Brže od pregledniku!
151 odnosi: Adam Zrinski, Adrianskoga mora sirena, Albrecht von Wallenstein, Šime Ljubić, Željko Holjevac, Čakovec, Bakrorez, Ban, Beč, Bibliotheca Zriniana, Bitka kod Slankamena, Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663., Bratislava, Darda, Družba Isusova, Ep, Europa, Evlija Čelebi, Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić, Filip IV., španjolski kralj, Fran Krsto Frankapan, Frankapani, Gornji Kuršanec, Graz, Grofovi Draškovići, Hrvati, Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu, Hrvatska, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Italija, Ivan Antun Zrinski, Ivan III. Drašković, Ivan Mužić, Ivan Ručić, Ive Mažuran, Josip Bratulić, Junaštvo, Juraj IV. Zrinski, Juraj V. Zrinski, Katolička Crkva, Knezovi Zrinski, Kolo (časopis), Kraljevina Ugarska, Latinski jezik, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Lov, Luj XIV., kralj Francuske, ..., Mađarska, Mađarski jezik, Matica hrvatska, Međimurska županija, Mlakovečki, Monošterska bitka 1664., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Zrinski (razdvojba), Njemački jezik, Novi Zrin, Opsada Novog Zrina, Osijek, Osmansko Carstvo, Otočac, Palatin, Pavlinski samostan Sveta Jelena, Petar IV. Zrinski, Petar Petretić, Pjesnik, Putopis Evlije Čelebija, Red zlatnoga runa, Skalica, Slankamen, Slovačka, Stari grad Čakovec, Sulejmanov most, Susedgrad, Sveta Jelena (Međimurje), Talijanski jezik, Tatari, Tomislav Vuković, Tridesetogodišnji rat, Trnava (Slovačka), Trpimir Macan, Turski jezik, Una, Urban VII., Vašvarski mir, Varaždin, Venecija, Vezir, Vijenac (časopis), Vojskovođa, Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog, Zrinsko-frankopanska urota, Zvonimir Bartolić, 1. kolovoza, 1. svibnja, 11. studenoga, 13. kolovoza, 14. siječnja, 1566., 1574., 1611., 1620., 1626., 1628., 1630., 1634., 1636., 1637., 1642., 1643., 1644., 1645., 1646., 1647., 1649., 1651., 1652., 1659., 1660., 1661., 1662., 1663., 1664., 1670., 1671., 1681., 1683., 1691., 17. rujna, 17. stoljeće, 17. studenoga, 1703., 18. studenoga, 1893., 19. kolovoza, 1904., 1994., 20. travnja, 2001., 2009., 21. prosinca, 26. siječnja, 27. prosinca, 28. prosinca, 30. travnja, 5. lipnja, 7. srpnja. Proširite indeks (101 više) »
Adam Zrinski
Adam Josip Sigismund Zrinski (mađ. Zrínyi Ádám) (Beč, 24. prosinca 1662. – kod Slankamena, 19. kolovoza 1691.), bio je hrvatski grof, časnik i protuturski borac iz znamenite hrvatske velikaške obitelji Zrinski.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Adam Zrinski · Vidi više »
Adrianskoga mora sirena
Spjev ''Adrianskoga mora sirena'' koji je Petar Zrinski objavio 1660. godine Adrianskoga mora sirena, hrvatski je barokni spjev.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Adrianskoga mora sirena · Vidi više »
Albrecht von Wallenstein
Albrecht von Wallenstein Albrecht Wenzel Eusebius von Wallenstein (Hermanice, 24. rujna 1583. – Eger, 25. veljače 1634.), češki vojskovođa i političar, najpoznatiji kao jedan od generala Katoličke lige u vojsci cara Ferdinanda II. tijekom tridesetogodišnjeg rata.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Albrecht von Wallenstein · Vidi više »
Šime Ljubić
Don Šime Ljubić (Stari Grad na Hvaru, 24. svibnja 1822. – Stari Grad na Hvaru, 19. listopada 1896.), župnik, teolog, hrvatski arheolog, povjesničar, političar i biograf.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Šime Ljubić · Vidi više »
Željko Holjevac
Željko Holjevac (Brinje, 15. prosinca 1973.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Željko Holjevac · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Čakovec · Vidi više »
Bakrorez
Alati za bakrorez Bakrorez ili gravura je grafička tehnika u kojoj se u bakrenu ploču oštrim udubljivačem urezuje crtež, udubljenja se ispunjavaju bojom.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Bakrorez · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Ban · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Beč · Vidi više »
Bibliotheca Zriniana
Nikola Zrinski, vlasnik knjižnice, rad njemačkog slikara Johanna Franza Hoffmanna Bibliotheca Zriniana (u prijevodu: Zrinska knjižnica), zbirka knjiga hrvatskog bana Nikole Zrinskog iz 17. stoljeća.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Bibliotheca Zriniana · Vidi više »
Bitka kod Slankamena
Bitka kod Slankamena ili Slankamenička bitka je bitka između Svetog Rimskog Carstva i Osmanskog Carstva koja se odvila 19. kolovoza 1691. Tada su snage Svetog Rimskog Carstva, u sklopu kojih su sudjelovale njemačke, habsburške, hrvatske, ugarske i druge postrojbe, pod zapovjedništvom Ljudevita Badenskog porazili su osmansku vojsku koju je predvodio Fazil Mustafa Ćuprilić.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Bitka kod Slankamena · Vidi više »
Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663.
