Brže od pregledniku!
42 odnosi: Australija, Boris Becker, Boro Jovanović, Bratislava, Davisov kup, Drniš, Firule, Francuzi, Goran Ivanišević, Grand Slam, Hrvatska, Hrvatska teniska reprezentacija, Ilie Năstase, IV. Mediteranske igre – Napulj 1963., Ivan Ljubičić, Ivo Karlović, Karol Kučera, Ljetna univerzijada 1961., Mario Ančić, Miljevci, Nikola Pilić, Rod Laver, Roland Garros, Slovačka, Split, Sportaši godine Sportskih novosti, Sportske novosti, Tenis, The Daily Telegraph, US Open, Wimbledon, 1939., 1962., 1964., 1967., 1988., 1989., 1993., 2. prosinca, 2005., 27. kolovoza, 4. prosinca.
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Nikola Pilić i Australija · Vidi više »
Boris Becker
Boris Franz Becker (Leimen, 22. studenog 1967.) umirovljeni je njemački tenisač, bivši broj 1 na ATP-ovoj ljestvici tenisača. Becker je bio jedan od dominantnijih tenisača kraja 1980-ih te tijekom 1990-ih. 1985. je, u dobi od 17 godina, kao najmlađi igrač ikad osvojio Wimbledon, a ujedno i kao prvi Nijemac u povijesti. Uspjeh je ponovio 1986. i 1989. U karijeri je osvojio 6 Grand Slamova, uz ukupno 10 ostvarenih plasmana u finale. 1991. je nakratko bio i prvi na ATP-ovoj ljestvici tenisača. Samo od nagrada u karijeri zaradio je više od 25 milijuna američkih dolara. Poznat kao igrač jakog servisa i volley-igre na mreži, Becker se najbolje snalazio na brzim podlogama kao što je trava. Na zemlji je igrao nešto lošije, iako je u karijeri jedinu olimpijsku medalju osvojio upravo na toj podlozi, na Igrama u Barceloni 1992. kada je osvojio zlato za Njemačku u igri muških parova igrajući u paru s Michaelom Stichom.
Novi!!: Nikola Pilić i Boris Becker · Vidi više »
Boro Jovanović
Boro Jovanović (Zagreb, 21. listopada 1939. – ?, 19. prosinca 2023.) bio je hrvatski tenisač i teniski trener.
Novi!!: Nikola Pilić i Boro Jovanović · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Nikola Pilić i Bratislava · Vidi više »
Davisov kup
Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.
Novi!!: Nikola Pilić i Davisov kup · Vidi više »
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Nikola Pilić i Drniš · Vidi više »
Firule
Firule su predio u gradu Splitu, Hrvatska.
Novi!!: Nikola Pilić i Firule · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Nikola Pilić i Francuzi · Vidi više »
Goran Ivanišević
Goran Ivanišević (Split, 13. rujna 1971.) je umirovljeni hrvatski tenisač, do 2021. bio je jedini Hrvat koji je osvojio Wimbledon (2001.). Također je i jedini tenisač u povijesti koji je pobijedio na Wimbledonu s pozivnicom, kao i tenisač s najnižim plasmanom u vrijeme pobjede - 125.
Novi!!: Nikola Pilić i Goran Ivanišević · Vidi više »
Grand Slam
Grand Slam ili Istinski Grand Slam (True Grand Slam) u tenisu predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini.
Novi!!: Nikola Pilić i Grand Slam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nikola Pilić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska teniska reprezentacija
Mariom Ančićem 5. ožujka 2011. Logotip Hrvatskog teniskog saveza Hrvatska teniska reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim reprezentativnim teniskim natjecanjima, kao što su Davisov kup i Olimpijske igre.
Novi!!: Nikola Pilić i Hrvatska teniska reprezentacija · Vidi više »
Ilie Năstase
Ilie Năstase (Bukurešt, 19. srpnja 1946.), rumunjski bivši tenisač.
Novi!!: Nikola Pilić i Ilie Năstase · Vidi više »
IV. Mediteranske igre – Napulj 1963.
4.
Novi!!: Nikola Pilić i IV. Mediteranske igre – Napulj 1963. · Vidi više »
Ivan Ljubičić
Ivan Ljubičić (Banja Luka, 19. ožujka 1979.) umirovljeni je hrvatski tenisač.
Novi!!: Nikola Pilić i Ivan Ljubičić · Vidi više »
Ivo Karlović
Ivo Karlović 2011. Ivo Karlović (Zagreb, 28. veljače 1979.), hrvatski tenisač.
Novi!!: Nikola Pilić i Ivo Karlović · Vidi više »
Karol Kučera
Karol Kučera (Bratislava, Slovačka, 4. ožujka 1974.) je bivši slovački tenisač.
Novi!!: Nikola Pilić i Karol Kučera · Vidi više »
Ljetna univerzijada 1961.
II.
Novi!!: Nikola Pilić i Ljetna univerzijada 1961. · Vidi više »
Mario Ančić
Mario Ančić (Split, 30. ožujka 1984.), bivši hrvatski tenisač, jedan od četiri šampiona sa splitskih Firula uz Gorana Ivaniševića, Željka Franulovića i Nikolu Pilića.
Novi!!: Nikola Pilić i Mario Ančić · Vidi više »
Miljevci
Pogled s Visovca prema Roškome slapu Miljevci su naselje i visoravan površine više od 100 četvornih kilometara smještena između rijeka Krke, Čikole te planine Promine, na tek nekoliko kilometara udaljenosti od Drniša.
Novi!!: Nikola Pilić i Miljevci · Vidi više »
Nikola Pilić
Nikola Pilić (Split, 27. kolovoza 1939.) je bivši hrvatski tenisač i teniski trener.
Novi!!: Nikola Pilić i Nikola Pilić · Vidi više »
Rod Laver
Rodney George "Rod" Laver (Rockhampton, Queensland, Australija, 9. kolovoza 1938.) bivši je australski tenisač koji je bio svjetski broj 1 sedam uzastopnih godina, od 1964.
Novi!!: Nikola Pilić i Rod Laver · Vidi više »
Roland Garros
'''Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros''' (središnji stadion). Roland Garros (ili "Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros" fra. Internationaux de France de Roland-Garros) ime je teniskog turnira u Parizu, koji spada u seriju Grand Slam turnira.
Novi!!: Nikola Pilić i Roland Garros · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Nikola Pilić i Slovačka · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Nikola Pilić i Split · Vidi više »
Sportaši godine Sportskih novosti
Sportaši godine Sportskih novosti je godišnja nagrada za sportaše koju dodjeljuju Sportske novosti.
Novi!!: Nikola Pilić i Sportaši godine Sportskih novosti · Vidi više »
Sportske novosti
Sportske novosti, hrvatski športski dnevni list iz Zagreba.
Novi!!: Nikola Pilić i Sportske novosti · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Nikola Pilić i Tenis · Vidi više »
The Daily Telegraph
Naslovnica od 2. prosinca 1916. s naslovom: "Savezničke trupe marširaju prema Ateni". The Daily Telegraph, često nazivan i jednostavno The Telegraph, vodeće su britanske dnevne novine.
Novi!!: Nikola Pilić i The Daily Telegraph · Vidi više »
US Open
Američka tenisačica Raveena Kingsley na US Openu 2015. US Open, punim nazivom The United States Open Tennis Championships (Otvoreno prvenstvo SAD-a), je dvotjedni godišnji teniski turnir na tvrdoj podlozi koji se održava potkraj kolovoza i početkom rujna, moderna inačica najstarijega teniskoga prvenstva na svijetu, Državnoga prvenstva Sjedinjenih Država, za čiju se titulu tenisači natječu još od 1881. godine.
Novi!!: Nikola Pilić i US Open · Vidi više »
Wimbledon
Court No.1, Wimbledon 2004. godine Trofeji Wimbledon (engl. The Championships, Wimbledon) najstariji je i najugledniji turnir u tenisu.
Novi!!: Nikola Pilić i Wimbledon · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Pilić i 1939. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Nikola Pilić i 1962. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Pilić i 1964. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Pilić i 1967. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Pilić i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Pilić i 1989. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Pilić i 1993. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: Nikola Pilić i 2. prosinca · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nikola Pilić i 2005. · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Nikola Pilić i 27. kolovoza · Vidi više »
4. prosinca
4.
Novi!!: Nikola Pilić i 4. prosinca · Vidi više »
