Brže od pregledniku!
182 odnosi: Atena, Autobus, Autocesta, Avari, Ćele-kula, Balkan, Banka, Beograd, Bliski istok, Bonos, Bugari, Carigradski drum, Crkva, Crnogorci, Crveni Krst (koncentracijski logor), Crveni Krst (općina), Dardanija, Dimitrovgrad, Europa, FK Radnički Niš, Gimnazija, Goti, Građevinarstvo, Hasan-begova džamija, Hrvati, Industrija, Istanbul, Izložbeni prostor Časničkog doma u Nišu, Jadransko more, Južna Morava, Jugoistočna Europa, Jugoslaveni, Jugoslavija (razdvojba), Julijan (rimski car), Justinijan I. Veliki, Karađorđe, Kelti, Kladovo, Klaudije Ptolemej, Kneževina Srbija, Knjižnica, Koncentracijski logor, Konstantin I. Veliki, Konstantinopol, Kosovo, Kraljevina Jugoslavija, Leskovac, Makedonci, Manastir, Medijana, ..., Medijana (općina), Mihovil Kombol, Milan Obrenović (kralj), Mlađe kameno doba, Moravska banovina, Moravska vojno-inspekcijska oblast, Muzej, Nadežda Petrović, Nadmorska visina, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, NATO, Nišava, Nišavski okrug, Niška Banja, Niška Banja (općina), Niški simfonijski orkestar, Novi Sad, Obrt, Okruzi Srbije, Osmansko Carstvo, Palilula (općina, Niš), Pantelej (općina), Poduzetnički projekt, Pr. Kr., Priština, Prokopije, Prvi srpski ustanak, Rimljani, Romi, Rumunjska, Rusija, Simeon, Slaveni, Slovenci, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sofija, Solun, Srbi, Srbija, Središnja Srbija, Srpska napredna stranka, Starije kameno doba, Svijet, Tramvaj, Travanjski rat, Trgovina, Trojni pakt, Turci, Turizam, Udruga Široko – Niš, Umjerena klima, Vranje, Zaječar, Zapadno Rimsko Carstvo, 1386., 1443., 1448., 1689., 1690., 1717., 1719., 1737., 1809., 1830., 1841., 1846., 1861., 1864., 1877., 1878., 1879., 1881., 1882., 1884., 1887., 1889., 1892., 1894., 1900., 1901., 1908., 1910., 1914., 1915., 1918., 1921., 1923., 1929., 1930., 1932., 1933., 1941., 1942., 1943., 1944., 1947., 1948., 1951., 1952., 1954., 1955., 1956., 1958., 1960., 1961., 1963., 1965., 1967., 1968., 1970., 1975., 1977., 1979., 1981., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 1999., 2000., 2004., 2008., 2009., 2011., 2012., 268., 273., 284., 33., 480., 615.. Proširite indeks (132 više) »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Niš i Atena · Vidi više »
Autobus
MAN u vlasništvu ZET-a Varšavi, Poljska Autobus je motorno putničko vozilo koje služi za javni prijevoz većeg broja putnika u cestovnom prometu (obično automobilom nazivamo vozilo koje prevozi do 8 putnika, a od 9 naviše takvo vozilo zovemo autobus).
Novi!!: Niš i Autobus · Vidi više »
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Novi!!: Niš i Autocesta · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Niš i Avari · Vidi više »
Ćele-kula
Ćele-kulaĆele-kula je povijesni spomenik u Nišu.
Novi!!: Niš i Ćele-kula · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Niš i Balkan · Vidi više »
Banka
Banka u Bostonu Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novčanom prometu i novčanim poslovima.
Novi!!: Niš i Banka · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Niš i Beograd · Vidi više »
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Novi!!: Niš i Bliski istok · Vidi više »
Bonos
Bonos je bio uzurpator na Rajni.
Novi!!: Niš i Bonos · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Niš i Bugari · Vidi više »
Carigradski drum
Područje Balkana u 6. stoljeću s vidljivim putevima tog vremena Carigradski drum ili Stambolska džada(boš.) Povijesni spomenik - Arslanagića most u Trebinju, 20.
Novi!!: Niš i Carigradski drum · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Niš i Crkva · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Niš i Crnogorci · Vidi više »
Crveni Krst (koncentracijski logor)
Područje logora Crveni Krst u Nišu Koncentracijski logor Crveni Krst poznat i kao Lager Niš, bio je koncentracijski logor tijekom Drugog svjetskog rata, lociran u industrijskoj zoni grada Niša u Srbiji, kojim su upravljali Nijemci.
Novi!!: Niš i Crveni Krst (koncentracijski logor) · Vidi više »
Crveni Krst (općina)
Crveni krst je naselje i općina u Nišu, u Srbiji, na desnoj obali Nišave, blizu današnjeg centra grada.
Novi!!: Niš i Crveni Krst (općina) · Vidi više »
Dardanija
*Dardanija (država), država i regija.
Novi!!: Niš i Dardanija · Vidi više »
Dimitrovgrad
Dimitrovgrad (bugarski: Цариброд, latinično: Caribrod) je gradsko naselje u općini Dimitrovgrad u Pirotskom okrugu.
Novi!!: Niš i Dimitrovgrad · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Niš i Europa · Vidi više »
FK Radnički Niš
FK Radnički srbijanski je nogometni klub iz Niša.
Novi!!: Niš i FK Radnički Niš · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Niš i Gimnazija · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Niš i Goti · Vidi više »
Građevinarstvo
Gizi, jedna od najstarijih sačuvanih građevina Građevinarstvo ili građevina je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike.
Novi!!: Niš i Građevinarstvo · Vidi više »
Hasan-begova džamija
Džamija u travnju 2010. Hasan-begova džamija (ćir. Хасан-бегова џамија) je džamija smještena u Šumatovačkoj ulici nedaleko od Rektorata Sveučilišta u Nišu, u Srbiji, i predstavlja zakladu Hasan-bega.
Novi!!: Niš i Hasan-begova džamija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Niš i Hrvati · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Niš i Industrija · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Niš i Istanbul · Vidi više »
Izložbeni prostor Časničkog doma u Nišu
Zgrada Časničkog doma u Nišu (2016.) Izložbeni prostor Časničkog doma u Nišu (srp. Izložbeni prostor Oficirskog doma u Nišu, Изложбени простор Официрског дома у Нишу), jedan je od suvremenih multimedijskih prostora u gradu Nišu, koji je svečano otvoren u travnju 2016. godine.
Novi!!: Niš i Izložbeni prostor Časničkog doma u Nišu · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Niš i Jadransko more · Vidi više »
Južna Morava
Južna Morava je rijeka u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji koja predstavlja kraću od dvije rijeke koje čine Moravu.
Novi!!: Niš i Južna Morava · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Niš i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Niš i Jugoslaveni · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Niš i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Julijan (rimski car)
Julijan Apostat Julijan Apostat (lat. Flavius Claudius Iulianus) (Carigrad, 17. studenog 331. – Ktezifont, Perzija, 26. travnja 363.), rimski car (361. – 363.), filozof i pisac.
Novi!!: Niš i Julijan (rimski car) · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Niš i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Karađorđe
'''Đorđe Petrović - Karađorđe''' Đorđe Petrović - Karađorđe, rođen je 14. studenog 1762. godine (po nekim podacima 1752.) u Viševcu u Osmanskom Carstvu (danas Srbija) od oca Petra i majke Marice.
Novi!!: Niš i Karađorđe · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Niš i Kelti · Vidi više »
Kladovo
Gradić Kladovo (preko 15 000 stanovnika) središte je istoimene općine (32 000) koja pripada Borskom okrugu u Republici Srbiji.
Novi!!: Niš i Kladovo · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Niš i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Kneževina Srbija
Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.
Novi!!: Niš i Kneževina Srbija · Vidi više »
Knjižnica
Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Novi!!: Niš i Knjižnica · Vidi više »
Koncentracijski logor
alt.
Novi!!: Niš i Koncentracijski logor · Vidi više »
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Novi!!: Niš i Konstantin I. Veliki · Vidi više »
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.
Novi!!: Niš i Konstantinopol · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Niš i Kosovo · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Niš i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Leskovac
Leskovac je jedan od najvećih gradova u Srbiji koji je imao 78.030 stanovnika na popisu iz 2002.
Novi!!: Niš i Leskovac · Vidi više »
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Novi!!: Niš i Makedonci · Vidi više »
Manastir
Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.
Novi!!: Niš i Manastir · Vidi više »
Medijana
Mozaik iz Medijane Medijana je arheološki lokalitet u istočnom dijelu grada Niša pokraj puta za Nišku Banju.
Novi!!: Niš i Medijana · Vidi više »
Medijana (općina)
Medijana (općina) (ćirilično: Градска општина Медијана) je gradska općina Niša u Nišavskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Niš i Medijana (općina) · Vidi više »
Mihovil Kombol
Mihovil Kombol (Niš, 23. rujna 1883. – Zagreb, 9. studenoga 1955.), bio je hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: Niš i Mihovil Kombol · Vidi više »
Milan Obrenović (kralj)
Milan Obrenović (srp. ćir. Милан Обреновић) (Mărăşeşti, Rumunjska, 22. rujna 1854. – Beč, 11. veljače 1901.), bio je knez i kralj Srbije iz dinastije Obrenovića.
Novi!!: Niš i Milan Obrenović (kralj) · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Niš i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Moravska banovina
Moravska banovina je bila banovina (pokrajina, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Niš i Moravska banovina · Vidi više »
Moravska vojno-inspekcijska oblast
Moravska oblast ili Moravska vojno-inspekcijska oblast (bug. Моравска военноинспекционна област) formirana je 17. studenog 1915. godine na zapovijed (vrhovnog) zapovjednika bugarske vojske u Prvom svjetskom ratu general-bojnika Nikole Žekova.
Novi!!: Niš i Moravska vojno-inspekcijska oblast · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Niš i Muzej · Vidi više »
Nadežda Petrović
Narodni muzej, Beograd Nadežda Petrović (Čačak, 1873. – Valjevo, 1915.), najznačajnija srpska slikarica s kraja 19.
Novi!!: Niš i Nadežda Petrović · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Niš i Nadmorska visina · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Niš i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Niš i NATO · Vidi više »
Nišava
Nišava je rijeka koja protiče kroz Bugarsku i Srbiju.
Novi!!: Niš i Nišava · Vidi više »
Nišavski okrug
Nišavski upravni okrug (ćirilično: Нишавски управни округ) je okrug u jugoistočnome dijelu Središnje Srbije.
Novi!!: Niš i Nišavski okrug · Vidi više »
Niška Banja
Niška Banja je gradić i centar istoimene općine u istočnoj Srbiji.
Novi!!: Niš i Niška Banja · Vidi više »
Niška Banja (općina)
Niška Banja (općina) (ćirilično: Општина Нишка Бања) je gradska općina Niša u Nišavskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Niš i Niška Banja (općina) · Vidi više »
Niški simfonijski orkestar
Niški simfonijski orkestar (srp. ćir. Нишки симфонијски оркестар) je simfonijski orkestar smješten u Nišu, u Srbiji.
Novi!!: Niš i Niški simfonijski orkestar · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Niš i Novi Sad · Vidi više »
Obrt
Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.
Novi!!: Niš i Obrt · Vidi više »
Okruzi Srbije
Upravni okruzi Republike Srbije - Republika Srbija je uređena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji, usvojenim u Narodnoj Skupštini 29. prosinca 2007. godine.
Novi!!: Niš i Okruzi Srbije · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Niš i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Palilula (općina, Niš)
Palilula (općina) (ćirilično: Градска општина Палилула) je gradska općina Niša u Nišavskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Niš i Palilula (općina, Niš) · Vidi više »
Pantelej (općina)
Pantelej (općina) (ćirilično: Градска општина Пантелеј) je gradska općina Niša u Nišavskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Niš i Pantelej (općina) · Vidi više »
Poduzetnički projekt
Projekt (od lat. proiectio – bacanje naprijed, iz proiicere – baciti ispred, pružiti) je vremenski određena djelatnost s ciljem ostvarenja jedinstvenoga proizvoda, usluge ili ishoda.
Novi!!: Niš i Poduzetnički projekt · Vidi više »
Pr. Kr.
pr.
Novi!!: Niš i Pr. Kr. · Vidi više »
Priština
Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.
Novi!!: Niš i Priština · Vidi više »
Prokopije
Prokopije iz Cezareje (grčki: Προϰόπιος ὁ Καισαρεύς, Prokópios ho Kaisareús, latinizirano: Procopius Caesariensis) (Cezareja, Palestina Prima, oko 490. – ?, oko 565.) bio je bizantski povjesničar.
Novi!!: Niš i Prokopije · Vidi više »
Prvi srpski ustanak
250px Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Beogradskom pašaluku protiv Turaka u razdoblju od 1804. do 1813. godine.
Novi!!: Niš i Prvi srpski ustanak · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Niš i Rimljani · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Niš i Romi · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Niš i Rumunjska · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Niš i Rusija · Vidi više »
Simeon
Simeon I. Veliki Bugarska za Simeona Simeon I., poznat i kao Simeon I. Veliki (Pliska, oko 864. – Preslav, 27. svibnja 927.), bugarski knez i car (893. – 927.Lalkov, Rulers of Bulgaria, str. 23-25.) iz klana Dulo.
Novi!!: Niš i Simeon · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Niš i Slaveni · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Niš i Slovenci · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Niš i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Novi!!: Niš i Sofija · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Niš i Solun · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Niš i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Niš i Srbija · Vidi više »
Središnja Srbija
Središnja Srbija (srpski: Centralna Srbija ili Централна Србија, ponekad i Uža Srbija) je naziv za dio teritorija Republike Srbije koji se nalazi izvan područja autonomnih pokrajina: Vojvodine i Kosova i Metohije.
Novi!!: Niš i Središnja Srbija · Vidi više »
Srpska napredna stranka
Srpska napredna stranka je nacional konzervativna politička stranka desnog centra u Srbiji, trenutačno vladajuća stranka u Srbiji nakon općih izbora u travnju 2022. Na čelu stranke je Miloš Vučević.
Novi!!: Niš i Srpska napredna stranka · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Niš i Starije kameno doba · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Niš i Svijet · Vidi više »
Tramvaj
Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.
Novi!!: Niš i Tramvaj · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Niš i Travanjski rat · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Niš i Trgovina · Vidi više »
Trojni pakt
Japanski propagandni plakat iz 1938.: "Dobri prijatelji iz tri zemlje" (仲良し三国, ''nakayoshi san-goku'') Trojni pakt su potpisale tadašnje fašističke države Italija, Njemačka i Japan 27. rujna 1940. u Berlinu i time stupile u vojni savez.
Novi!!: Niš i Trojni pakt · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Niš i Turci · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Niš i Turizam · Vidi više »
Udruga Široko – Niš
Udruga Široko, Niš Udruga Široko je kulturna udruga Hrvata iz Niša.
Novi!!: Niš i Udruga Široko – Niš · Vidi više »
Umjerena klima
Köppen–Geiger klimatska karta tipova umjerenih klima. Umjerena klima je klima koja se nalazi u umjerenom pojasu tj od 23.5 do 66.5 stupnja južne i sjeverne geografske širine.
Novi!!: Niš i Umjerena klima · Vidi više »
Vranje
Vranje je grad u južnoj Srbiji središte istoimene općine u Pčinjskome okrugu.
Novi!!: Niš i Vranje · Vidi više »
Zaječar
Grb grada Zaječara Zaječar je grad u istočnoj Srbiji (broj stanovnika 69 969).
Novi!!: Niš i Zaječar · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Niš i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
1386.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1386. · Vidi više »
1443.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1443. · Vidi više »
1448.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1448. · Vidi više »
1689.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1689. · Vidi više »
1690.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1690. · Vidi više »
1717.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1717. · Vidi više »
1719.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1719. · Vidi više »
1737.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1737. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1809. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1830. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1841. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1846. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1861. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1864. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1879. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1881. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1882. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1884. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1887. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1889. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1892. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1894. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Niš i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Niš i 1901. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1908. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1910. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Niš i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1915. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1918. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1923. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1930. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1933. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Niš i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1948. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1952. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1956. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1961. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1963. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Niš i 1965. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1970. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1981. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Niš i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 1993. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Niš i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Niš i 2000. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Niš i 2004. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Niš i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Niš i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Niš i 2012. · Vidi više »
268.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 268. · Vidi više »
273.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 273. · Vidi više »
284.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 284. · Vidi više »
33.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 33. · Vidi više »
480.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 480. · Vidi više »
615.
Bez opisa.
Novi!!: Niš i 615. · Vidi više »
