Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Nikola Pašić

Indeks Nikola Pašić

Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.

101 odnosi: Abdikacija, Aleksandar I. Karađorđević, Aleksandar Obrenović, Amnestija, Archibald Reiss, Austro-Ugarska, Švicarska, Balkanski ratovi, Beč, Beograd, Budimpešta, Carigrad, Diplomat, Engleska, Firenca, Framcuska, Gabrovo, Gradonačelnik, Hrvatska, Infarkt miokarda, Italija, Ivanjdanski atentat, Jugoslavenski odbor, Karađorđevići, Kragujevac, Kralj, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Krfska deklaracija, Ljubomir Davidović, Milan Obrenović (kralj), Milan Stojadinović, Milenko Vesnić, Ministar vanjskih poslova, Monarhija, Narodna radikalna stranka, Negotin, Niš, Nikola Uzunović, Nikolaj Velimirović, Oktobarska revolucija, Otokar Keršovani, Pančevo, Pariška mirovna konferencija 1919., Pariz, Parlament, Pekar, Politika, Politika (novine), Pravoslavlje, ..., Predsjednik vlade, Prvi svjetski rat, Rusija, Sankt-Peterburg, Sjedinjene Američke Države, Skupština, Slovaci, Slovenci, Srbi, Srbija, Srpska radikalna stranka, Svetozar Marković, Timočka buna, Toronto, Trst, Vidin, Vidovdanski ustav, Vladimir Dedijer, Zaječar, Zürich, 10. prosinca, 11. studenog, 12. siječnja, 13. siječnja, 18. prosinca, 1845., 1866., 1868., 1878., 1881., 1883., 1891., 1892., 1899., 1903., 1904., 1905., 1906., 1908., 1912., 1917., 1918., 1921., 1923., 1924., 1926., 1939., 21. ožujka, 27. studenog, 9. kolovoza, 9. prosinca. Proširite indeks (51 više) »

Abdikacija

Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.

Novi!!: Nikola Pašić i Abdikacija · Vidi više »

Aleksandar I. Karađorđević

Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.) iz kraljevske obitelji Karađorđevića je prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929.-1934.), a prije toga Regent Kraljevine SHS 1918.–21., i kralj Kraljevine SHS (1921.-1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevine SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.

Novi!!: Nikola Pašić i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »

Aleksandar Obrenović

Aleksandar Obrenović Aleksandar Obrenović (srp. ćir. Александар Обреновић) (14. kolovoza 1876. - 29. svibnja 1903.), kralj Srbije od 1889.

Novi!!: Nikola Pašić i Aleksandar Obrenović · Vidi više »

Amnestija

Amnestija (lat. amnestia, grč. ἀμνηστία - zaboravljanje) je opraštanje kazne počinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviših tijela državnih vlasti.

Novi!!: Nikola Pašić i Amnestija · Vidi više »

Archibald Reiss

Rudolphe Archibald Reiss (Hausach, 8. srpnja 1875. — Beograd, 8. kolovoza 1929.), je bio švicarski forenzičar, publicist i doktor kemije.

Novi!!: Nikola Pašić i Archibald Reiss · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz kuće Habsburg.

Novi!!: Nikola Pašić i Austro-Ugarska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija. Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak. Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.

Novi!!: Nikola Pašić i Švicarska · Vidi više »

Balkanski ratovi

1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912.- 1913.

Novi!!: Nikola Pašić i Balkanski ratovi · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Nikola Pašić i Beč · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Nikola Pašić i Beograd · Vidi više »

Budimpešta

Budimskog dvorca Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni politički, industrijski, trgovački i prometni centar zemlje.

Novi!!: Nikola Pašić i Budimpešta · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopolj, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj i zove se Istanbul.

Novi!!: Nikola Pašić i Carigrad · Vidi više »

Diplomat

Diplomat je osoba koja se bavi diplomacijom.

Novi!!: Nikola Pašić i Diplomat · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je zemlja koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 83% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Nikola Pašić i Engleska · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Nikola Pašić i Firenca · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Nikola Pašić i Framcuska · Vidi više »

Gabrovo

Gabrovo (bugarski: Габрово) je grad u središnjoj sjevernoj Bugarskoj.

Novi!!: Nikola Pašić i Gabrovo · Vidi više »

Gradonačelnik

Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu lokalne zajednice ili lokalne samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.

Novi!!: Nikola Pašić i Gradonačelnik · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Nikola Pašić i Hrvatska · Vidi više »

Infarkt miokarda

arterije ('''LCA''' - lijeva koronalna arterija, '''RCA''' - desna koronarna arterija). Infarkt miokarda ili srčani udar (lat. infarctus myocardii) posljedica je potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji ili njezinim granama.

Novi!!: Nikola Pašić i Infarkt miokarda · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Nikola Pašić i Italija · Vidi više »

Ivanjdanski atentat

Ivanjdanski atentat, neuspješni atentat izvršen na Ivanjdan (24. lipnja po julijanskom kalendaru) 1899.

Novi!!: Nikola Pašić i Ivanjdanski atentat · Vidi više »

Jugoslavenski odbor

Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odbor http://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.

Novi!!: Nikola Pašić i Jugoslavenski odbor · Vidi više »

Karađorđevići

Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.-1858.

Novi!!: Nikola Pašić i Karađorđevići · Vidi više »

Kragujevac

Kragujevac je s 211.580 stanovnika (popis stanovnika 2002. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.

Novi!!: Nikola Pašić i Kragujevac · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Nikola Pašić i Kralj · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918.

Novi!!: Nikola Pašić i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Novi!!: Nikola Pašić i Kraljevina Srbija · Vidi više »

Krfska deklaracija

Prva stranica teksta Krfske deklaracije. Druga stranica teksta Krfske deklaracije s potpisom Ante Trumbića na ćirilici. Krfska deklaracija prvi je zajednički politički akt srbijanske vlade i Jugoslavenskog odbora, objavljen 20. srpnja 1917. na Krfu u kojem se prvi puta navodi utemeljenje jedne nove zajedničke države nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Nikola Pašić i Krfska deklaracija · Vidi više »

Ljubomir Davidović

Ljubomir Davidović Ljubomir Davidović (Beograd, 24. prosinca 1863. - Beograd, 19. veljače 1940.), srpski političar, osnivač Demokratske stranke u Srbiji.

Novi!!: Nikola Pašić i Ljubomir Davidović · Vidi više »

Milan Obrenović (kralj)

Milan Obrenović (srp. ćir. Милан Обреновић) (Mărăşeşti, Rumunjska, 22. rujna 1854. - Beč, 11. veljače 1901.), bio je knez i kralj Srbije iz dinastije Obrenovića.

Novi!!: Nikola Pašić i Milan Obrenović (kralj) · Vidi više »

Milan Stojadinović

Milan Stojadinović (lijevo) Milan Stojadinović (Čačak, 4. kolovoza 1888. - Buenos Aires, 24. listopada 1961.), srpski ekonomist, sveučilišni profesor i političar.

Novi!!: Nikola Pašić i Milan Stojadinović · Vidi više »

Milenko Vesnić

Milenko Vesnić Milenko Vesnić (Dunišić, 13. veljače 1863. - Pariz, 15. svibnja 1921.), srpski političar i diplomat, član Narodne radikalne stranke.

Novi!!: Nikola Pašić i Milenko Vesnić · Vidi više »

Ministar vanjskih poslova

Ministar vanjskih poslova član je vlade i šef resora nadležnog za međunarodne odnose i vođenje vanjske politike svoje zemlje (u pravilu ministarstva vanjskih poslova).

Novi!!: Nikola Pašić i Ministar vanjskih poslova · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia - isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Nikola Pašić i Monarhija · Vidi više »

Narodna radikalna stranka

Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881.

Novi!!: Nikola Pašić i Narodna radikalna stranka · Vidi više »

Negotin

Negotin je gradić u Negotin (općina) u Borskom okrugu, u sjevero-istočnoj Srbiji, u blizini granice s Rumunjskom i Bugarskom.

Novi!!: Nikola Pašić i Negotin · Vidi više »

Niš

Niš je grad u Srbiji, treći po veličini nakon Beograda i Novog Sada.

Novi!!: Nikola Pašić i Niš · Vidi više »

Nikola Uzunović

Nikola Uzunović Nikola Uzunović (Niš, 3. svibnja 1873. - Beograd, 19. lipnja 1954.), srpski političar.

Novi!!: Nikola Pašić i Nikola Uzunović · Vidi više »

Nikolaj Velimirović

Nikolaj Velimirović Nikolaj Velimirović (4. siječnja 1881. - 18. ožujka 1956.) je bio episkop Srpske pravoslavne crkve, krišćanski teolog i srpsko-nacionalistički ideolog.

Novi!!: Nikola Pašić i Nikolaj Velimirović · Vidi više »

Oktobarska revolucija

Oktobarska revolucija, Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.

Novi!!: Nikola Pašić i Oktobarska revolucija · Vidi više »

Otokar Keršovani

Otokar Keršovani Otokar Keršovani (Trst, 23. veljače 1902. - Zagreb, 9. srpnja 1941.), bio je hrvatski novinar, publicist, književni kritičar i političar.

Novi!!: Nikola Pašić i Otokar Keršovani · Vidi više »

Pančevo

Pančevo (srp. ćir.: Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova,, rum. Panciova, slk. Pánčevo, rusinski Панчево) je grad u Banatu (Republika Srbija), na rijeci Tamišu.

Novi!!: Nikola Pašić i Pančevo · Vidi više »

Pariška mirovna konferencija 1919.

David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.

Novi!!: Nikola Pašić i Pariška mirovna konferencija 1919. · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Nikola Pašić i Pariz · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Nikola Pašić i Parlament · Vidi više »

Pekar

Srednjovjekovni prikaz pekara Pekar se bavi proizvodnjom kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda.

Novi!!: Nikola Pašić i Pekar · Vidi više »

Politika

Politika (grč. ta politiká – poslovi vezani uz polis) je kolektivna djelatnost usmjerena ka donošenju odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Nikola Pašić i Politika · Vidi više »

Politika (novine)

Politika (srpska ćirilica: Политика) srpske su novine čije je prvo izdanje izašlo 25. siječnja 1904. Prvi vlasnik i urednik bio je Vladislav Ribnikar.

Novi!!: Nikola Pašić i Politika (novine) · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katolicizam i protestantizam).

Novi!!: Nikola Pašić i Pravoslavlje · Vidi više »

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je titulu prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

Novi!!: Nikola Pašić i Predsjednik vlade · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Nikola Pašić i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Nikola Pašić i Rusija · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus. Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Nikola Pašić i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Nikola Pašić i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Skupština

Skupština je organizirani skup, sastanak većeg broja ljudi, sazvan radi raspravljanja ili rješavanja nekih pitanja.

Novi!!: Nikola Pašić i Skupština · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Nikola Pašić i Slovaci · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Nikola Pašić i Slovenci · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Nikola Pašić i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Nikola Pašić i Srbija · Vidi više »

Srpska radikalna stranka

Zgrada SRS-a u Beogradu Srpska radikalna stranka (SRS) je neofašistička, ekstremno nacionalistička i socijalno konzervativna politička stranka u Srbiji.

Novi!!: Nikola Pašić i Srpska radikalna stranka · Vidi više »

Svetozar Marković

Svetozar Marković (Zaječar, 21. rujna 1846. — Trst, 10. ožujka 1875.), bio je utjecajni srpski socijalistički mislitelj, političar i publicist druge polovice 19.

Novi!!: Nikola Pašić i Svetozar Marković · Vidi više »

Timočka buna

Timočka buna, pobuna protiv despotskog režima srpskog kralja Milana II. Obrenovića, koja je izbila u istočnoj Srbiji u jesen 1883..

Novi!!: Nikola Pašić i Timočka buna · Vidi više »

Toronto

Toronto je najveći grad u Kanadi te glavni grad provincije Ontario.

Novi!!: Nikola Pašić i Toronto · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Nikola Pašić i Trst · Vidi više »

Vidin

Vidin (bugarski: Видин) lučki je grad na južnim obalama Dunava na sjeverozapadu Bugarske.

Novi!!: Nikola Pašić i Vidin · Vidi više »

Vidovdanski ustav

Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921.

Novi!!: Nikola Pašić i Vidovdanski ustav · Vidi više »

Vladimir Dedijer

Vladimir Dedijer (Beograd 4. veljače 1914. - Boston 30. studenog 1990.) "Narodni heroj Jugoslavije", akademik, publicista i novinar.

Novi!!: Nikola Pašić i Vladimir Dedijer · Vidi više »

Zaječar

thumb Zaječar je grad u istočnoj Srbiji (broj stanovnika 69 969).

Novi!!: Nikola Pašić i Zaječar · Vidi više »

Zürich

Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.

Novi!!: Nikola Pašić i Zürich · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Nikola Pašić i 10. prosinca · Vidi više »

11. studenog

11.

Novi!!: Nikola Pašić i 11. studenog · Vidi više »

12. siječnja

12.

Novi!!: Nikola Pašić i 12. siječnja · Vidi više »

13. siječnja

13.

Novi!!: Nikola Pašić i 13. siječnja · Vidi više »

18. prosinca

18.

Novi!!: Nikola Pašić i 18. prosinca · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1845. · Vidi više »

1866.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1866. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1868. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1878. · Vidi više »

1881.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1881. · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1883. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1891. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1892. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1899. · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1903. · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1904. · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1905. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1906. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1908. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1912. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1918. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1921. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1924. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1926. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola Pašić i 1939. · Vidi više »

21. ožujka

21.

Novi!!: Nikola Pašić i 21. ožujka · Vidi više »

27. studenog

27.

Novi!!: Nikola Pašić i 27. studenog · Vidi više »

9. kolovoza

9.

Novi!!: Nikola Pašić i 9. kolovoza · Vidi više »

9. prosinca

9.

Novi!!: Nikola Pašić i 9. prosinca · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »