Brže od pregledniku!
68 odnosi: Andres Garafulić, Ante Gardilčić, Anton Restović, Barok, Blatačka kuća u Nerežišćima, Brač, Brački vitalac, Crkva, Crkva Gospe Karmelske u Nerežišćima, Crkva sv. Filipa i Jakova u Nerežišćima, Crkva sv. Jadre kod Donjeg Humca, Crkva sv. Josipa u Nerežišćima, Crkva sv. Jurja u Nerežišćima, Crkva sv. Margarite u Nerežišćima, Crkva sv. Nikole u Nerežišćima, Crkva sv. Petra u Nerežišćima, Crkva sv. Trojstva kod Nerežišća, Crkva sv. Tudora kod Nerežišća, Donji Humac, Dračevica, Dragonjina špilja, Državna cesta D113, Dužd, Gotika, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ivan Krstulović, Kameni štandarac u Nerežišćima, Kuća Garafulić u Nerežišćima, Kuća Harašić u Nerežišćima, Lenka Franulic Zlatar, Lily Garafulić Janković, Luka Fertilio Nikolić, Mletačka Republika, Murvica (Bol), Nikola Miličević (astronom), Poreč, Prozor, Pustinja Blaca, Pustinja Silvio, Pustinja Stipančić, Rajka Baković, Sklop kuća Defilippis, Splitsko-dalmatinska županija, Stijena Kolač, Zastava, 1424., 1431., 1545., ..., 1593., 1645., 1668., 1697., 1705., 1718., 1726., 1746., 1760., 1764., 1811., 1842., 1869., 1873., 1894., 1898., 1902., 2011.. Proširite indeks (18 više) »
Andres Garafulić
Andres Garafulić (Andrés Garafulic Yankovic) (Antofagasta/ po drugim izvorima: Brač,Lucas Fertilio:, Studia croatica, g. 14, srpanj - prosinac 1973. - sv. 50-51 1905. – Santiago da Chile, 1956.) je čileanski književnik hrvatskog podrijetla.
Novi!!: Nerežišća i Andres Garafulić · Vidi više »
Ante Gardilčić
Ante Gardilčić (Nerežišća, 24. rujna 1902. – Zagreb, 20. rujna 1965.), hrvatski liječnik oftalmolog, pionir kemoterapije Hrvatski leksikon, I. svezak A-K, Zagreb.
Novi!!: Nerežišća i Ante Gardilčić · Vidi više »
Anton Restović
Anton Restović (Nerežišća, o. Brač, 1929. – 1978.), hrvatski ekonomist.
Novi!!: Nerežišća i Anton Restović · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Nerežišća i Barok · Vidi više »
Blatačka kuća u Nerežišćima
desno Blatačka kuća u selu Nerežišćima, predstavlja zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Nerežišća i Blatačka kuća u Nerežišćima · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Nerežišća i Brač · Vidi više »
Brački vitalac
Brački vitalac, jelo s Brača, iz Nerežišća.
Novi!!: Nerežišća i Brački vitalac · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Nerežišća i Crkva · Vidi više »
Crkva Gospe Karmelske u Nerežišćima
Crkva Gospe Karmelske nalazi se u Nerežišćima na Braču.
Novi!!: Nerežišća i Crkva Gospe Karmelske u Nerežišćima · Vidi više »
Crkva sv. Filipa i Jakova u Nerežišćima
Crkva sv.
Novi!!: Nerežišća i Crkva sv. Filipa i Jakova u Nerežišćima · Vidi više »
Crkva sv. Jadre kod Donjeg Humca
Ruševine crkvice sv.
Novi!!: Nerežišća i Crkva sv. Jadre kod Donjeg Humca · Vidi više »
Crkva sv. Josipa u Nerežišćima
Crkva sv.
Novi!!: Nerežišća i Crkva sv. Josipa u Nerežišćima · Vidi više »
Crkva sv. Jurja u Nerežišćima
Crkva sv.
Novi!!: Nerežišća i Crkva sv. Jurja u Nerežišćima · Vidi više »
Crkva sv. Margarite u Nerežišćima
Crkva sv.
Novi!!: Nerežišća i Crkva sv. Margarite u Nerežišćima · Vidi više »
Crkva sv. Nikole u Nerežišćima
Crkva sv.
Novi!!: Nerežišća i Crkva sv. Nikole u Nerežišćima · Vidi više »
Crkva sv. Petra u Nerežišćima
Crkva sv.
Novi!!: Nerežišća i Crkva sv. Petra u Nerežišćima · Vidi više »
Crkva sv. Trojstva kod Nerežišća
Crkva sv.
Novi!!: Nerežišća i Crkva sv. Trojstva kod Nerežišća · Vidi više »
Crkva sv. Tudora kod Nerežišća
Crkva sv.
Novi!!: Nerežišća i Crkva sv. Tudora kod Nerežišća · Vidi više »
Donji Humac
Donji Humac je mjesto na otoku Braču, u Hrvatskoj.
Novi!!: Nerežišća i Donji Humac · Vidi više »
Dračevica
Dračevica je mjesto na sjeverozapadnom dijelu otoka Brača, u unutrašnjosti otoka.
Novi!!: Nerežišća i Dračevica · Vidi više »
Dragonjina špilja
Ulaz u Zmajevu pećinu. Drakonjina, Dragonjina, Zmajeva špilja, pećina kod sela Murvice, općina Bol, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Nerežišća i Dragonjina špilja · Vidi više »
Državna cesta D113
D113 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Nerežišća i Državna cesta D113 · Vidi više »
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Novi!!: Nerežišća i Dužd · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Nerežišća i Gotika · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nerežišća i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Nerežišća i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ivan Krstulović
Ivan Krstulović (Nerežišća, 1858. – Santiago, Čile, 1920.) je čileanski novinar, izdavač, slikar i glazbenik iz zajednice Hrvata u Čileu, pripadnik hrvatske političke emigracije iz doba Austro-Ugarske.
Novi!!: Nerežišća i Ivan Krstulović · Vidi više »
Kameni štandarac u Nerežišćima
Štandarac Kameni štandarac s grbom i reljefom lava nalaze se u Nerežišćima na Braču.
Novi!!: Nerežišća i Kameni štandarac u Nerežišćima · Vidi više »
Kuća Garafulić u Nerežišćima
Kuća Garafulić, kuća u Nerežišćima, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Nerežišća i Kuća Garafulić u Nerežišćima · Vidi više »
Kuća Harašić u Nerežišćima
Kuća Harašić, kuća u Nerežišćima, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Nerežišća i Kuća Harašić u Nerežišćima · Vidi više »
Lenka Franulic Zlatar
Lenka Franulić Zlatar (Antofagasta, 22. srpnja 1908. — Santiago, 25. svibnja 1961.) je čileanska novinarka, spisateljica i književna kritičarka hrvatskog podrijetla Jerko Ljubetić: Lenka, Nerudin "val od kristala".
Novi!!: Nerežišća i Lenka Franulic Zlatar · Vidi više »
Lily Garafulić Janković
Lily Garafulić Janković (Garafulic Yankovic) (Antofagasta, 1914. – Santiago de Chile, ožujka 2012.) je čileanska kiparica hrvatskog podrijetla.
Novi!!: Nerežišća i Lily Garafulić Janković · Vidi više »
Luka Fertilio Nikolić
Luka Fertilio Nikolić (Nerežišća, 22. veljače Šimun Šito Ćorić, 60 hrvatskih emigrantskih pisaca1903.—30. lipnja 1985.) Jerko Ljubetić: Lenka, Nerudin "val od kristala" je hrvatski emigrantski i čileanski novinar, sveučilišni profesor, prevoditelj, diplomat, pjesnik, kulturni djelatnik i književnik hrvatskog podrijetla.
Novi!!: Nerežišća i Luka Fertilio Nikolić · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Nerežišća i Mletačka Republika · Vidi više »
Murvica (Bol)
Murvica je naselje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na južnoj strani otoka Brača, u općini Bol.
Novi!!: Nerežišća i Murvica (Bol) · Vidi više »
Nikola Miličević (astronom)
Don. Nikola Miličević, posljednji gvardijan samostana Pustinja Blaca, matematičar i astronom Don Nikola Miličević (1887. – 1963.), hrvatski astronom, bio je posljednji upravitelj franjevačkog samostana Pustinja Blaca (na otoku Braču) ali i učitelj, glazbenik i astronom amater koji je nebo pratio s terase samostana Pustinja Blaca.
Novi!!: Nerežišća i Nikola Miličević (astronom) · Vidi više »
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Novi!!: Nerežišća i Poreč · Vidi više »
Prozor
Prozor Prozor je otvor koji se uglavnom nalazi u vanjskom zidu građevine kroz kojeg može proći svjetlost ili zrak u unutrašnjost prostora.
Novi!!: Nerežišća i Prozor · Vidi više »
Pustinja Blaca
Blaca (Pustinja Blaca), nekadašnje pustinjačko prebivalište glagoljaša, a kasnije i zvjezdarnica. Nalazi se na istočnom obronku doline na južnoj strani otoka Brača, između Bola i Milne, oko 2 km sjeverno od istoimene uvale.
Novi!!: Nerežišća i Pustinja Blaca · Vidi više »
Pustinja Silvio
Pustinja Silvio je pustinjačka nastamba kod sela Murvice, općina Bol, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Nerežišća i Pustinja Silvio · Vidi više »
Pustinja Stipančić
Ruševine pustinje Stipančić koju čine crkva i kuće, nalaze se u Murvici, općina Bol, na otoku Braču.
Novi!!: Nerežišća i Pustinja Stipančić · Vidi više »
Rajka Baković
Spomenik sestrama Baković u Nišu Rajka Baković (23. rujna 1920., Oruro, Bolivija - 29. prosinca 1941., Zagreb, Nezavisna Država Hrvatska) bila je zajedno sa svojom sestrom Zdenkom poznata zagrebačka ilegalka (sestre Baković), njihova obiteljska trafika u Nikolićevoj ulici bila je mjesto za vezu zagrebačkih ilegalaca na početku Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Nerežišća i Rajka Baković · Vidi više »
Sklop kuća Defilippis
Sklop kuća Defilippis u Nerežišćima, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Nerežišća i Sklop kuća Defilippis · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Nerežišća i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Stijena Kolač
KoločKolač (ili Koloč) je prstenasta stijena na Braču,, pristupljeno 27.
Novi!!: Nerežišća i Stijena Kolač · Vidi više »
Zastava
Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.
Novi!!: Nerežišća i Zastava · Vidi više »
1424.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1424. · Vidi više »
1431.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1431. · Vidi više »
1545.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1545. · Vidi više »
1593.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1593. · Vidi više »
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Novi!!: Nerežišća i 1645. · Vidi više »
1668.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1668. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1697. · Vidi više »
1705.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1705. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1718. · Vidi više »
1726.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1726. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1746. · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1760. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1764. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1811. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1842. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1869. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1873. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1894. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1898. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 1902. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Nerežišća i 2011. · Vidi više »
