Brže od pregledniku!
28 odnosi: Šime Mazzura, Banska Hrvatska, Desni centar, Domovinaši, Hrvatska, Hrvatska opozicija, Hrvatska stranka prava (1903.), Hrvatski nacionalizam, Hrvatsko-slovenska narodna stranka, Ignjat Brlić, Josip Juraj Strossmayer, Károly Khuen-Héderváry, Liberalizam, Mađarizacija, Marijan Derenčin, Matija Mrazović, Narodna stranka, Narodna stranka (Dalmacija), Obzor (novine), Politička stranka, Pozor (Zagreb, 1860.), Stranka prava, Wikipedija, Zagreb, 1880., 1894., 1902., 1903..
Šime Mazzura
Šime Mazzura-Marov (Tisno, Murter, 21. listopada/31. listopada Proleksis enciklopedija 1840. – Zagreb, 14. prosinca 1918.) je bio hrvatski publicist i političar.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Šime Mazzura · Vidi više »
Banska Hrvatska
Banska Hrvatska može značiti.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Banska Hrvatska · Vidi više »
Desni centar
Desni centar u politici i političkoj teoriji označava ideologije, pokrete i stranke koji po svojim temeljnim određenjima pripadaju desnici, ali po načinu ostvarenja tih ciljeva ili manjim dijelom svog programa pripadaju centru, odnosno u svojoj platformi imaju previše lijevih sadržaja da bi ih se moglo nazvati desnicom.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Desni centar · Vidi više »
Domovinaši
U dotada jedinstvenoj Stranci prava došlo je 1895. godine do sukoba između Ante Starčevića, Kumičića, Franka i Mile Starčevića s jedne strane i skupine okupljene oko Frana Folnegovića, koja se priklonila vlastodršcima, koji su osudili događaje od 16.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Domovinaši · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska opozicija
Sredinom siječnja 1902. spojile su se Stranka prava i Neodvisna narodna stranka pod imenom Hrvatska opozicija, kojoj su pristupili i pojedini hrvatski naprednjaci.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Hrvatska opozicija · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1903.)
Nakon što je krajem 19.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Hrvatska stranka prava (1903.) · Vidi više »
Hrvatski nacionalizam
grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »
Hrvatsko-slovenska narodna stranka
Hrvatsko-slovenska narodna stranka (HSNS; poslije Jugoslavenska narodna stranka), politička organizacija Hrvata i Slovenaca u Istri 1884. – 1926. 10. siječnja 1884. održana je osnivačka sjednica Hrvatsko-slovenskoga kluba Istarskoga sabora, koji je trebao usklađivati politički rad hrvatskih i slovenskih zastupnika, u nazočnosti zastupnika Augusta Jenka, Antuna Križanca, Vinka Zamlića, Matka Laginje i Vjekoslava Spinčića.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Hrvatsko-slovenska narodna stranka · Vidi više »
Ignjat Brlić
Ignjat Brlić (Brod na Savi, 1. veljače 1834. – Brod na Savi, 8. travnja 1892.), hrvatski političar i odvjetnik Pučku školu je završio u Brodu na Savi.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Ignjat Brlić · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Liberalizam
Liberalizam (lat. liberalis ← liber.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Liberalizam · Vidi više »
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Mađarizacija · Vidi više »
Marijan Derenčin
Marijan Derenčin (Rijeka, 24. rujna 1836. – Zagreb, 8. veljače 1908.), hrvatski književnik, pravnik i političar.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Marijan Derenčin · Vidi više »
Matija Mrazović
'''Matija Mrazović''' Matija Mrazović (Visoko pokraj Kalnika, 24. veljače 1824. - Zagreb, 13. rujna 1896.), hrvatski odvjetnik, političar i publicist.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Matija Mrazović · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Narodna stranka · Vidi više »
Narodna stranka (Dalmacija)
Narodna stranka u Dalmaciji, također i narodnjaci ili aneksionisti, naziv je za stranku u Kraljevini Dalmaciji pod vlašću Habsburške Monarhije, osnovanu 1861. godine.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Narodna stranka (Dalmacija) · Vidi više »
Obzor (novine)
Obzor je ime nekoliko hrvatskih novinskih izdanja, kao 'Obzor' u razdoblju 1860. – 1941. (dnevne novine), kao 'Hrvatski obzor' u suvremeno doba (tjednik).
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Obzor (novine) · Vidi više »
Politička stranka
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Politička stranka · Vidi više »
Pozor (Zagreb, 1860.)
Pozor je bio hrvatski dnevnik iz Zagreba.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Pozor (Zagreb, 1860.) · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Stranka prava · Vidi više »
Wikipedija
Wikipedija (wiki na havajskom 'brzo' ili 'požuriti' i -pedija) višejezična je na ''Webu'' zasnovana enciklopedija slobodna sadržaja.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Wikipedija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i Zagreb · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i 1880. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i 1894. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Neovisna narodna stranka i 1903. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Neodvisna narodna stranka, Obzoraši.
