Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Nitranska kneževina

Indeks Nitranska kneževina

250px 250px Spomenik knezu Pribini u Nitri Nitranska kneževina (slk. Nitrianske kniežatstvo, Nitriansko, Nitrava) bila je slavenska država nastala u 8.

39 odnosi: Austrija, Avari, Blatno jezero, Bratislava, Dvostruki križ, Franci, Glavni grad, Grb, Grb Mađarske, Grb Slovačke, Istočni Slaveni, Karlo Veliki, Knez, Mađarska, Nitra, Nizina, Pobrđe, Poljska, Povijest, Povijest Slovačke, Pribina (knez), Prijestolonasljednik, Princ, Simbol, Slovačka, Slovački jezik, Velikomoravska Kneževina, Zapadni Slaveni, 1000., 1025., 1030., 1108., 800., 825., 828., 833., 840., 846., 925..

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Nitranska kneževina i Austrija · Vidi više »

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Novi!!: Nitranska kneževina i Avari · Vidi više »

Blatno jezero

Karta Blatnog jezera Satelitska snimka Zala, pritoka Blatno jezero(često pisano i Balaton, mađarski: Balaton, latinski: Lacus Pelso, njemački: Plattensee, slovački: Blatenské jazero) je najveće jezero u središnjoj Europi, a nalazi se u Mađarskoj.

Novi!!: Nitranska kneževina i Blatno jezero · Vidi više »

Bratislava

Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: Nitranska kneževina i Bratislava · Vidi više »

Dvostruki križ

Dvostruki križ Dvostruki križ (lorenski, patrijaršijski, dupli) sastoji se od jedne okomite linije, koja pri vrhu pod pravim kutom siječe dvije kraće vodoravne linije, koje su jedna ispod druge, od kojih je niža obično duža.

Novi!!: Nitranska kneževina i Dvostruki križ · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Nitranska kneževina i Franci · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Nitranska kneževina i Glavni grad · Vidi više »

Grb

Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.

Novi!!: Nitranska kneževina i Grb · Vidi više »

Grb Mađarske

Grb Mađarske Sadašnji grb Mađarske prihvaćen je u srpnju 1990., nakon pada komunističke vlasti.

Novi!!: Nitranska kneževina i Grb Mađarske · Vidi više »

Grb Slovačke

Grb Slovačke Bratislave Grb Bele III. (oko 1190.) Grb Slovačke Republike čini srebrni (argent) dvostruki križ, uzdignut na srednjem vrhu tamnoplavog trovršja, u crvenom (gules) ranogotičkom štitu.

Novi!!: Nitranska kneževina i Grb Slovačke · Vidi više »

Istočni Slaveni

Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.

Novi!!: Nitranska kneževina i Istočni Slaveni · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Nitranska kneževina i Karlo Veliki · Vidi više »

Knez

Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.

Novi!!: Nitranska kneževina i Knez · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Nitranska kneževina i Mađarska · Vidi više »

Nitra

Slovačka.

Novi!!: Nitranska kneževina i Nitra · Vidi više »

Nizina

Nizina Nizina je zemljopisni pojam, koji označava ravne predjele bez uzvisina, obično male nadmorske visine, od 0 do 200 m nadmorske visine.

Novi!!: Nitranska kneževina i Nizina · Vidi više »

Pobrđe

Naselja u BiH.

Novi!!: Nitranska kneževina i Pobrđe · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Nitranska kneževina i Poljska · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Nitranska kneževina i Povijest · Vidi više »

Povijest Slovačke

Rimski natpis na utvrdi u Trenčinu (178. – 179.) Povijest Slovačke je povijest prostora današnje Slovačke Republike i naroda Slovaka od prapovijesti do danas.

Novi!!: Nitranska kneževina i Povijest Slovačke · Vidi više »

Pribina (knez)

#Preusmjeri Nacrt:Pribina (knez).

Novi!!: Nitranska kneževina i Pribina (knez) · Vidi više »

Prijestolonasljednik

Prijestolonasljednik (mocijski parnjak ženskoga roda je prijestolonasljednica), u državama s monarhijskom tradicijom, osoba koja je prva sljedeća u nasljednom pravu na nasljeđivanje vladarskog prijestolja.

Novi!!: Nitranska kneževina i Prijestolonasljednik · Vidi više »

Princ

Princ je titula za mušku osobu, muški ekvivalent tituli princeza.

Novi!!: Nitranska kneževina i Princ · Vidi više »

Simbol

Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.

Novi!!: Nitranska kneževina i Simbol · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Nitranska kneževina i Slovačka · Vidi više »

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Novi!!: Nitranska kneževina i Slovački jezik · Vidi više »

Velikomoravska Kneževina

Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.

Novi!!: Nitranska kneževina i Velikomoravska Kneževina · Vidi više »

Zapadni Slaveni

Zapadni Slaveni.- Jedna od triju grana slavenskih naroda indoeuropske jezične obitelji nastanjeni u središnjoj Europi na područjima današnjih država: Poljske, Češke, Slovačke i Njemačke.

Novi!!: Nitranska kneževina i Zapadni Slaveni · Vidi više »

1000.

Bez opisa.

Novi!!: Nitranska kneževina i 1000. · Vidi više »

1025.

Bez opisa.

Novi!!: Nitranska kneževina i 1025. · Vidi više »

1030.

Bez opisa.

Novi!!: Nitranska kneževina i 1030. · Vidi više »

1108.

Bez opisa.

Novi!!: Nitranska kneževina i 1108. · Vidi više »

800.

Bez opisa.

Novi!!: Nitranska kneževina i 800. · Vidi više »

825.

Bez opisa.

Novi!!: Nitranska kneževina i 825. · Vidi više »

828.

Bez opisa.

Novi!!: Nitranska kneževina i 828. · Vidi više »

833.

Bez opisa.

Novi!!: Nitranska kneževina i 833. · Vidi više »

840.

Bez opisa.

Novi!!: Nitranska kneževina i 840. · Vidi više »

846.

Bez opisa.

Novi!!: Nitranska kneževina i 846. · Vidi više »

925.

Bez opisa.

Novi!!: Nitranska kneževina i 925. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »