Brže od pregledniku!
38 odnosi: Andrija Aleši, Arhitektura, Augustinski heremiti, Šibenik, Bartolomeo Bon, Dalmacija, Donatello, Hrvati, Hrvatska, Italija, Ivan Duknović, Jadransko more, Juraj Dalmatinac, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Kiparstvo, Padova, Renesansa, Sjedinjene Američke Države, Toskana, Tremiti, Trogir, Trogirska katedrala, Venecija, Zadar, 1418., 1430., 1457., 1462., 1464., 1467., 1468., 1469., 1473., 1475., 1477., 1502., 1506., 1938..
Andrija Aleši
trogirskoj katedrali. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, detalj srednje apside. Andrija Aleši (albanski: Andrea Aleksi) poznat i kao Andrea Alessi di Durazzo (Lješ, Albanija 1425. – Split, oko 1505.), arhitekt i kipar, jedan je od najznačajnijih umjetničkih osobnosti hrvatske umjetnosti petnaestog stoljeća.
Novi!!: Nikola Firentinac i Andrija Aleši · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Nikola Firentinac i Arhitektura · Vidi više »
Augustinski heremiti
AugustinciKrpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv.
Novi!!: Nikola Firentinac i Augustinski heremiti · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Nikola Firentinac i Šibenik · Vidi više »
Bartolomeo Bon
Bartolomeo Bon' (* Campione, oko 1380. - † Venecija, 1464.) bio je talijanski kipar i arhitekt porijeklom iz švicarskog kraja Campione d'Italia koji se naselio u Veneciju i zajedno s ocem Giovanniem Bonom vodio od 1421. do 1464. vrlo uspješnu kiparsko - graditeljsku radionicu.
Novi!!: Nikola Firentinac i Bartolomeo Bon · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Nikola Firentinac i Dalmacija · Vidi više »
Donatello
Donatello, pravog imena Donato di Niccolo di Betto Bardi, je bio talijanski kipar (Firenca, oko 1386. – Firenca, 13. prosinca 1466.); majstor ranorenesansnoga kiparstva inspiriran antičkim idealima.
Novi!!: Nikola Firentinac i Donatello · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nikola Firentinac i Hrvatska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Nikola Firentinac i Italija · Vidi više »
Ivan Duknović
Ivan Duknović (Ioannes Dalmata, Giovanni da Trau), (Vinišće, oko 1440. — poslije 1509.), hrvatski kipar.
Novi!!: Nikola Firentinac i Ivan Duknović · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Nikola Firentinac i Jadransko more · Vidi više »
Juraj Dalmatinac
Zadru Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus) ili Giorgio Orsini, a u međunarodnoj literaturi i Giorgio da Sebenico (Zadar, početkom 15. stoljeća – Šibenik, 1473./75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj.
Novi!!: Nikola Firentinac i Juraj Dalmatinac · Vidi više »
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
Katedrala sv.
Novi!!: Nikola Firentinac i Katedrala sv. Jakova u Šibeniku · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Nikola Firentinac i Kiparstvo · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Nikola Firentinac i Padova · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Nikola Firentinac i Renesansa · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Nikola Firentinac i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Nikola Firentinac i Toskana · Vidi više »
Tremiti
Tremiti (talijanski: Isole Tremiti) otočje je u Jadranskom moru koje se nalazi sjeverno od poluotoka Gargano.
Novi!!: Nikola Firentinac i Tremiti · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Nikola Firentinac i Trogir · Vidi više »
Trogirska katedrala
Kapela Svetog Ivana Trogirskog (Andrija Aleši i Nikola Firentinac) Kasetirani bačvasti svod kapele. Trogirska katedrala sv.
Novi!!: Nikola Firentinac i Trogirska katedrala · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Nikola Firentinac i Venecija · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Nikola Firentinac i Zadar · Vidi više »
1418.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1418. · Vidi više »
1430.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1430. · Vidi više »
1457.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1457. · Vidi više »
1462.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1462. · Vidi više »
1464.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1464. · Vidi više »
1467.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1467. · Vidi više »
1468.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1468. · Vidi više »
1469.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1469. · Vidi više »
1473.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1473. · Vidi više »
1475.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1475. · Vidi više »
1477.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1477. · Vidi više »
1502.
1502. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1502. · Vidi više »
1506.
1506. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1506. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Firentinac i 1938. · Vidi više »
