Brže od pregledniku!
33 odnosi: Blagovijest, Cavtat, Crna Gora, Dalmacija, Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku, Dubrovačka katedrala, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Gotika, Grgur VII., Knežev dvor, Kotor, Latinski jezik, Mihajlo Hamzić, Nikola Božidarević (profesor), Oltar, Pietà, Pietro Perugino, Pinturicchio, Poliptih, Rana renesansa, Renesansa, Slano, Slikarstvo, Sveti Blaž, Sveti Martin, Venecija, Vittore Carpaccio, Vjesnik, Zagreb, 1460., 1517., 1518..
Blagovijest
Blagovijest, Melozzo da Forlì Blagovijest, Leonardo da Vinci Navještenje Gospodinovo, El Greco, 1575. Blagovijest, Sandro Botticelli Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) kršćanska je svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Novi!!: Nikola Božidarević i Blagovijest · Vidi više »
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Novi!!: Nikola Božidarević i Cavtat · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Nikola Božidarević i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Nikola Božidarević i Dalmacija · Vidi više »
Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku
Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku Dominikanski samostan i crkva vjerski su objekti u gradu Dubrovniku.
Novi!!: Nikola Božidarević i Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku · Vidi više »
Dubrovačka katedrala
Dubrovačka katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa).
Novi!!: Nikola Božidarević i Dubrovačka katedrala · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Nikola Božidarević i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Nikola Božidarević i Dubrovnik · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Nikola Božidarević i Gotika · Vidi više »
Grgur VII.
Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.
Novi!!: Nikola Božidarević i Grgur VII. · Vidi više »
Knežev dvor
Knežev dvor Predvorje Kneževa dvora po noći Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici.
Novi!!: Nikola Božidarević i Knežev dvor · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Nikola Božidarević i Kotor · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Nikola Božidarević i Latinski jezik · Vidi više »
Mihajlo Hamzić
Mihajlo Hamzić (Ston, oko 1460. – Dubrovnik, 1518.) poznat i kao Kamzović, Kančević, Camzouich, Canceuich, Chamza, Chansich; Miho, Mihoč, Mihovil, Michael Joannis Theutonici, Michael Johannis,Radoslav Tomić i Višnja Flego,, Hrvatski biografski leksikon, LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA, preuzeto 28.
Novi!!: Nikola Božidarević i Mihajlo Hamzić · Vidi više »
Nikola Božidarević (profesor)
Nikola Božidarević (1642. 1699.), hrvatski profesor iz Dubrovnika.
Novi!!: Nikola Božidarević i Nikola Božidarević (profesor) · Vidi više »
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Novi!!: Nikola Božidarević i Oltar · Vidi više »
Pietà
Michelangelova Rimska Pietà Pietà (talijanska izvedenica iz latinskog pietas: sućut, sažaljenje) ili Oplakivanje Krista je u kršćanskoj ikonografiji prikaz Blažene Djevice Marije koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo.
Novi!!: Nikola Božidarević i Pietà · Vidi više »
Pietro Perugino
Pietro Perugino (1446. – 1524.) je bio vodeći slikar Umbrijske škole koji je razvio neke kvalitete koje smatramo klasičnim izrazom Visoka renesansa.
Novi!!: Nikola Božidarević i Pietro Perugino · Vidi više »
Pinturicchio
Bernardino di Benedetto di Biagio, poznatiji po nadimku Pinturicchio ili Pintoricchio (*Perugia, 1454./1460. - † Siena, 11. prosinca 1513.) bio je talijanski renesansni slikar.
Novi!!: Nikola Božidarević i Pinturicchio · Vidi više »
Poliptih
Gentskog oltara. Drugačiji prikaz dobiva se kada su krila zatvorena. Poliptih (od grčkog polu- "mnogo" + ptychē "preklop") se općenito odnosi na sliku (obično stolnu sliku) koja se dijeli na četiri ili više dijelova, ili ploča.
Novi!!: Nikola Božidarević i Poliptih · Vidi više »
Rana renesansa
kupolom. Rana renesansa (talijanski: Quattrocento, tj. „1400-te”) je prvo umjetničko razdoblje renesanse koje traje kroz cijelo 15.
Novi!!: Nikola Božidarević i Rana renesansa · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Nikola Božidarević i Renesansa · Vidi više »
Slano
Slano je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno središte općine Dubrovačko primorje.
Novi!!: Nikola Božidarević i Slano · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Nikola Božidarević i Slikarstvo · Vidi više »
Sveti Blaž
Dubrovačke Republike, Prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži maketu Grada Sveti Blaž ili sveti Vlaho (? - oko 316.), liječnik, biskup i svetac.
Novi!!: Nikola Božidarević i Sveti Blaž · Vidi više »
Sveti Martin
Sveti Martin (Savaria, 316. – Candes, 8. studenog 397.), katolički svetac, biskup grada Toursa, prvi svetac koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan, prvi svetac zaštitnik Francuske.
Novi!!: Nikola Božidarević i Sveti Martin · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Nikola Božidarević i Venecija · Vidi više »
Vittore Carpaccio
Vittore Carpaccio (Venecija ili Kopar oko 1460. – 1525./1526.) bio je talijanski renesansni slikar venecijanske škole, koji se školovao kod Gentile Bellinija.
Novi!!: Nikola Božidarević i Vittore Carpaccio · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Nikola Božidarević i Vjesnik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Nikola Božidarević i Zagreb · Vidi više »
1460.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Božidarević i 1460. · Vidi više »
1517.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Božidarević i 1517. · Vidi više »
1518.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Božidarević i 1518. · Vidi više »
