Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Niniva

Indeks Niniva

Nergalske dveri Ninive Obnovljene Adadove dveri zidina Ninive. Niniva (akad. Ninua; heb. Ninive) je bila glavni grad Asirije u zadnjih nekoliko desetljeća asirskoga carstva.

26 odnosi: Ašur, Akad, Akadski jezik, Arapski jezik, Asirija, Asurbanipal, Šamši-Adad I., Babilonija, Biblija, British Museum, Hebrejski jezik, Hram, Ištar, Irak, Jona (knjiga), Kalah, Knjiga Postanka, Kraljevstvo Izrael, Kraljevstvo Juda, London, Medijsko Carstvo, Mosul, Prapovijest, Tigris, Veliki kralj, 8. stoljeće pr. Kr..

Ašur

Ašur (asir.: ’Aššur; arapski: أشور, tj. Kal'at Šerkat; hebrejski: אַשּׁוּר; aramejski: ܐܫܘܪ) je bio prvotna prijestolnica Asirije, koja je po njemu dobila i ime.

Novi!!: Niniva i Ašur · Vidi više »

Akad

Akad (sumer. Agade; heb. אכד ’Akkad) je ime drevnoga grada i pokrajine u sjevernoj Mezopotamiji, između gradova Sipar i Kiš, u današnjem Iraku, vjerojatno oko 50 km jugozapadno od središta Bagdada.

Novi!!: Niniva i Akad · Vidi više »

Akadski jezik

Akadski (ISO 639-3: akk; lišānum akkadītum) je bio istočnosemitski jezik koji se govorio u drevnoj Mezopotamiji.

Novi!!: Niniva i Akadski jezik · Vidi više »

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Niniva i Arapski jezik · Vidi više »

Asirija

Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.

Novi!!: Niniva i Asirija · Vidi više »

Asurbanipal

'''Asurbanipal u lovu''', asirski reljef iz palače u Ninivi. Asurbanipal (asirski: Aššurbanapli), poznat i kao Sardanapal, bio je asirski kralj.

Novi!!: Niniva i Asurbanipal · Vidi više »

Šamši-Adad I.

Šamši-Adad I. (vladao od oko 1813.-1781. pr. Kr.) bio je amorićanski plemenski starješina koji je zavladao velikim područjem u sjevernoj Mezopotamiji, te se proglasio kraljem u Ašuru.

Novi!!: Niniva i Šamši-Adad I. · Vidi više »

Babilonija

Babilonija, 1792 - 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar), kasnije i Babilonsko carstvo, bila je nekadašnje kraljevstvo u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.

Novi!!: Niniva i Babilonija · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere; nastali su u vremenu između 1513.

Novi!!: Niniva i Biblija · Vidi više »

British Museum

British Museum (hr. „Britanski muzej”) je najstariji javni muzej na svijetu, posvećen povijesti čovječanstva i kulture.

Novi!!: Niniva i British Museum · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (עברית); ISO 639-3) spada u semitski jezik afro-azijsku skupinu jezika kojim govori 5.300.000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta. Korijen mu dolazi od klasičnog hebrejskog jezika, koji je korišten pri pisanju Starog zavjeta prije više od 3300 godina. Židovi su za njega koristili izraz לשון הקודש Lashon ha-Qodesh ("Sveti jezik"), jer su njime pisane knjige koje se smatraju svetima. Većina znanstvenika se slaže da je nakon prvog uništenja Jeruzalema koje je zapovjedio babilonski kralj Nabukodonozor II. godine 607. pr. Kr. klasični hebrejski počeo nestajati u korist mišnajskog hebrejskog i lokalnih inačica aramejskog jezika. Nakon što se židovsko stanovništvo Judeje pod rimskom okupacijom počelo smanjivati, smatra se da je hebrejski u potpunosti iščezao iz svakodnevnog govora oko 200. godine. No, ostao je u upotrebi kao pisani jezikom kroz vijekove. Njime su se pisali ne samo vjerski, nego i svjetovni tekstovi kao što su pisma, poslovni ugovori, znanstveni i filozofski spisi, poezija itd. Hebrejski je ponovno ušao u svakodnevni govor krajem 19. i početkom 20. stoljeća kao moderni hebrejski jezik, a definirao ga je bjeloruski Židov Eliezer Ben Jehuda. To je bila posljedica nastojanja Židova da se profiliraju kao moderna nacija, što nije bilo lako postići uz cijeli niz jezika - arapski, judezmo (ladino), jidiš, ruski i drugi jezici kojima su se koristile različite židovske zajednice u svijetu. Moderni hebrejski je godine 1921. postao službenim jezikom u britanskom mandatu Palestine, a nakon toga i službeni jezik Države Izrael. Hebrejsko ime za jezik je עברית, ili Ivrit (IPA: /ivʲrit/).

Novi!!: Niniva i Hebrejski jezik · Vidi više »

Hram

Grčki hramU svojem osnovnom značenju, hram je građevina posvećena nekom božanstvu, namijenjena obavljanju religijskih obreda.

Novi!!: Niniva i Hram · Vidi više »

Ištar

'''Kraljica noći''' (vjerojatno Ištar ili Ereškigal), 49,5 x 37 x 4,8 cm, ploča od terakote koja je izvorno bila obojena u crveno. Britanski muzej, London. '''Ištarine dveri''' (vrata grada Babilona), pocakljena opeka, 5. st. pr. Kr. Altesmuseum, Berlin. Ištar (sumeranski: Innana DINGIR) je vrhovno žensko božanstvo drevne Mezopotamije, božica zaštitnica gradova Ninive i Arbele u središnjem dijelu Asirije, te nakon Ašura, glavno božanstvo Asiraca.

Novi!!: Niniva i Ištar · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Niniva i Irak · Vidi više »

Jona (knjiga)

Jona jedna je od knjiga Svetoga pisma, dio Staroga zavjeta.

Novi!!: Niniva i Jona (knjiga) · Vidi više »

Kalah

Ostaci Kalaha 2008. godine. Kalah (asir. Kalhu; heb. kalah) bio je značajan grad u središnjem dijelu Asirije, te njezina prijestolnica od vlasti Asurnasirpala II.

Novi!!: Niniva i Kalah · Vidi više »

Knjiga Postanka

Knjiga Postanka (heb. בראשׁית Berešit; grč. Γένεσις; lat. Genesis) prva je knjiga Staroga zavjeta i Petoknjižja, to jest židovske Tore.

Novi!!: Niniva i Knjiga Postanka · Vidi više »

Kraljevstvo Izrael

Kraljevstvo Izrael (heb. מַלְכוּת יִשְׂרָאֵל, Malḫut Jisraʼel) ime je za kraljevsto koje je nastalo kao savez židovskih plemena (vidi: 12 izraelskih plemena) oko 1030. pr. Kr. - 1020. pr. Kr. koje su u početku prevodili suci.

Novi!!: Niniva i Kraljevstvo Izrael · Vidi više »

Kraljevstvo Juda

Kraljevstvo Izrael i Kraljevstvo Juda, prikazani u vrijeme njihove najveće teritorijalne raširenosti i njihovi najbliži susjedi. Kraljevstvo Juda (heb. מַמלְכת יְהוּדָה Mamlekut Jehuda) bilo je ime za kraljevstvo što su tvorila plemena: Juda, Šimun i Benjamin, a nastalo je nakon podjele Kraljevstva Izrael na Sjeverno i Južno kraljevstvo.

Novi!!: Niniva i Kraljevstvo Juda · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Niniva i London · Vidi više »

Medijsko Carstvo

Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.

Novi!!: Niniva i Medijsko Carstvo · Vidi više »

Mosul

Mosul (arap. الموصل) je treći najveći grad Iraka, nakon glavnog grada Bagdada i Basre.

Novi!!: Niniva i Mosul · Vidi više »

Prapovijest

Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.

Novi!!: Niniva i Prapovijest · Vidi više »

Tigris

Tigris (grč. ἡ Τίγρης; sumerski: Idigna; staroperzijski: Tigrā-; turski: Dicla; kurdski: Dîjle; arap. دجلة Diğlä; heb. חידקל Ḥîddeqel) je istočnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Eufrat), a izvire u brdima Anatolije, te nastavlja kroz Irak do Perzijskog zaljeva.

Novi!!: Niniva i Tigris · Vidi više »

Veliki kralj

Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.

Novi!!: Niniva i Veliki kralj · Vidi više »

8. stoljeće pr. Kr.

8.

Novi!!: Niniva i 8. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »