Brže od pregledniku!
75 odnosi: Alen Bokšić, Austrija, Škotska, Španjolska, Čapljina, Belgija, Dražen Mužinić, Estonska nogometna reprezentacija, Everton F.C., FA kup, FA Premier liga, Gabela, Glasgow, Gradski stadion Poljud, Guiyang, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Hrvatska nogometna liga, Hrvatska nogometna reprezentacija, Hrvatski nogometni kup, Hrvatski nogometni kup 2002./03., Hull City A.F.C., Ivan Gudelj, Katarska nogometna reprezentacija, Kazahstanska nogometna reprezentacija, Liverpool, London, Metković, Miroslav Blažević, Napadač (nogomet), NK GOŠK Gabela, NK Lokomotiva Zagreb, NK Međimurje Čakovec, NK Neretva Metković, NK Osijek, Nogomet, Rangers F.C., RCD Espanyol, Rijeka, Ruska nogometna reprezentacija, SK Rapid Wien, Slaven Bilić, Slobodna Dalmacija, Split, Transfermarkt, Vilson Džoni, West Ham United F.C., Zoran Vulić, 1. HNL 2003./04., 1. rujna, ..., 13. siječnja, 1985., 1999., 2. lipnja, 20. kolovoza, 2001., 2002., 2003., 2005., 2007., 2008., 2009., 2010., 2012., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2020., 2021., 27. kolovoza, 31. siječnja, 6. lipnja, 8. listopada. Proširite indeks (25 više) »
Alen Bokšić
Alen Bokšić, (Makarska, 21. siječnja 1970.), bivši hrvatski nogometaš.
Novi!!: Nikica Jelavić i Alen Bokšić · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Nikica Jelavić i Austrija · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Nikica Jelavić i Škotska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Nikica Jelavić i Španjolska · Vidi više »
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Nikica Jelavić i Čapljina · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Nikica Jelavić i Belgija · Vidi više »
Dražen Mužinić
Dražen Mužinić (Split, 25. siječnja 1953.) je bivši hrvatski nogometaš i državni reprezentativac Jugoslavije.
Novi!!: Nikica Jelavić i Dražen Mužinić · Vidi više »
Estonska nogometna reprezentacija
Estonska nogometna reprezentacija predstavlja Estoniju u sportu nogometu.
Novi!!: Nikica Jelavić i Estonska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Everton F.C.
Everton Football Club je engleski nogometni klub iz Liverpoola.
Novi!!: Nikica Jelavić i Everton F.C. · Vidi više »
FA kup
FA kup je najstarije nogometno natjecanje na svijetu, prvi put odigrano 1871. godine.
Novi!!: Nikica Jelavić i FA kup · Vidi više »
FA Premier liga
FA Premier liga (često zvana i Premiership) engleska je profesionalna nogometna liga, najviši rang u engleskom nogometnom sustavu liga.
Novi!!: Nikica Jelavić i FA Premier liga · Vidi više »
Gabela
Gabela je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Nikica Jelavić i Gabela · Vidi više »
Glasgow
Glasgow (škotski: Glesga, škotski gaelski: Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).
Novi!!: Nikica Jelavić i Glasgow · Vidi više »
Gradski stadion Poljud
Gradski stadion Poljud, poznat pod nadimkom Poljudska ljepotica, nalazi se u splitskoj četvrti Poljudu na sjeverozapadu grada, na mjestu gdje je nekad bilo ljekovito blato.
Novi!!: Nikica Jelavić i Gradski stadion Poljud · Vidi više »
Guiyang
Guiyang (kineski: 贵阳; doslovno: „Južni obronak (planine) Guì”) je glavni grad kineske provincije Guizhou na jugozapadu Kine.
Novi!!: Nikica Jelavić i Guiyang · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Nikica Jelavić i HNK Hajduk Split · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nikica Jelavić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna liga
Prijelazni pokal za pobjednika Prve HNL. Autor pokala je akademski kipar Marijan Zaradić Hrvatska nogometna liga (HNL), službenog naziva SuperSport Hrvatska nogometna liga, hrvatska je nogometna liga najvišeg ranga.
Novi!!: Nikica Jelavić i Hrvatska nogometna liga · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Nikica Jelavić i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvatski nogometni kup
Ivanu Rabuzinu Hrvatski nogometni kup, iz sponzorskih razloga SuperSport Hrvatski nogometni kup, nogometno je natjecanje u Hrvatskoj koje se održava svake godine.
Novi!!: Nikica Jelavić i Hrvatski nogometni kup · Vidi više »
Hrvatski nogometni kup 2002./03.
Hrvatski nogometni kup 2002./03. bio je dvanaesti Hrvatski nogometni kup.
Novi!!: Nikica Jelavić i Hrvatski nogometni kup 2002./03. · Vidi više »
Hull City A.F.C.
Hull City Association Football Club je engleski nogometni klub iz Kingston upon Hulla.
Novi!!: Nikica Jelavić i Hull City A.F.C. · Vidi više »
Ivan Gudelj
Ivan Gudelj (Imotski, 21. travnja 1960.), bivši hrvatski nogometaš, današnji trener.