Bitka kod Jurjevih Stijena (16. listopada 1663.) je bitka koju su vodili Kraljevina Hrvatska i Habsburška Monarhija protiv Osmanskog Carstva, a vođena je kod Jurjevih Stijena (nedaleko Otočca).
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663. · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Bratislava · Vidi više »
Darda
Darda (mađ. Dárda) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Darda · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Družba Isusova · Vidi više »
Ep
Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Ep · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Europa · Vidi više »
Evlija Čelebi
Evlija Čelebi (tur.: Evliya Çelebi; Istanbul, 25. ožujka, 1611. – Istanbul, oko 1682.), bio je osmanski putopisac i diplomat.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Evlija Čelebi · Vidi više »
Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić
Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić (turski: Köprülü Fazıl Ahmed Paşa; Veles, 1635. - Carigrad, 3. studenog 1676.), veliki vezir Osmanskoga Carstva, član plemićke obitelji Ćuprilić, albanskog podrijetla, koja je tijekom postojanja te države dala ukupno šest velikih vezira, najviših državnih dužnosnika, rangom odmah do sultana.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić · Vidi više »
Filip IV., španjolski kralj
Diega Velázquea)''' Filip IV.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Filip IV., španjolski kralj · Vidi više »
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Frankapani · Vidi više »
Gornji Kuršanec
Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije u naselju Gornji Kuršanec (mađ.: Felsőzrínyifalva, prek.: Zgornji Küršanci) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Nedelišće, Međimurska županija.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Gornji Kuršanec · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Graz · Vidi više »
Grofovi Draškovići
Grofovi Draškovići su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom niza stoljeća imala značajnu ulogu u političkom, društvenom, kulturnom i gospodarskom životu hrvatskog naroda i hrvatske države u svim njenim vidovima postojanja (od personalne unije s Ugarskom preko sastavnog dijela habsburške monarhije do rascijepljene pokrajine u prvoj južnoslavenskoj državi).
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Grofovi Draškovići · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Hrvati · Vidi više »
Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu
Hrvatski konjanik Hrvatski konjanik oko 1620., Vojno-povijesni muzej u Beču Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu sudjelovali su kao pješaci i laki konjanici te su glasili za vrlo cijenjene plaćenike u carskoj, bavarskoj, španjolskoj, danskoj i francuskoj vojsci.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »
Hrvatska pod Habsburzima
Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Hrvatski jezik · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Italija · Vidi više »
Ivan Antun Zrinski
Ivan Antun Zrinski (na mađarskom: Zrínyi János Antal), (Ozalj (?), 1651. – Graz, 11. studenoga 1703.), bio je hrvatski grof iz velikaške obitelji Zrinski, te časnik u habsburškoj vojsci.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Ivan Antun Zrinski · Vidi više »
Ivan III. Drašković
Ivan III.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Ivan III. Drašković · Vidi više »
Ivan Mužić
Ivan Mužić (Solin, 14. rujna 1934. – Split, 22. ožujka 2021.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, publicist i aktivan katolički laik.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Ivan Mužić · Vidi više »
Ivan Ručić
Ivan Ručić (* ? - Zagreb, 10. veljače 1660.), hrvatski plemić, zagrebački gradski sudac, dožupan Zagrebačke županije i saborski zastupnik.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Ivan Ručić · Vidi više »
Ive Mažuran
Ive Mažuran (Brušane, 23. studenoga 1928. Zagreb, 16. prosinca 2016.),, preuzeto 21.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Ive Mažuran · Vidi više »
Josip Bratulić
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Josip Bratulić · Vidi više »
Junaštvo
''Odvažnost'' prikaz iz 1524.) Junaštvo je ljudska vrlina pojedinca ili skupine istomišljenika za neustrašivo suprotstavljanje i u teškoj situaciji.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Junaštvo · Vidi više »
Juraj IV. Zrinski
Juraj IV.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Juraj IV. Zrinski · Vidi više »
Juraj V. Zrinski
Juraj V. Zrinski (mađ. Zrínyi György) (Čakovec, 31. siječnja 1598. - Požun, 18. prosinca 1626.), grof, hrvatski ban i vojskovođa iz velikaške obitelji Zrinski.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Juraj V. Zrinski · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Katolička Crkva · Vidi više »
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Knezovi Zrinski · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Kolo (časopis) · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Latinski jezik · Vidi više »
Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Lov · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Mađarski jezik · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Matica hrvatska · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Međimurska županija · Vidi više »
Mlakovečki
Mlakovečki, (na mađarskom: Malakóczi, u nekim izvorima Malakoczy), hrvatska plemićka obitelj koja je vukla podrijetlo iz Ugarske, a svoj je zenit dosegla tijekom 16. i 17. stoljeća.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Mlakovečki · Vidi više »
Monošterska bitka 1664.
