen · Vidi više »
Maccabi Haifa F.C.
Maccabi Haifa izraelski je nogometni klub iz grada Haife.
Novi!!: Nenad Pralija i Maccabi Haifa F.C. · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Nenad Pralija i Maroko · Vidi više »
Niko Kranjčar
Niko Kranjčar (Zagreb, 13. kolovoza 1984.), bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac.
Novi!!: Nenad Pralija i Niko Kranjčar · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Nenad Pralija i Nogomet · Vidi više »
RCD Espanyol
RCD Espanyol de Barcelona (katalonski: Reial Club Deportiu Espanyol de Barcelona) je španjolski nogometni klub iz Barcelona.
Novi!!: Nenad Pralija i RCD Espanyol · Vidi više »
Reggina 1914
Reggina 1914 talijanski je nogometni klub iz Reggio Calabrije koji se trenutačno natječe u Seriji B.
Novi!!: Nenad Pralija i Reggina 1914 · Vidi više »
RNK Split
RNK Split hrvatski je nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Nenad Pralija i RNK Split · Vidi više »
Robert Prosinečki
Robert Prosinečki (Villingen-Schwenningen, Njemačka, 12. siječnja 1969.), hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: Nenad Pralija i Robert Prosinečki · Vidi više »
RSC Anderlecht
Royal Sporting Club Anderlecht (kraljevski sportski klub Anderlecht), poznatiji samo kao Anderlecht, belgijski je nogometni klub iz Bruxellesa.
Novi!!: Nenad Pralija i RSC Anderlecht · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Nenad Pralija i Split · Vidi više »
UEFA Liga prvaka
UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove.
Novi!!: Nenad Pralija i UEFA Liga prvaka · Vidi više »
Zvonimir Boban
Zvonimir Boban (Imotski, 8. listopada 1968.) bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac.
Novi!!: Nenad Pralija i Zvonimir Boban · Vidi više »
1. HNL 1994./95.
1.
Novi!!: Nenad Pralija i 1. HNL 1994./95. · Vidi više »
1. HNL 2005./06.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Pralija i 1. HNL 2005./06. · Vidi više »
11. prosinca
11.
Novi!!: Nenad Pralija i 11. prosinca · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Pralija i 1970. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Pralija i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Pralija i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Pralija i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Pralija i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Nenad Pralija i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Nenad Pralija i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Nenad Pralija i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Nenad Pralija i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Nenad Pralija i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nenad Pralija i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Nenad Pralija i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nenad Pralija i 2007. · Vidi više »