Novi!!: Nikica Jelavić i Ivan Gudelj · Vidi više »
Katarska nogometna reprezentacija
Katarska nogometna reprezentacija predstavlja Katar u međunarodnom nogometu.
Novi!!: Nikica Jelavić i Katarska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Kazahstanska nogometna reprezentacija
Kazahstanska nogometna reprezentacija predstavlja Kazahstan u športu nogometu.
Novi!!: Nikica Jelavić i Kazahstanska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Liverpool
Liverpool je grad u sjeverozapadnoj Engleskoj, uz istočni dio estuarija rijeke Mersey.
Novi!!: Nikica Jelavić i Liverpool · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Nikica Jelavić i London · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Nikica Jelavić i Metković · Vidi više »
Miroslav Blažević
Miroslav Ćiro Blažević (Dolac kod Travnika, 9. ili 10. veljače 1935. – Zagreb, 8. veljače 2023.) bio je počasni izbornik Hrvatskog nogometnog saveza, hrvatski nogometni stručnjak i trener.
Novi!!: Nikica Jelavić i Miroslav Blažević · Vidi više »
Napadač (nogomet)
U nogometu, napadač je igrač koji igra najbliže protivničkom golu, te je najviše zaslužan za zabijanje golova.
Novi!!: Nikica Jelavić i Napadač (nogomet) · Vidi više »
NK GOŠK Gabela
NK GOŠK bosanskohercegovački je nogometni klub iz mjesta Gabela kod Čapljine.
Novi!!: Nikica Jelavić i NK GOŠK Gabela · Vidi više »
NK Lokomotiva Zagreb
NK Lokomotiva Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Nikica Jelavić i NK Lokomotiva Zagreb · Vidi više »
NK Međimurje Čakovec
NK Međimurje je nogometni klub iz Čakovca.
Novi!!: Nikica Jelavić i NK Međimurje Čakovec · Vidi više »
NK Neretva Metković
NK Neretva je hrvatski nogometni klub iz Metkovića.
Novi!!: Nikica Jelavić i NK Neretva Metković · Vidi više »
NK Osijek
NK Osijek je hrvatski nogometni klub iz Osijeka.
Novi!!: Nikica Jelavić i NK Osijek · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Nikica Jelavić i Nogomet · Vidi više »
Rangers F.C.
Rangers Football Club je škotski nogometni klub iz Glasgowa.
Novi!!: Nikica Jelavić i Rangers F.C. · Vidi više »
RCD Espanyol
RCD Espanyol de Barcelona (katalonski: Reial Club Deportiu Espanyol de Barcelona) je španjolski nogometni klub iz Barcelona.
Novi!!: Nikica Jelavić i RCD Espanyol · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Nikica Jelavić i Rijeka · Vidi više »
Ruska nogometna reprezentacija
Ruska nogometna reprezentacija predstavlja državu Rusiju u športu nogometu u međunarodnim natjecanjima.
Novi!!: Nikica Jelavić i Ruska nogometna reprezentacija · Vidi više »
SK Rapid Wien
Rapid Wien ili Rapid Beč je austrijski nogometni klub.
Novi!!: Nikica Jelavić i SK Rapid Wien · Vidi više »
Slaven Bilić
Slaven Bilić (Split, 11. rujna 1968.) hrvatski je nogometni trener te bivši nogometaš i reprezentativac.
Novi!!: Nikica Jelavić i Slaven Bilić · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Nikica Jelavić i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Nikica Jelavić i Split · Vidi više »
Transfermarkt
Transfermarkt je mrežna stranica koja prikazuje vijesti, izvješća, te ostale informacije o nogometu.
Novi!!: Nikica Jelavić i Transfermarkt · Vidi više »
Vilson Džoni
Vilson Džoni (albanski: Vilson Xhoni) (24. rujna 1950.), bivši hrvatski nogometaš, obrambeni igrač.
Novi!!: Nikica Jelavić i Vilson Džoni · Vidi više »
West Ham United F.C.
West Ham United Football Club je engleski nogometni klub iz West Hama u istočnom Londonu koji nastupa u FA Premier ligi.
Novi!!: Nikica Jelavić i West Ham United F.C. · Vidi više »
Zoran Vulić
Zoran Vulić (Split, 4. listopada, 1961.), bivši je hrvatski nogometaš i nogometni trener.
Novi!!: Nikica Jelavić i Zoran Vulić · Vidi više »
1. HNL 2003./04.
Kvalifikacije za 1.
Novi!!: Nikica Jelavić i 1. HNL 2003./04. · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Nikica Jelavić i 1. rujna · Vidi više »
13. siječnja
13.
Novi!!: Nikica Jelavić i 13. siječnja · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Nikica Jelavić i 1985. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Nikica Jelavić i 1999. · Vidi više »
2. lipnja
2.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2. lipnja · Vidi više »
20. kolovoza
20.
Novi!!: Nikica Jelavić i 20. kolovoza · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2010. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2018. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Nikica Jelavić i 2021. · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Nikica Jelavić i 27. kolovoza · Vidi više »
31. siječnja
31.
Novi!!: Nikica Jelavić i 31. siječnja · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: Nikica Jelavić i 6. lipnja · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Nikica Jelavić i 8. listopada · Vidi više »