Monošterska bitka (mađarski: Szentgotthárdi csata, njemački: Schlacht bei Sankt Gotthard, ili Schlacht bei Mogersdorf, prekomurski: Monošterska bitva, slovenski: Bitka pri Monoštru) bitka je koja se 1. kolovoza 1664. godine odigrala kod Monoštra (mađarski: Szentgotthárd), u Željezanskoj županiji između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Monošterska bitka 1664. · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »
Nikola Zrinski (razdvojba)
* Nikola III. Zrinski, hrvatski velikaš (1488./1489. – 1534.).
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Nikola Zrinski (razdvojba) · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Njemački jezik · Vidi više »
Novi Zrin
Prikaz Novog Zrina njemačkog autora Hieronymusa Orteliusa iz 1664. godine - na njemu je utvrda na desnoj, međimurskoj obali Mure (''Muhr flus'') turske opsade Novi Zrin (mađ.: Zrínyiújvár, ili Uj-Zrínyivár) je utvrda koju je na krajnjem istočnom rubu Međimurja (na području naselja Donja Dubrava), blizu ušća rijeke Mure u Dravu, dao sagraditi ban Nikola VII. Zrinski 1661. godine.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Novi Zrin · Vidi više »
Opsada Novog Zrina
Opsada Novog Zrina, oružani sukob između kršćanske vojske, sastavljene od hrvatskih, austrijskih, njemačkih i ugarskih postrojbi, te tursko-krimskotatarskih snaga, vođen 1664.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Opsada Novog Zrina · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Osijek · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Otočac · Vidi više »
Palatin
Palatin (lat. palatinus: dvorjanik), u Bizantu, naziv za carskog dvorjanika, u prvom redu za predstojnika carske riznice (ministra financija).
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Palatin · Vidi više »
Pavlinski samostan Sveta Jelena
Pavlinski samostan svete Jelene, rimokatolički samostan redovnika pripadnika Pavlinskog reda, koji se nalazio u mjestu Svetoj Jeleni kod Čakovca u Međimurju; danas je tu naselje i općinsko sjedište Šenkovec.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Pavlinski samostan Sveta Jelena · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Petar Petretić
Petar Petretić (1604. – 1667.) hrvatski kanonik, biskup, povjesničar i jezikoslovac, pobornik crkvenog jedinstva.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Petar Petretić · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Pjesnik · Vidi više »
Putopis Evlije Čelebija
Naslovnica ''Seyahatname'', izdanje iz 1895. godine Sejahatnama (Putopis Evlije Čelebija) je putopisno djelo turskog vojnika, činovnika i putopisca Evlije Čelebija.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Putopis Evlije Čelebija · Vidi više »
Red zlatnoga runa
Red zlatnoga runa (šp. Orden del Toisón de Oro, njem. Orden vom Goldenen Vlies) je katolički viteški red, koji je 1430.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Red zlatnoga runa · Vidi više »
Skalica
Skalica (njem. Skalitz, mađ. Szakolca) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju na samoj granici s Češkom.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Skalica · Vidi više »
Slankamen
Slankamen Slankamen, mađ.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Slankamen · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Slovačka · Vidi više »
Stari grad Čakovec
Stari grad Čakovec ili Stari grad Zrinskih, utvrđeni plemićki dvorac u središtu grada Čakovca, sjedišta Međimurske županije, sjeverna Hrvatska. U doba najveće moći velikaške obitelji knezova Zrinskih (16. i 17. stoljeće) bio je njihovo glavno sijelo i rezidencija hrvatskog bana u kojoj su povremeno održavane banske konferencije. Najveći je i najvažniji graditeljski objekt te vrste u županiji, djelomično dobro očuvan i u novije vrijeme povremeno obnavljan, te kulturno-povijesno valoriziran i kategoriziran. Prema ranijoj nomenklaturi nosio je epitet spomenika nulte kategorije, a po sada važećoj kategorizaciji od dana 19.11.2007. godine razvrstan je u kulturno dobro od nacionalnog značaja s oznakom N-23 i klasificiran u profanu graditeljsku baštinu. U njemu je danas smješten raznovrstan i vrijedan stalni izložbeni postav Muzeja Međimurja. Cijeli se fortifikacijsko-smještajni kompleks Starog grada nalazi okružen prostranom parkovnom arhitekturom Perivoja Zrinskih.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Stari grad Čakovec · Vidi više »
Sulejmanov most
Sulejmanov most naziv je za most koji se nalazio u blizini Osijeka na rijeci Dravi.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Sulejmanov most · Vidi više »
Susedgrad
Pogled na ruševine utvrde Susedgrad je srednjovjekovna utvrda u Hrvatskoj, podignuta na krajnjim sjeverozapadnim obroncima Medvednice.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Susedgrad · Vidi više »
Sveta Jelena (Međimurje)
Kapela u Svetoj Jeleni Sveta Jelena je lokalitet u Međimurju, najsjevernijem hrvatskom kraju.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Sveta Jelena (Međimurje) · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Talijanski jezik · Vidi više »
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Tatari · Vidi više »
Tomislav Vuković
Tomislav Vuković (Subotica, 1955.), hrvatski je novinar, teolog i kršćanski publicist iz Vojvodine.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Tomislav Vuković · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Trnava (Slovačka)
Trnava (njem. Tyrnau, mađ. Nagyszombat, lat. Tyrnavia) grad je na zapadu Slovačke.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Trnava (Slovačka) · Vidi više »
Trpimir Macan
Trpimir Macan (Dubrovnik, 20. kolovoza 1935.),, preuzeto 8.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Trpimir Macan · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Turski jezik · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Una · Vidi više »
Urban VII.
Urban VII., lat. Urbanus PP.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Urban VII. · Vidi više »
Vašvarski mir
Vašvarski mir (turskim riječima) Vašvarski mir ili Mir u Vašvaru (mađ. Vasvár), nazivan još i sramotnim mirom, bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je uslijedio nakon Monošterske bitke ili bitke kod Sv.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Vašvarski mir · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Varaždin · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Venecija · Vidi više »
Vezir
Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Vezir · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vojskovođa
Oznaka čina vojskovođe u kopnenoj vojsci Vojskovođa je bio najviši čin u Domobranstvu Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Vojskovođa · Vidi više »
Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog
Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog, pohod velike vojne postrojbe Habsburške Monarhije i njezinih saveznika pod zapovjedništvom hrvatskoga bana Nikole Zrinskog Čakovečkog na od Turskog Carstva okupirano područje južne Ugarske u vrijeme zime početkom 1664.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog · Vidi više »
Zrinsko-frankopanska urota
Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Zrinsko-frankopanska urota · Vidi više »
Zvonimir Bartolić
Dr.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i Zvonimir Bartolić · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1. kolovoza · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1. svibnja · Vidi više »
11. studenoga
11.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 11. studenoga · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 13. kolovoza · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 14. siječnja · Vidi više »
1566.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1566. · Vidi više »
1574.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1574. · Vidi više »
1611.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1611. · Vidi više »
1620.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1620. · Vidi više »
1626.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1626. · Vidi više »
1628.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1628. · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1630. · Vidi više »
1634.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1634. · Vidi više »
1636.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1636. · Vidi više »
1637.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1637. · Vidi više »
1642.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1642. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1643. · Vidi više »
1644.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1644. · Vidi više »
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1645. · Vidi više »
1646.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1646. · Vidi više »
1647.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1647. · Vidi više »
1649.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1649. · Vidi više »
1651.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1651. · Vidi više »
1652.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1652. · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1659. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1660. · Vidi više »
1661.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1661. · Vidi više »
1662.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1662. · Vidi više »
1663.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1663. · Vidi više »
1664.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1664. · Vidi više »
1670.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1670. · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1671. · Vidi više »
1681.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1681. · Vidi više »
1683.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1683. · Vidi više »
1691.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1691. · Vidi više »
17. rujna
17.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 17. rujna · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 17. stoljeće · Vidi više »
17. studenoga
17.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 17. studenoga · Vidi više »
1703.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1703. · Vidi više »
18. studenoga
18.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 18. studenoga · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1893. · Vidi više »
19. kolovoza
19.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 19. kolovoza · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1904. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 1994. · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 20. travnja · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 2001. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 2009. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 21. prosinca · Vidi više »
26. siječnja
26.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 26. siječnja · Vidi više »
27. prosinca
27.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 27. prosinca · Vidi više »
28. prosinca
28.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 28. prosinca · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 30. travnja · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 5. lipnja · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Nikola VII. Zrinski i 7. srpnja · Vidi više »
