Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Neven Mimica

Indeks Neven Mimica

Neven Mimica (Split, 12. listopada 1953.), hrvatski ekonomist i političar, Europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoja, slijedom čega je član Europske komisije.

33 odnosi: Ankara, Šesti saziv Hrvatskog sabora, Ekonomija, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Europska komisija, Hrvatska, Hrvatski sabor, Ivan Jakovčić, Ivo Josipović, Kairo, Kolinda Grabar-Kitarović, Politika, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Split, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, Svjetska trgovinska organizacija, Vlada Republike Hrvatske, Zoran Milanović, 1. studemog, 12. listopada, 1953., 2001., 2003., 2007., 2011., 2013., 2014., 23. prosinca, 28. rujna, 30. lipnja.

Ankara

Ankara (do 1930. Angora), glavni grad republike Turske.

Novi!!: Neven Mimica i Ankara · Vidi više »

Šesti saziv Hrvatskog sabora

Šesti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. siječnja 2008. godine, a mandatima je raspolagalo ukupno 153 zastupnika.

Novi!!: Neven Mimica i Šesti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »

Ekonomija

Ekonomija (grč. oikonomia - upravljanje kućom ili oikos - kuća, domaćinstvo i nomos - zakon, pravilo o upravljanju) u slobodnom bi prijevodu značila skup pravila i vještina upravljanja domaćinstvom; gospodarstvo; razumna uporaba novca ili kakva drugoga sredstva radi postignuća najveće koristi uz najmanju žrtvu.

Novi!!: Neven Mimica i Ekonomija · Vidi više »

Ekonomski fakultet u Zagrebu

Ekonomski fakultet u Zagrebu je fakultet u Zagrebu, čini dio Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Neven Mimica i Ekonomski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Europska komisija

Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije.

Novi!!: Neven Mimica i Europska komisija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Neven Mimica i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Neven Mimica i Hrvatski sabor · Vidi više »

Ivan Jakovčić

Ivan Jakovčić (Poreč, 15. studenog 1957.), bivši predsjednik IDS-a, od 2014.zastupnik u Europskom parlamentu.

Novi!!: Neven Mimica i Ivan Jakovčić · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.) bio je treći predsjednik Republike Hrvatske u jednom mandatu od 18. veljače 2010. do 18. veljače 2015. Sveučilišni je profesor, skladatelj, političar, te je prije obnašanja predsjedničke dužnosti bio je zastupnik u 6. sazivu Hrvatskog sabora od 2008. do 2010. Nakon predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. na kojima Josipović nije osvojio drugi petogodišnji mandat, 19. veljače 2015. nasljedila ga je Kolinda Grabar-Kitarović.

Novi!!: Neven Mimica i Ivo Josipović · Vidi više »

Kairo

Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.

Novi!!: Neven Mimica i Kairo · Vidi više »

Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) predsjednica je Republike Hrvatske, hrvatska političarka i diplomatkinja, bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija od 2005.

Novi!!: Neven Mimica i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »

Politika

Politika (grč. ta politiká – poslovi vezani uz polis) je kolektivna djelatnost usmjerena ka donošenju odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Neven Mimica i Politika · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) politička je stranka lijevoga centra i jedna od dvije najjače stranke u Republici Hrvatskoj od njenoga osamostaljenja.

Novi!!: Neven Mimica i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: Neven Mimica i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Neven Mimica i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, a drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Neven Mimica i Split · Vidi više »

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

SSP u postupku ratifikacije Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ili skraćeno SSP (engleski Stabilisation and Association Agreement; francuski L'accord de stabilisation et d'association) predstavlja novu generaciju sporazuma o pridruženom članstvu za države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Hrvatska, Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Kosovo).

Novi!!: Neven Mimica i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju · Vidi više »

Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini

Zastava Bivše članice CEFTA (eng: Central European Free Trade Agreement) je višestrani (multilateralni) ugovor o slobodnoj trgovini.

Novi!!: Neven Mimica i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini · Vidi više »

Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.

Novi!!: Neven Mimica i Svjetska trgovinska organizacija · Vidi više »

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Novi!!: Neven Mimica i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Zoran Milanović

Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.), hrvatski političar, pravnik, drugi predsjednik SDP-a, 10.

Novi!!: Neven Mimica i Zoran Milanović · Vidi više »

1. studemog

1.

Novi!!: Neven Mimica i 1. studemog · Vidi više »

12. listopada

12.

Novi!!: Neven Mimica i 12. listopada · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Neven Mimica i 1953. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Neven Mimica i 2001. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Neven Mimica i 2003. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Neven Mimica i 2007. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Neven Mimica i 2011. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Neven Mimica i 2013. · Vidi više »

2014.

Bez opisa.

Novi!!: Neven Mimica i 2014. · Vidi više »

23. prosinca

23.

Novi!!: Neven Mimica i 23. prosinca · Vidi više »

28. rujna

28.

Novi!!: Neven Mimica i 28. rujna · Vidi više »

30. lipnja

30.

Novi!!: Neven Mimica i 30. lipnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »