Brže od pregledniku!
97 odnosi: Agregacijsko stanje, Argon, Atmosferski tlak, Atom, Bar (jedinica), Brian Josephson, Brzina, Brzina svjetlosti, Butan (plin), Carl von Linde, Celzij, Charlesov zakon, Coulombov zakon, Danska, Dušik, Električna struja, Električni induktivitet, Električni naboj, Električni otpor, Elektron, Energija, Fizičar, Fizika, Frakcijska destilacija, Godina, Gustoća, Heike Kamerlingh Onnes, Helij, Hlađenje, Ion, Istosmjerna struja, Izmjenjivač topline, Izmjenjivač topline cijev u cijevi, Izolator, John Robert Schrieffer, Kapilarnost, Kelvin, Kemijski element, Kemijski spojevi, Kinetička teorija plinova, Kisik, Klasična mehanika, Količina gibanja, Kompresor, Kondenzacija, Kovine, Kristalna rešetka, Krutine, Kvantna mehanika, Laboratorij, ..., Laser, Legura, Leon Neil Cooper, Magla, Magnet, Magnetska indukcija, Magnetsko polje, Materijal, Metan, Metar, Metar u sekundi, Molekula, Nobelova nagrada za fiziku, Obujam, Olovo (element), Pjotr Leonidovič Kapica, Plin, Plinski zakoni, Pokus, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Promet, Propan, Rashladnik, Spin, Starogrčki jezik, Stirlingov ciklus, Supratekućina, Supravodljivost, Sveučilište u Zagrebu, Tekućine, Temperatura, Termodinamika, Titranje, Tlak, Toplina, Toplinska vodljivost, Toplinski kapacitet, Tuneliranje, Tvar, Ugljikov(IV) oksid, Ukapljeni plin, Ukapljivanje plinova, Viskoznost, Vodik, Vrelište, Walther Meissner, Zrak. Proširite indeks (47 više) »
Agregacijsko stanje
Čvrsto stanje: kristal kvarca. Tekućine ili kapljevine tvari su u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost. kinetičke energije molekula. plazmu. Meissnerovog učinka. bocom (kondenzacija). Agregacijsko stanje jedno je od nekoliko oblika postojanja tvari koji se odlikuju različitim kvalitativnim svojstvima i ovise o temperaturi i tlaku.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Agregacijsko stanje · Vidi više »
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Argon · Vidi više »
Atmosferski tlak
Njemačkoj (crnom bojom). živom. Riječkoj luci. Atmosferski tlak ili tlak zraka je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Atmosferski tlak · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Atom · Vidi više »
Bar (jedinica)
Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Bar (jedinica) · Vidi više »
Brian Josephson
Brian Josephson ili Brian David Josephson (Cardiff, 4. siječnja 1940.), britanski fizičar.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Brian Josephson · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Brzina · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Butan (plin)
Struktura n-butana Struktura izobutana Butan je alkan, zapaljivi plin bez mirisa.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Butan (plin) · Vidi više »
Carl von Linde
Carl von Linde, punim imenom Carl Paul Gottfried Linde (Berndorf, 11. lipnja 1842. – München, 16. studenog 1934.), njemački inženjer, industrijalac i izumitelj.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Carl von Linde · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Celzij · Vidi više »
Charlesov zakon
alt.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Charlesov zakon · Vidi više »
Coulombov zakon
Coulombov zakon je jedan od osnovnih zakona elektrostatike koji je 1785.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Coulombov zakon · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Danska · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Dušik · Vidi više »
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Električna struja · Vidi više »
Električni induktivitet
Električne zavojnice. galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Električni induktivitet · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Električni naboj · Vidi više »
Električni otpor
m. Ω. Električni otpor (oznaka R) je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj vrste tvari, duljine i debljine električnog vodiča ili električnog izolatora na tok električne struje.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Električni otpor · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Elektron · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Energija · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Fizičar · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Fizika · Vidi više »
Frakcijska destilacija
Jednostavna destilacija Frakcijska destilacija je tehnički proces kojim se rastavljaju smjese kapljevina različitih vrelišta u frakcije.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Frakcijska destilacija · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Godina · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Gustoća · Vidi više »
Heike Kamerlingh Onnes
Heike Kamerlingh Onnes (Groningen, 21. rujna 1853. – Leiden, 21. veljače 1926.), nizozemski fizičar.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Heike Kamerlingh Onnes · Vidi više »
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Helij · Vidi više »
Hlađenje
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Hlađenje · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Ion · Vidi više »
Istosmjerna struja
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. membranom. otpora. Istosmjerna struja ili istosmjerna električna struja je električna struja koja ima u tijeku vremena stalnu ili konstantnu jakost i trajno jedan te isti smjer.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Istosmjerna struja · Vidi više »
Izmjenjivač topline
Cijevni izmjenjivač topline. Izmjenjivač topline je naprava namijenjena prelazu topline s jednog medija na drugi, a može biti izveden da se mediji dodiruju, ili da su odvojeni pregradom koja sprječava njihov izravni kontakt.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Izmjenjivač topline · Vidi više »
Izmjenjivač topline cijev u cijevi
Izmjenjivač topline cijev u cijevi je najčešći tip izmjenjivača topline u uljnim rafinerijama i drugih velikih kemijskih procesa, pa je pogodan za potrebe većeg tlaka.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Izmjenjivač topline cijev u cijevi · Vidi više »
Izolator
Izolator (njem. Isolator izolator, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Izolator · Vidi više »
John Robert Schrieffer
John Robert Schrieffer (Oak Park, 31. svibnja 1931.), američki fizičar.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i John Robert Schrieffer · Vidi više »
Kapilarnost
staklenim cjevčicama (kapilarama). kapilari se podiže (lijevo), a živa u staklenoj kapilari se spušta (desno). opeke. Kapilarnost je pojava podizanja ili spuštanja razine tekućina uz rub uskih cijevi (kapilara) uzrokovana silama adhezije i kohezije.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Kapilarnost · Vidi više »
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Kelvin · Vidi više »
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Kemijski element · Vidi više »
Kemijski spojevi
Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Kemijski spojevi · Vidi više »
Kinetička teorija plinova
kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. gibanja njegovih slojeva. Kinetička teorija plinova je tumačenje makroskopskih svojstava plinova na temelju gibanja njihovih molekula.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Kinetička teorija plinova · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Kisik · Vidi više »
Klasična mehanika
centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Klasična mehanika · Vidi više »
Količina gibanja
Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Količina gibanja · Vidi više »
Kompresor
Mali kompresor u hladnjaku. Vijčani kompresor zraka. klip, 3. usisni ventil, 4. tlačni ventil, 5. ojnica, 6. koljenasto vratilo. Klipni dvoradni kompresor sa 6 cilindara. Dijelovi krilnog kompresora: 1. kućište kompresora, 2. rotor, 3. krila, 4. opruga. zupčanici s 2 zuba). Presjek kroz vijčani kompresor zraka. Način rada aksijalnog turbokompresora. Prikaz tipičnog modernog injektora. Kompresor (njem. Kompressor, prema lat. compressus: stisnut) je stroj ili uređaj za stlačivanje (kompresija) plina ili pare.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Kompresor · Vidi više »
Kondenzacija
bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Kondenzacija · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Kovine · Vidi više »
Kristalna rešetka
Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. Kristalna rešetka je pravilan trodimenzijski raspored periodički ponavljanih strukturnih jedinica (atoma, iona, molekula) kao građevnih čestica kristala, koji mu daje karakteristična svojstva i oblik.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Kristalna rešetka · Vidi više »
Krutine
Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Krutine · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Kvantna mehanika · Vidi više »
Laboratorij
Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Laboratorij · Vidi više »
Laser
Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Laser · Vidi više »
Legura
Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Legura · Vidi više »
Leon Neil Cooper
Leon Neil Cooper (New York, 28. veljače 1930.), američki fizičar.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Leon Neil Cooper · Vidi više »
Magla
Magla iznad jezera. Magla na Papuku. Pogled izbliza na vodene čestice koje stvaraju maglu. Advektivna magla. Ledena magla. Fairbanksu, Aljaska). Dimna zavjesa. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Magla · Vidi više »
Magnet
sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Magnet · Vidi više »
Magnetska indukcija
tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Magnetska indukcija ili gustoća magnetskog toka (oznaka B) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje magnetsko polje i određuje Lorentzovu silu kojom magnetsko polje djeluje na električki nabijenu česticu u gibanju.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Magnetska indukcija · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Magnetsko polje · Vidi više »
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Materijal · Vidi više »
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Metan · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Metar · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Metar u sekundi · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Molekula · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Obujam · Vidi više »
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Olovo (element) · Vidi više »
Pjotr Leonidovič Kapica
Pjotr Leonidovič Kapica (Kronštadt, 8. srpnja 1894. – Moskva, 8. travnja 1984.), ruski fizičar.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Pjotr Leonidovič Kapica · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Plin · Vidi više »
Plinski zakoni
kinetičke energije molekula. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura. Van der Waalsovove izoterme: njegov model točno opisuje nestišljive tekućine, ali oscilacije u prijelaznoj fazi između plinova i tekućina ne odgovara rezultatima pokusa. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. razini mora. Plinski zakoni su se razvili tijekom 17.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Plinski zakoni · Vidi više »
Pokus
kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Pokus · Vidi više »
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Promet · Vidi više »
Propan
right right Propan je plin iz skupine ugljikovodika, alkana, koji u svojoj strukturi ima 3 ugljikova atoma.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Propan · Vidi više »
Rashladnik
U svom radu svi strojevi koji proizvode neki rad proizvode i toplinu, koja se akumulira u njima.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Rashladnik · Vidi više »
Spin
kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Spin · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Starogrčki jezik · Vidi više »
Stirlingov ciklus
Stirlingov ciklus ili proces je termodinamički kružni ciklus po kojem rade Stirlingovi uređaji.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Stirlingov ciklus · Vidi više »
Supratekućina
Supratekućina ispunjava uronjenu posudu sve dok se razine ne izjednače. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Supratekućina ili suprafluidnost je naziv za agregatno stanje koje nastaje u nekim ukapljenim plinovima na vrlo niskim temperaturama (2,17 K za helijev izotop 4He), a svojstveni su mu nestanak viskoznosti i beskonačno velika toplinska vodljivost.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Supratekućina · Vidi više »
Supravodljivost
Meissnerovog učinka. Visokotemperaturni supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. A. Gore: standardni kabeli za LEP (Veliki sudarivač elektrona i pozitrona); dolje: kabeli na osnovi supravodiča za LHC (Veliki hadronski sudarivač). nuklearnoj magnetskoj rezonanciji. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Supravodljivost je stanje pojedinih tvari koje se na niskim temperaturama očituje u nestanku njihova električnoga otpora, prolasku električne struje kroz tanku izolatorsku barijeru unutar njih bez električnoga otpora (Josephsonov učinak - Brian Josephson) i lebdenju magneta iznad njihove površine (Meissnerov učinak - Walther Meissner).
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Supravodljivost · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Tekućine · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Temperatura · Vidi više »
Termodinamika
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Termodinamika · Vidi više »
Titranje
opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Titranje · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Tlak · Vidi više »
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Toplina · Vidi više »
Toplinska vodljivost
Linearni tok topline kod provođenja ili kondukcije topline. Toplinska vodljivost ili toplinska provodnost (oznaka: λ) je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Toplinska vodljivost · Vidi više »
Toplinski kapacitet
kinetičke energije molekula. toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. temperaturom. °C. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. Toplinski kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina jednaka količniku količine topline Q dovedene nekome tijelu i promjene temperature ΔT koju je dovedena toplina prouzročila: Mjerna jedinica je džul po kelvinu (J/K).
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Toplinski kapacitet · Vidi više »
Tuneliranje
tuneliranja ili tunelskog učinka. Tuneliranjem postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti. pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. dualizam). valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Refrakcija ili lom svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. moru. Lom svjetlosti u akrilnoj planparalelnoj ploči. Tuneliranje, tunelski efekt ili tunelski učinak je kvantnomehanička pojava pri kojoj postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni klasične fizike ne dopuštaju.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Tuneliranje · Vidi više »
Tvar
Tvar (eng. substance, fra- matière, matière baryonique), Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Tvar · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Ukapljeni plin
*ukapljeni naftni plin.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Ukapljeni plin · Vidi više »
Ukapljivanje plinova
Tekući dušik. frakcijskom destilacijom izdvaja kisik za metalnu i kemijsku industriju, dušik, koji se u kapljevitom stanju koristi za postizanje niskih temperatura, te plemeniti plinovi, prije svega argon. Ukapljivanje plinova ili likvefakcija je prevođenje plinova u kapljevito (tekuće) agregatno stanje.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Ukapljivanje plinova · Vidi više »
Viskoznost
Demonstracija viskoznosti. Tekućina s lijeve strane ima manju viskoznost od tekućine s desne strane. strujanja fluida (na primjer vode) u cijevi su različite: uz stijenku voda miruje, a najveća brzina je u sredini cijevi. gibanja njegovih slojeva. sile. moru onda znamo da su najsnažniji na površini a s porastom dubine skoro pa nestaju. accessdate.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Viskoznost · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Vodik · Vidi više »
Vrelište
Voda vrije ili ključa. Vrelište je temperatura na kojoj istodobno u cijelom obujmu (volumenu) tvar prelazi iz tekućega u plinovito agregatno stanje, to jest najviša temperatura na koju se pri određenom tlaku može zagrijati tekućina.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Vrelište · Vidi više »
Walther Meissner
Walther Meissner (Berlin, 16. prosinca 1882. – München, 15. rujna 1974.), njemački fizičar.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Walther Meissner · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Niskotemperaturna fizika i Zrak · Vidi više »
