Brže od pregledniku!
38 odnosi: Željko Mijač, Branko Oblak, Dragan Holcer, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Ivan Buljan, Ivica Šurjak, Jugoslavenska nogometna reprezentacija, Jurica Jerković, Kup maršala Tita, Luka Peruzović, Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75., Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79., Prvenstvo Jugoslavije u nogometu, Slaviša Žungul, Split, Talijanska nogometna reprezentacija, Tomislav Ivić, Torino, 1. FSV Mainz 05, 1955., 1969., 1973., 1974., 1980., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1992., 1997., 2002., 2003., 2006., 21. travnja, 6. kolovoza.
Željko Mijač
Željko Mijač (Split, 13. siječnja 1954. – 14. veljače 2022.), bivši hrvatski nogometaš, potom trener, bio član takozvane "zlatne generacije" splitskog Hajduka u vrijeme njenih najvećih uspjeha.
Novi!!: Nenad Šalov i Željko Mijač · Vidi više »
Branko Oblak
Branko "Brane" Oblak (Ljubljana, 27. svibnja 1947.), slovenski nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: Nenad Šalov i Branko Oblak · Vidi više »
Dragan Holcer
Dragan Holcer (Zwiesel kod Berggießhübela, Saska, Njemačka, 19. siječnja 1945. - Split, 23. rujna 2015.), bio je hrvatski nogometaš.
Novi!!: Nenad Šalov i Dragan Holcer · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Nenad Šalov i HNK Hajduk Split · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nenad Šalov i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Buljan
Ivan Buljan (Runovići, 11. prosinca 1949.) je hrvatski nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: Nenad Šalov i Ivan Buljan · Vidi više »
Ivica Šurjak
Ivan - Ivica Šurjak (Split, 23. ožujka 1953.) umirovljeni je hrvatski nogometaš.
Novi!!: Nenad Šalov i Ivica Šurjak · Vidi više »
Jugoslavenska nogometna reprezentacija
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Nenad Šalov i Jugoslavenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Jurica Jerković
Jurica Jerković (Split, 25. veljače 1950. – Split, 3. lipnja 2019.), bio je hrvatski nogometaš, jedna od igračkih legendi splitskog Hajduka.
Novi!!: Nenad Šalov i Jurica Jerković · Vidi više »
Kup maršala Tita
Kup maršala Tita bilo je nogometno kup natjecanje u bivšoj Jugoslaviji.
Novi!!: Nenad Šalov i Kup maršala Tita · Vidi više »
Luka Peruzović
Luka Peruzović (Split, 26. veljače 1952.) je bivši hrvatski nogometaš i trener.
Novi!!: Nenad Šalov i Luka Peruzović · Vidi više »
Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.
Prvenstvo Jugoslavije u nogometu u sezoni 1974./75.
Novi!!: Nenad Šalov i Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75. · Vidi više »
Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.
Prvenstvo Jugoslavije u nogometu u sezoni 1979/80.
Novi!!: Nenad Šalov i Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79. · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u nogometu
Prvo prvenstvo Kraljevine Jugoslavije održano je 1923. kup-sustavom, a prvi je prvak bio Građanski iz Zagreba, dok je prvo prvenstvo po liga-sustavu bilo 1927., a osvojio ga je Hajduk iz Splita.
Novi!!: Nenad Šalov i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu · Vidi više »
Slaviša Žungul
Slaviša Žungul (Požarevac, 28. srpnja 1954.), bivši hrvatski nogometaš, legendarni napadač Hajduka, u Americi poznatiji kao Steve Zungul, "Kralj malog nogometa".
Novi!!: Nenad Šalov i Slaviša Žungul · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Nenad Šalov i Split · Vidi više »
Talijanska nogometna reprezentacija
Talijanska nogometna reprezentacija predstavlja Italiju u međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod vodstvom Talijanskog nogometnog saveza (FIGC), vodećeg nogometnog tijela u državi.
Novi!!: Nenad Šalov i Talijanska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Tomislav Ivić
Tomislav Ivić (Split, 30. lipnja 1933. – Split, 24. lipnja 2011.), hrvatski nogometni trener i izbornik.
Novi!!: Nenad Šalov i Tomislav Ivić · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: Nenad Šalov i Torino · Vidi više »
1. FSV Mainz 05
1.
Novi!!: Nenad Šalov i 1. FSV Mainz 05 · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Šalov i 1955. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Šalov i 1969. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Šalov i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Nenad Šalov i 1974. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Šalov i 1980. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Šalov i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Šalov i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Šalov i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Šalov i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Šalov i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Nenad Šalov i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Nenad Šalov i 1992. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Nenad Šalov i 1997. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Nenad Šalov i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Nenad Šalov i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Nenad Šalov i 2006. · Vidi više »
21. travnja
21.
Novi!!: Nenad Šalov i 21. travnja · Vidi više »
6. kolovoza
6.
Novi!!: Nenad Šalov i 6. kolovoza · Vidi više »
