Brže od pregledniku!
27 odnosi: Bačka Topola, Birmingham City F.C., FK Crvena zvezda, FK Spartak Subotica, Metar, Napadač (nogomet), Nogomet, Real Racing Club de Santander, Srbija, Srbija i Crna Gora, Srbijanska nogometna reprezentacija, Valencia C.F., 1980., 1991., 1998., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2009., 2010., 2011., 2012., 2015., 25. rujna.
Bačka Topola
Bačka Topola (ćir.: Бачка Топола, mađ.: Topolya) je grad i središte općine Bačka Topola u Sjevernobačkom okrugu, Vojvodina, Srbija.
Novi!!: Nikola Žigić i Bačka Topola · Vidi više »
Birmingham City F.C.
Birmingham City Football Club je engleski nogometni klub iz istoimenog grada.
Novi!!: Nikola Žigić i Birmingham City F.C. · Vidi više »
FK Crvena zvezda
FK Crvena zvezda srbijanski je nogometni klub iz Beograda.
Novi!!: Nikola Žigić i FK Crvena zvezda · Vidi više »
FK Spartak Subotica
FK Spartak Subotica srbijanski je nogometni klub iz Subotice.
Novi!!: Nikola Žigić i FK Spartak Subotica · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Nikola Žigić i Metar · Vidi više »
Napadač (nogomet)
U nogometu, napadač je igrač koji igra najbliže protivničkom golu, te je najviše zaslužan za zabijanje golova.
Novi!!: Nikola Žigić i Napadač (nogomet) · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Nikola Žigić i Nogomet · Vidi više »
Real Racing Club de Santander
Real Racing Club de Santander je španjolski nogometni klub iz Santandera.
Novi!!: Nikola Žigić i Real Racing Club de Santander · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Nikola Žigić i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Nikola Žigić i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Srbijanska nogometna reprezentacija
Srbijanska nogometna reprezentacija predstavlja Srbiju u međunarodnim nogometnim natjecanjima i pod vodstvom je Srbijanskog nogometnog saveza,: Fudbalski savez Srbije (FSS).
Novi!!: Nikola Žigić i Srbijanska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Valencia C.F.
Valencia Club de Fútbol (poznatiji pod imenom Valencia CF ili Los Che) je španjolski profesionalni nogometni klub iz Valencie.
Novi!!: Nikola Žigić i Valencia C.F. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Žigić i 1980. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Žigić i 1991. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Nikola Žigić i 1998. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Nikola Žigić i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Nikola Žigić i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Nikola Žigić i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nikola Žigić i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Nikola Žigić i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nikola Žigić i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Nikola Žigić i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Nikola Žigić i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Žigić i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nikola Žigić i 2012. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Nikola Žigić i 2015. · Vidi više »
25. rujna
25.
Novi!!: Nikola Žigić i 25. rujna · Vidi više »
