Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Njemački jezik

Indeks Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

117 odnosi: Aškenazi, Afrikaans, Alemani, Aosta, Argentina, Australija, Austrija, Autonomna pokrajina Bocen, Švicarska, Češka, Čile, Baltičko more, Baltik, Belgija, Benrathska linija, Bjelorusija, Bosma i Hercegovima, Braća Grimm, Brandenburg, Brazil, Bugarska, Crna Gora, Damska, Danski jezik, Donjofranački jezici, Donjonjemački jezici, Donjosaski jezici, Dvorske pjesme, Estonija, Europa, Flamanski jezik, Framcuska, Franci, Francuski jezik, Furlanija-Julijska krajina, Germanski jezici, Glasovna promjena, Gornjonjemački jezici, Gramatika, Hrvatska, Indoeuropski jezici, Internet, Italija, Japan, Japanski jezik, Jezik pjesnika, Jidiš, Johann Christoph Adelung, Kanton, Kazahstan, ..., Kineski jezik, Kreolski jezici temeljeni na njemačkom jeziku, Ladinski jezik, Latinski jezik, Latvija, Leksem, Lihtenštajn, Litva, Lužički Srbi, Luksemburški jezik, Luksemburg, Mađarska, Makedonija, Martin Luther, Mediji, Moldavija, Namibija, Narječje, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemački jezici, Novi vijek, Novi zavjet, Novine, Ožujak, Paragvaj, Pensilvanijski njemački, Policentrični standardni jezik, Poljska, Pravopis, Reformacija, Retoromanski jezici, Rumunjska, Rusija, Sasi, Saska (pokrajina), Sibir, Sjedinjene Američke Države, Sjeverno more, Skandinavija, Slovačka, Slovemija, Slovenski jezik, Službeni jezik, Srbija, Srednji vijek, Srednjogornjonjemački jezik, Standardni jezik, Stari zavjet, Talijanski jezik, Togo, Ukrajina, Ustav, Zapadnogermanski jezici, 1. kolovoza, 14. stoljeće, 1521., 1534., 17. stoljeće, 1781., 18. stoljeće, 1852., 1880., 19. stoljeće, 1961., 1996., 2006.. Proširite indeks (67 više) »

Aškenazi

Albert Einstein je aškenaski Židov. Aškenazi (hebr. אַשְכְּנַזִים, doslovno: "Nijemci") su Židovi, čiji preci potječu iz Sjeverne, Srednje ili Istočne Europe, za razliku od Sefarda iz Španjolske i Sjeverne Afrike.

Novi!!: Njemački jezik i Aškenazi · Vidi više »

Afrikaans

Afrikaans (ISO 639-3), donjofranački jezik šire skupine dojonjemačkih jezika kojime se služe Buri ili Afrikaneri, oko 4.740.000 govornika u Južnoafričkoj Republici (2006; poglavito Pretoria i Bloemfontein); 133.324 u Namibiji (1991 popis; 89.900; 2006); 6.000 u Bocvani (2004 Cook; 20.000; 2006).); 41.000 (2006) u Zambiji. U Malaviju ga govore potomci Nizozemaca iz Južnoafričke Republike, ali broj nije poznat; 13,000 u Svazilandu (2006). U Južnoafričkoj Republici jedan je od službenih jezika, a imao je nekada službeni status i u Namibiji. Ima nekoliko dijalekata (zapadni i istočnokapski afrikaans i orange river afrikaans), a njime se služi i oko 150,000 Kapskih Malajaca.

Novi!!: Njemački jezik i Afrikaans · Vidi više »

Alemani

Područje naseljeno Alemanima i mjesta rimsko - alemanskih sukoba, od 3. do 6. stoljeća Alemani su bila germanska plemena udružena u savez plemena.

Novi!!: Njemački jezik i Alemani · Vidi više »

Aosta

Aosta (francuski: Aoste) je glavni grad talijanske autonomne regije - Valle d'Aosta od 34 657 stanovnika.

Novi!!: Njemački jezik i Aosta · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Njemački jezik i Argentina · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Njemački jezik i Australija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Njemački jezik i Austrija · Vidi više »

Autonomna pokrajina Bocen

Karta Južnog Tirola Autonomna pokrajina Bocen - Južni Tirol (talijanski: Provincia autonoma di Bolzano - Alto Adige, njemački: Autonome Provinz Bozen - Südtirol, ladinski: Provinzia autonòma de Balsan - Südtirol; poznat i kao na talijanskom: Alto Adige, Sudtirolo ili Tirolo del Sud, na njemačkom: Südtirol, na ladinskom: Südtirol) je autonomna pokrajina na sjeveru Italije.

Novi!!: Njemački jezik i Autonomna pokrajina Bocen · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija. Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak. Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.

Novi!!: Njemački jezik i Švicarska · Vidi više »

Češka

Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Njemački jezik i Češka · Vidi više »

Čile

Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.

Novi!!: Njemački jezik i Čile · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more Baltičko more u selu Rewal, Poljska Baltičko more koje se još naziva i Istočno more i Zapadno more, nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima: Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom.

Novi!!: Njemački jezik i Baltičko more · Vidi više »

Baltik

Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.

Novi!!: Njemački jezik i Baltik · Vidi više »

Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%). Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Njemački jezik i Belgija · Vidi više »

Benrathska linija

Benratskom linijom naziva se jezična granica između regionalnih narječja sjeverne Njemačke (donjenjemački) i jezičnog područja gdje se govori gornje- odnosno srednjenjemački jezik.

Novi!!: Njemački jezik i Benrathska linija · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь – Belarus', ruski: Белоруссия – Belorussia; službeno ime:Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str. 4., ISBN 978-953-7859-03-9 Republika Bjelarus, prije Bjelorusija, BelarusBožidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, 4. izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, ožujka 2011., str..), država je u istočnoj Europi, koja se proteže istočno od poljske granice prema Rusiji. Na jugu graniči s Ukrajinom, a na sjeverozapadu s Latvijom i Litvom. Bjelorusija se nalazi na prijelazu s njemačko-poljske u istočno-europsku nizinu. Većinom je nizinska zemlja s umjerenom kontinentalnom klimom što u gospodarskom smislu pogoduje razvoju ratarske odnosno stočarske kulture. Kontinentalna je država, što znači da nema izlaza na more, ali je vrlo dobro povezana riječnim tokovima, posebno s Ukrajinom i Rusijom. Trg pobjede u glavnom gradu Minsku Bjelorusija ima staru i kulturno bogatu tisućljetnu povijest, ali je njezina državna neovisnost relativno mlada. Kroz svoju povijest Bjelorusija je u državničkom i kulturološkom smislu duže vrijeme bila vezana sa Ukrajinom u sklopu Kijevske Rusi i Poljsko-Litavske Unije. Obje zemlje tada su u specifičnoj federaciji bile poznatije pod imenom Rutenija odnosno Rus' u lokalnom slaveniziranom obliku, a konkretno u slučaju Bjelorusije - Bijela Rus'. Nakon raspada SSSR-a 1991. godine prestalo je doseljavanje u dotada industrijski i poljoprivredno najrazvijeniju sovjetsku republiku. Teška gospodarska kriza, koja pogađa ovu zemlju započinje još u doba SSSR-a i nastavlja se zbog istočno azijske ekonomske krize sve do 1999. godine. Do drastične ekonomsko-političke promjene dolazi 1994. godine kada stanovnici umorni od privatizacija i siromaštva dotadašnjem predsjedniku daju samo 10 posto glasova, a na vlast dovode Aleksandra Lukašenka koji privatizirane tvrtke vraća pod okrilje države. Od 1999. do danas Bjelorusija bilježi zavidan gospodarski rast koji se kreće između 9 i 10 posto godišnje. Ipak, glavne zamjerke trenutačnom predsjedniku Bjelorusije idu u smjeru optužbi da je zemlju doveo u generalnu izolaciju, a granice države u Europi se i dalje percipiraju politički zatvorene što Bjelorusiju drži u svojevrsnoj stagnaciji kada su u pitanju europski standardi i njihovo usvajanje.

Novi!!: Njemački jezik i Bjelorusija · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Njemački jezik i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Braća Grimm

Jakob i Willhelm Grimm.Braća Grimm (Brüder Grimm) su Jacob i Wilhelm Grimm, koji su slavni po objavljivanju zbirka njemačkih bajka, Kinder- und Hausmärchen ("Dječje i obiteljske priče") (1812.), drugog sveska 1814.

Novi!!: Njemački jezik i Braća Grimm · Vidi više »

Brandenburg

Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam.

Novi!!: Njemački jezik i Brandenburg · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Njemački jezik i Brazil · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Njemački jezik i Bugarska · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Njemački jezik i Crna Gora · Vidi više »

Damska

Danska - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveru Europe, graniči s Njemačkom.

Novi!!: Njemački jezik i Damska · Vidi više »

Danski jezik

Danski jezik (ISO 639-3), jezik istočnoskandinavske podskupine šire sjevernogermanske skupine germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.

Novi!!: Njemački jezik i Danski jezik · Vidi više »

Donjofranački jezici

Donjofranački jezici, podskupina donjonjemačkih jezika koja obuhvaća 4 jezika kojim se služi nekoliko naroda u Nizozemskoj, Belgiji i Južnoafričkoj Republici, to su: afrikaans, blizu 5.000.000; flamanski, 6.100,000; nizozemski, 21.730,000; i zelandski ili zeeuws.

Novi!!: Njemački jezik i Donjofranački jezici · Vidi više »

Donjonjemački jezici

Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.

Novi!!: Njemački jezik i Donjonjemački jezici · Vidi više »

Donjosaski jezici

Donjosaski jezici, podskupina donjonjemačkih jezika, šire zapadnogermanske skupine, koja obuhvaća deset jezika na području Nizozemske, susjedne Njemačke, te znatan broj u Kanadi.

Novi!!: Njemački jezik i Donjosaski jezici · Vidi više »

Dvorske pjesme

Dvorskim pjesmama smatra se pjesništvo nastalo na srednjem gornjenjemačkom jeziku u razdoblju od oko 1180. do 1300. godine.

Novi!!: Njemački jezik i Dvorske pjesme · Vidi više »

Estonija

Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora i Finskog zaljeva. Graniči s Rusijom na istoku i Latvijom na jugu, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine.

Novi!!: Njemački jezik i Estonija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Njemački jezik i Europa · Vidi više »

Flamanski jezik

Flamanski jezik (ISO 639-3), jedan od četiri donjofranačka jezika kojim se služe Flamanci na području Belgije 1.070.000 (1998 U. of Ghent), 6.000.000 (2007 M. De Belder); Francuske 10.000 (1984. Menheere, 1993. Evenhuis, govori se u Westhoeku) i Nizozemske 122.000 (1998. U. of Ghent; na jugu provincije Zeeland).

Novi!!: Njemački jezik i Flamanski jezik · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Njemački jezik i Framcuska · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Njemački jezik i Franci · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu: -tamno plavo: materinji jezik;-plavo: administrativni jezik;-svijetloplavo: jezik kulture;-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Njemački jezik i Francuski jezik · Vidi više »

Furlanija-Julijska krajina

Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.

Novi!!: Njemački jezik i Furlanija-Julijska krajina · Vidi više »

Germanski jezici

Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.

Novi!!: Njemački jezik i Germanski jezici · Vidi više »

Glasovna promjena

Glasovne promjene jesu promjene glasova zbog tvorbe riječi ili promjene oblika riječi uz međusoban utjecan glasova sličnih ili različitih zvučnih i izgovornih svojstava.

Novi!!: Njemački jezik i Glasovna promjena · Vidi više »

Gornjonjemački jezici

Gornjonjemački jezici (Hochdeutsch), jedna od 3 podskupine njemačkih jezika koja se dijeli na dvije uže podskupine, a. alemansku sa 4 jezika koji se govore u Švicarskoj, Njemačkoj i Venezueli; b. bavarsko-austrijsku s 4 jezika u Austriji, Italiji i Kanadi.

Novi!!: Njemački jezik i Gornjonjemački jezici · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Novi!!: Njemački jezik i Gramatika · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Njemački jezik i Hrvatska · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Njemački jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Internet

Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internetski protokol.

Novi!!: Njemački jezik i Internet · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Njemački jezik i Italija · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Njemački jezik i Japan · Vidi više »

Japanski jezik

samoglasnici Japanski jezik (ISO 639-3:; 日本語, nihongo) je službeni jezik u Japanu, a osim toga se govori i u dijelovima Kine i Koreje koji su dugo bili pod japanskom vlašću, te područjima gdje živi puno japanskih emigranata (SAD, Brazil).

Novi!!: Njemački jezik i Japanski jezik · Vidi više »

Jezik pjesnika

U užem smislu riječi jezik pjesnika usmena je tradicija govora, podređena posebnim pravilima usmene kulture.

Novi!!: Njemački jezik i Jezik pjesnika · Vidi više »

Jidiš

Jidiš (heb. ייִדיש - Jiddisch; ISO 639-3) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.

Novi!!: Njemački jezik i Jidiš · Vidi više »

Johann Christoph Adelung

Johann Christoph Adelung (8. kolovoza 1732. - 10. rujna 1806.), njemački gramatičar i filolog.

Novi!!: Njemački jezik i Johann Christoph Adelung · Vidi više »

Kanton

Kanton (franc., canton, izvedeno od stprov. cantoun, "ugao ulice", potom "pokrajina", "zemlja") je naziv za administrativno-teritorijalnu jedinicu u Švicarskoj, Francuskoj, Belgiji, te za upravnu podjedinicu u Federaciji BiH.

Novi!!: Njemački jezik i Kanton · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški Қазақстан, latinično Qazaqstan), službeno Republika Kazahstan, je država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Njemački jezik i Kazahstan · Vidi više »

Kineski jezik

Kineski (sinitički) jezici Kineski jezik (ISO 639-3) kolektivni naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su:gan, hakka, huizhou, jinyu, mandarinski, min bei, min dong, min nan, min zhong, pu-xian, wu, xiang, yue.

Novi!!: Njemački jezik i Kineski jezik · Vidi više »

Kreolski jezici temeljeni na njemačkom jeziku

Njemački kreolski jezici su jezici koji su temeljeni na njemačkom jeziku, tj.

Novi!!: Njemački jezik i Kreolski jezici temeljeni na njemačkom jeziku · Vidi više »

Ladinski jezik

Jezici Južnog Tirola - Ladinski jezik označen plavom bojom Ladinski jezik (ladin; ISO 639-3), jezik Ladina, malene etničke grupe u sjeveroistočnoj Italiji.

Novi!!: Njemački jezik i Ladinski jezik · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Njemački jezik i Latinski jezik · Vidi više »

Latvija

Latvija, često zvana i Letonija, je pribaltička europska država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, te Litvom na jugu. Na zapadu izlazi na Baltičko more. U hrvatskim izvorima, pored oblika Letonija i Latvija, nailazimo i na starije oblike Letonska te Lotiška.

Novi!!: Njemački jezik i Latvija · Vidi više »

Leksem

Leksem (grč. léxis.

Novi!!: Njemački jezik i Leksem · Vidi više »

Lihtenštajn

Kneževina Lihtenštajn malena je država u srednjoj Europi, bez izlaza na more.

Novi!!: Njemački jezik i Lihtenštajn · Vidi više »

Litva

Litva je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Njemački jezik i Litva · Vidi više »

Lužički Srbi

Zastava Lužičkih Srba Lužički Srbi (gornjolužičkosrpski: Serbja, donjolužičkosrpski: Serby), poznati i kao Sjeverni Srbi ili Lužičani, su zapadnoslavenski narod, koji živi u istočnom dijelu Njemačke, u njemačkim pokrajinama Saska i Brandenburg, u kraju koji je poznat kao Lužica.

Novi!!: Njemački jezik i Lužički Srbi · Vidi više »

Luksemburški jezik

Luksemburški jezik (ISO 639-3:; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320,000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250.000; 1998.), i nadalje 30.000 u Belgiji (1998.), 40.000 (u Francuskoj; 2001. J. Nousse) i nešto u Njemačkoj i SAD-u. Jedan je od tri službena jezika (uz njemački i francuski) Luksemburga.

Novi!!: Njemački jezik i Luksemburški jezik · Vidi više »

Luksemburg

Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks.: Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem.: Grossherzogtum Luxemburg, fra.: Grand-Duché de Luxembourg) je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedan je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: Njemački jezik i Luksemburg · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Njemački jezik i Mađarska · Vidi više »

Makedonija

Makedonija (mak. Македонија), službeno Republika Makedonija (mak. Република Македонија) je država na jugoistoku Europe, a glavni grad joj je Skoplje (na makedonskom Скопје). Graniči s Bugarskom na istoku, s Grčkom na jugu, s Albanijom na zapadu te s Republikom Kosovo i sa Srbijom na sjeveru. Zbog spora s Grčkom oko imena u Ujedinjenim narodima i u mnogim službenim dokumentima, u inozemstvu se koristi naziv bivša jugoslavenska Republika Makedonija (mak. Поранешна Југословенска Република Македонија).Bakotić, Božidar (prir.) Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, listopada 2007., str. 7., URL: http://www.mvpei.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/091001_imena_drzava.pdf.

Novi!!: Njemački jezik i Makedonija · Vidi više »

Martin Luther

'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. - Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.

Novi!!: Njemački jezik i Martin Luther · Vidi više »

Mediji

Mediji su kompleksni pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva.

Novi!!: Njemački jezik i Mediji · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Novi!!: Njemački jezik i Moldavija · Vidi više »

Namibija

Namibija je država u južnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Njemački jezik i Namibija · Vidi više »

Narječje

Narječje je jezična grana kojom govore stanovnici određenog zemljopisnog područja.

Novi!!: Njemački jezik i Narječje · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno sa Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Njemački jezik i Nizozemska · Vidi više »

Nizozemski jezik

Nizozemski jezik (ISO 639-3:; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.

Novi!!: Njemački jezik i Nizozemski jezik · Vidi više »

Njemački jezici

Njemački jezici, grana visokonjemačkih jezika šire zapadnogermanske skupine germanskih jezika koji se govore u središnjoj Europi a obuhvaća 19 jezika, od kojih je jedan izumro, starofranački.

Novi!!: Njemački jezik i Njemački jezici · Vidi više »

Novi vijek

Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Njemački jezik i Novi vijek · Vidi više »

Novi zavjet

Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.

Novi!!: Njemački jezik i Novi zavjet · Vidi više »

Novine

Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.

Novi!!: Njemački jezik i Novine · Vidi više »

Ožujak

Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Njemački jezik i Ožujak · Vidi više »

Paragvaj

Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more.

Novi!!: Njemački jezik i Paragvaj · Vidi više »

Pensilvanijski njemački

Rasprostranjenost pensilvanijskog njemačkog Pensilvanijski njemački (ISO 639-3:; pensilvasnijski nizozemski, pennsylvanish), jedan od zapadnih srednjonjemačkih jezika s brojnim dijalektima kojima se služi najmanje 100,000 Pensilvanijskih Nizozemaca u američkim državama Pennsylvania, New York, Ohio, Indiana, Iowa, Kansas, Oklahoma, Virginia, Zapadna Virginia i Florida, i oko 15,000 u Kanadi.

Novi!!: Njemački jezik i Pensilvanijski njemački · Vidi više »

Policentrični standardni jezik

Policentrični standardni jezik je jezik kojim govori više nacija tako da svaka nacija ima svoju standardnu nacionalnu varijanatu prepoznatljivu po nekim jezičnim razlikama.

Novi!!: Njemački jezik i Policentrični standardni jezik · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Njemački jezik i Poljska · Vidi više »

Pravopis

Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.

Novi!!: Njemački jezik i Pravopis · Vidi više »

Reformacija

Reformacija je vjerski i društveni pokret koji je nastao u Europi tijekom 16. stoljeća.

Novi!!: Njemački jezik i Reformacija · Vidi više »

Retoromanski jezici

Retoromanski jezici (retijski jezici), jezici kojima se danas služe potomci romaniziranih Retijaca, poznatih sada kao Retoromani.

Novi!!: Njemački jezik i Retoromanski jezici · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Njemački jezik i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Njemački jezik i Rusija · Vidi više »

Sasi

Domovina Sasa. Sasi su germansko pleme čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske.

Novi!!: Njemački jezik i Sasi · Vidi više »

Saska (pokrajina)

Slobodna Država Saska (njemački: Freistaat Sachsen, gornjolužičkosrpski: Swobodny stat Sakska) je savezna pokrajina na istoku Njemačke.

Novi!!: Njemački jezik i Saska (pokrajina) · Vidi više »

Sibir

Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije odnosno azijski dio Rusije.

Novi!!: Njemački jezik i Sibir · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Njemački jezik i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more Sjeverno more je more u Atlantskom oceanu.

Novi!!: Njemački jezik i Sjeverno more · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Njemački jezik i Skandinavija · Vidi više »

Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Novi!!: Njemački jezik i Slovačka · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Njemački jezik i Slovemija · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi u Republici Sloveniji, gdje je službeni jezik (1.730.000 u Sloveniji (1991 popis).), te u Austriji (oko 18.000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100.000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3,190; 2001 popis) i Hrvatskoj (11.800 - 13.100).

Novi!!: Njemački jezik i Slovenski jezik · Vidi više »

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Novi!!: Njemački jezik i Službeni jezik · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Njemački jezik i Srbija · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Njemački jezik i Srednji vijek · Vidi više »

Srednjogornjonjemački jezik

Za razliku od pojmova gornjonjemački i donjonjemački, koji se odnose na određena narječja vezana uz zemljopisna područja, pojam srednjogornjonjemački jezik u ovome kontekstu odnosi se na vremensko razdoblje između starog gornjonjemačkog (otprilike od 750. do 1050.) i ranog novog gornjonjemačkog jezika iz vremena od, otprilike 1350.

Novi!!: Njemački jezik i Srednjogornjonjemački jezik · Vidi više »

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni jezik svih slojeva društva.

Novi!!: Njemački jezik i Standardni jezik · Vidi više »

Stari zavjet

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Novi!!: Njemački jezik i Stari zavjet · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3:; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Njemački jezik i Talijanski jezik · Vidi više »

Togo

Togo je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Njemački jezik i Togo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Njemački jezik i Ukrajina · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Njemački jezik i Ustav · Vidi više »

Zapadnogermanski jezici

Zapadnogermanski jezici, zapadna skupina germanskih jezika koja obuhvaća 41 jezik raširenih po zemljama zapadne i središnje Europe.

Novi!!: Njemački jezik i Zapadnogermanski jezici · Vidi više »

1. kolovoza

1.

Novi!!: Njemački jezik i 1. kolovoza · Vidi više »

14. stoljeće

14.

Novi!!: Njemački jezik i 14. stoljeće · Vidi više »

1521.

Bez opisa.

Novi!!: Njemački jezik i 1521. · Vidi više »

1534.

Bez opisa.

Novi!!: Njemački jezik i 1534. · Vidi više »

17. stoljeće

17.

Novi!!: Njemački jezik i 17. stoljeće · Vidi više »

1781.

Bez opisa.

Novi!!: Njemački jezik i 1781. · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Njemački jezik i 18. stoljeće · Vidi više »

1852.

Bez opisa.

Novi!!: Njemački jezik i 1852. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: Njemački jezik i 1880. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Njemački jezik i 19. stoljeće · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Njemački jezik i 1961. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Njemački jezik i 1996. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Njemački jezik i 2006. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Njemački.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »