Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

313 odnosi: Aage Niels Bohr, Abdus Salam, Adam Riess, Albert Abraham Michelson, Albert Einstein, Albert Fert, Aleksandar Mihajlovič Prohorov, Aleksej Aleksejevič Abrikosov, Alfred Kastler, Alfred Nobel, Alotropija, Andre Geim, Andrea M. Ghez, Anizotropija, Anthony Hewish, Anthony James Leggett, Antiproton, Antoine Henri Becquerel, Argon, Arno Allan Penzias, Arthur Ashkin, Arthur Bruce McDonald, Arthur Holly Compton, Arthur Leonard Schawlow, Asimptotska sloboda, Žores Ivanovič Alfjorov, Čandrasekara Venkata Raman, Čerenkovljevo zračenje, Barry Clark Barish, BCS-teorija, Ben Roy Mottelson, Bertram Brockhouse, Brian Josephson, Brian Schmidt, Burton Richter, Carl David Anderson, Carl Wieman, Carlo Rubbia, Cecil Frank Powell, CERN, Charles Édouard Guillaume, Charles Glover Barkla, Charles Hard Townes, Charles Kao, Charles Thomson Rees Wilson, Chen Ning Yang, Ciklotron, Claude Cohen-Tannoudji, Clifford Glenwood Shull, Clinton Joseph Davisson, ..., Comptonov učinak, CP-simetrija, Crna rupa, Crno tijelo, Daniel Chee Tsui, David James Thouless, David Jeffrey Wineland, David Jonathan Gross, David Morris Lee, Dennis Gabor, Detektor, Didier Queloz, Dioda, Divovski magnetootpor, Donald Glaser, Donna Strickland, Dopplerov efekt, Douglas Osheroff, Duncan Haldane, Edward Appleton, Edward Mills Purcell, Električno polje, Elektron, Elektronski mikroskop, Elementarna čestica, Emilio Segrè, Engleski jezik, Enrico Fermi, Eric Allin Cornell, Ernest Orlando Lawrence, Ernest Walton, Ernst Ruska, Erwin Schrödinger, Eugene Wigner, Felix Bloch, Fizika, Fizika čvrstog stanja, Fotoelektrični učinak, François Englert, Frank Anthony Wilczek, Frederick Reines, Frits Zernike, Gabriel Lippmann, Gérard Mourou, George Elwood Smith, George Fitzgerald Smoot, George Paget Thomson, Georges Charpak, Gerardus 't Hooft, Gerd Binnig, Grafen, Gravitacijski valovi, Guglielmo Marconi, Gustaf Dalén, Gustav Ludwig Hertz, Hannes Olof Gösta Alfvén, Hans Albrecht Bethe, Hans Daniel Jensen, Hans Georg Dehmelt, Heike Kamerlingh Onnes, Heinrich Rohrer, Helij, Hendrik Antoon Lorentz, Henry Way Kendall, Herbert Kroemer, Hideki Jukava, Hiroshi Amano, Holografija, Horst Ludwig Störmer, Hugh David Politzer, Igor Jevgenjevič Tamm, Ilja Mihajlovič Frank, Integrirani krug, Interferencija valova, Ionosfera, Ionska stupica, Isamu Akasaki, Isidor Isaac Rabi, Ivar Giaever, Jack Kilby, Jack Steinberger, James Chadwick, James Cronin, James Franck, James Peebles, James Rainwater, Jean Baptiste Perrin, Jerome Isaac Friedman, Johannes Diderik van der Waals, Johannes Georg Bednorz, Johannes Stark, John Bardeen, John Cockcroft, John Cromwell Mather, John Hasbrouck Van Vleck, John Lewis Hall, John Michael Kosterlitz, John Robert Schrieffer, John William Strutt Rayleigh, Joseph Hooton Taylor, Joseph John Thomson, Julian Seymour Schwinger, Kai Manne Börje Siegbahn, Kanalne zrake, Karl Alexander Müller, Karl Ferdinand Braun, Karl Manne Georg Siegbahn, Katodno zračenje, Kenneth Geddes Wilson, Keramika, Kip Stephen Thorne, Klaus von Klitzing, Komora na mjehuriće, Kondenzirana tvar, Konstantin Novoselov, Kozmičke zrake, Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, Kvant, Kvantna elektrodinamika, Kvantna mehanika, Kvantni Hallov učinak, Laser, Laserska spektroskopija, Legura, Leo Esaki, Leon Lederman, Leon Neil Cooper, Lepton, Lev Davidovič Landau, Louis de Broglie, Louis Eugene Félix Néel, Luis Alvarez, Maglena komora, Magnetizam, Magnetohidrodinamika, Magnetski moment, Makoto Kobayashi, Maria Goeppert-Mayer, Maria Skłodowska-Curie, Martin Lewis Perl, Martin Ryle, Martinus Veltman, Masa, Masatoshi Koshiba, Maser, Max Born, Max Planck, Max von Laue, Melvin Schwartz, Mezon, Michel Mayor, Mliječni put, Murray Gell-Mann, Neutrino, Neutron, Nevill Francis Mott, Nicolaas Bloembergen, Niels Bohr, Nikal, Nikolaj Genadijevič Basov, Niskotemperaturna fizika, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za ekonomiju, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Norman Foster Ramsey, Opća teorija relativnosti, Optičko vlakno, Optoelektronika, Otto Stern, Owen Chamberlain, Owen Willans Richardson, Patrick Blackett, Paul Dirac, Paulijev princip isključenja, Pavel Aleksejevič Čerenkov, Percy Williams Bridgman, Peter Andreas Grünberg, Peter Higgs, Philip Warren Anderson, Philipp Lenard, Pierre Curie, Pierre-Gilles de Gennes, Pieter Zeeman, Pjotr Leonidovič Kapica, Plazma (fizika), Pojačalo, Polimer, Poluvodič, Polykarp Kusch, Pozitron, Pretražni mikroskop s tuneliranjem, Proton, Pulsar, Radio astronomija, Radioaktivnost, Rainer Weiss, Ramanov učinak, Raymond Davis, ml., Rendgenske zrake, Riccardo Giacconi, Richard Edward Taylor, Richard Feynman, Robert Andrews Millikan, Robert Coleman Richardson, Robert Hofstadter, Robert Laughlin, Robert Woodrow Wilson, Roy Jay Glauber, Rudolf Ludwig Mössbauer, Russell Alan Hulse, Samuel Chao Chung Ting, Saul Perlmutter, Serge Haroche, Sheldon Lee Glashow, Shin'ichirō Tomonaga, Shuji Nakamura, Simon van der Meer, Spektroskopija, Steven Chu, Steven Weinberg, Stockholm, Subrahmanyan Chandrasekhar, Supermasivna crna rupa, Supernova, Supratekućina, Supravodljivost, Svjetionik, Takaaki Kajita, Tau lepton, Tekući kristali, Theodor Wolfgang Hänsch, Toshihide Maskawa, Tranzistor, Tsung-Dao Lee, Tuneliranje, Ugljik, Ultrakratki optički pulsevi velike snage, Val Logsdon Fitch, Veliki hadronski sudarivač, Višeanodni proporcionalni brojač, Victor Franz Hess, Vitalij Lazarevič Ginzburg, W i Z bozoni, Walter Houser Brattain, Walther Bothe, Werner Heisenberg, Wilhelm Conrad Röntgen, Wilhelm Wien, Willard Boyle, William Alfred Fowler, William Bradford Shockley, William Daniel Phillips, William Henry Bragg, William Lawrence Bragg, Willis Eugene Lamb, Wolfgang Ketterle, Wolfgang Paul, Wolfgang Pauli, Yoichiro Nambu, Zvijezda. Proširite indeks (263 više) » « Stisni indeks

Aage Niels Bohr

Aage Niels Bohr (Kopenhagen, 19. lipnja 1922. – Kopenhagen, 9. rujna 2009.), danski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Aage Niels Bohr · Vidi više »

Abdus Salam

Abdus Salam (Jhang, 29. siječnja 1926. – Oxford, 21. rujna 1996.), pakistanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Abdus Salam · Vidi više »

Adam Riess

Adam Riess, punim imenom Adam Guy Riess (Washington, 16. prosinca 1969.), američki astrofizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Adam Riess · Vidi više »

Albert Abraham Michelson

Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. – Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Albert Abraham Michelson · Vidi više »

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Albert Einstein · Vidi više »

Albert Fert

Albert Fert (Carcassonne, 7. ožujka 1938.), francuski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Albert Fert · Vidi više »

Aleksandar Mihajlovič Prohorov

Aleksandar Mihajlovič Prohorov (ruski: Алекса́ндр Миха́йлович Про́хоров; Atherton, Queensland, 11. srpnja 1916. – Moskva, 8. siječnja 2002.), sovjetsko-ruski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1964. Prohorov je rođen 11. srpnja 1916. u australskom mjestu Atherton, Queensland kao sin ruskih imigranata.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Aleksandar Mihajlovič Prohorov · Vidi više »

Aleksej Aleksejevič Abrikosov

Aleksej Aleksejevič Abrikosov (Moskva, 25. lipnja 1928. – Palo Alto, 29. ožujka 2017.), ruski teorijski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Aleksej Aleksejevič Abrikosov · Vidi više »

Alfred Kastler

Alfred Kastler (Guebwiller, 3. svibnja 1902. – Bandol, 7. siječnja 1984.), francuski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Alfred Kastler · Vidi više »

Alfred Nobel

Alfred Bernhard Nobel (Stockholm, 21. listopada 1833. – Sanremo, 10. prosinca 1896.), švedski kemičar, izumitelj, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac; volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Alfred Nobel · Vidi više »

Alotropija

8 alotropa ugljika Alotropske modifikacije ugljika, dijamant lijevo i grafit desno. Alotropska modifikacija ili alotropija je pojava da se ista tvar javlja u više strukturnih oblika koji se razlikuju po fizikalnim i/ili kemijskim svojstvima.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Alotropija · Vidi više »

Andre Geim

Andre Geim ili Andrej Konstantinovič Gejm (rus. Андре́й Константи́нович Гейм; Soči, Krasnodarski kraj, 21. listopada 1958.), nizozemski i britanski fizičar ruskoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Andre Geim · Vidi više »

Andrea M. Ghez

Andrea Mia Ghez (16. lipnja 1965.) američka je astrofizičarka i profesorica na Odsjeku za fiziku i astronomiju Sveučilišta California u Los Angelesu.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Andrea M. Ghez · Vidi više »

Anizotropija

Islandski dvolomac. optičkih vlakana (anizotropna tvar). Anizotropija (grč. ἄνıσος: nejednak) je osobitost nekog sredstva da njegova fizikalna svojstva poprimaju različite vrijednosti za različite smjerove.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Anizotropija · Vidi više »

Anthony Hewish

dugobazičnoj interferometriji. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Anthony Hewish (Fowey, 11. svibnja 1924.), britanski radioastronom.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Anthony Hewish · Vidi više »

Anthony James Leggett

Anthony James Leggett (London, 26. ožujka 1938.), britansko-američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Anthony James Leggett · Vidi više »

Antiproton

Antiproton (oznaka p) se od protona razlikuje po tom što ima suprotan električni naboj i što mu je magnetski moment suprotno orijentiran prema spinu.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Antiproton · Vidi više »

Antoine Henri Becquerel

Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Antoine Henri Becquerel · Vidi više »

Argon

Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Argon · Vidi više »

Arno Allan Penzias

Arno Allan Penzias (München, 26. travnja 1933.), američki astrofizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Arno Allan Penzias · Vidi više »

Arthur Ashkin

Arthur Ashkin (Brooklyn, New York, 2. rujna 1922.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Arthur Ashkin · Vidi više »

Arthur Bruce McDonald

Arthur Bruce McDonald, (Sydney, Nova Škotska, 29. kolovoza 1943.), kanadski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Arthur Bruce McDonald · Vidi više »

Arthur Holly Compton

Arthur Holly Compton (Wooster, Ohio, 10. rujna 1892. – Berkely, Kalifornija, 15. ožujka 1962.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Arthur Holly Compton · Vidi više »

Arthur Leonard Schawlow

Arthur Leonard Schawlow (Mount Vernon, 5. svibnja 1921. – Palo Alto, 28. travnja 1999.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Arthur Leonard Schawlow · Vidi više »

Asimptotska sloboda

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Asimptotska sloboda je svojstvo kvarkova da se gibaju kao slobodne elementarne čestice na maloj međusobnoj udaljenosti (manjoj od 10–15 metara), a da djeluju iznimno velikim privlačnim silama na većim udaljenostima te da se zbog toga ne mogu izdvojiti iz hadrona kao zasebne čestice.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Asimptotska sloboda · Vidi više »

Žores Ivanovič Alfjorov

Žores Ivanovič Alfjorov (Vitebsk, 15. ožujka 1930. – Sankt Peterburg, 1. ožujka 2019.) – ruski fizičar, izumitelj i političar bjelorusko-židovskog porijekla, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2000. godine zajedno s Herbertom Kroemerom za "za razvoj heterostruktura poluvodiča korištenih u elektronici visokoh brzina i optoelektronici" Iste godine nagradu je dobio i engleski fizičar Jack St. Clair Kilby.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Žores Ivanovič Alfjorov · Vidi više »

Čandrasekara Venkata Raman

Spektar benzena koji su vrlo rano objavili Raman i Krishnan. Čandrasekara Venkata Raman (tamilski: சந்திரசேகர வெங்கடராமன; Tiručirapali, 7. studenog 1888. - Bangalore, 21. studenog 1970.), indijski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Čandrasekara Venkata Raman · Vidi više »

Čerenkovljevo zračenje

nuklearnom reaktoru. Čerenkovljevo zračenje, Čerenkovljev učinak ili Čerenkovljev efekt je emisija elektromagnetskoga zračenja koje nastaje kada brze električki nabijene čestice (elektroni, protoni, mezoni) prolaze kroz optičku sredinu (dielektrik ili izolator) brzinom većom od brzine širenja svjetlosti u istome mediju.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Čerenkovljevo zračenje · Vidi više »

Barry Clark Barish

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Barry Clark Barish ili Barry Barish (Omaha, Nebraska, 27. siječnja 1936.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Barry Clark Barish · Vidi više »

BCS-teorija

pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. tuneliranja ili tunelskog učinka. BCS-teorija ili Bardeen-Cooper-Schriefferova teorija je prva mikroskopska teorija supravodljivosti (1957.). Polazi od pretpostavke da na vrlo niskim temperaturama u kristalnoj rešetki supravodiča privlačno međudjelovanje elektron–rešetka–elektron nadjačava odbojnu električnu silu među elektronima, tj.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i BCS-teorija · Vidi više »

Ben Roy Mottelson

Ben Roy Mottelson (Chicago, 9. srpnja 1926.), danski fizičar američkoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Ben Roy Mottelson · Vidi više »

Bertram Brockhouse

Neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Bertram Brockhouse ili punim imenom Bertram Neville Brockhouse (Lethbridge, Alberta, 15. srpnja 1918. – Hamilton, Ontario, 13. listopada 2003.), kanadski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Bertram Brockhouse · Vidi više »

Brian Josephson

Brian Josephson ili Brian David Josephson (Cardiff, 4. siječnja 1940.), britanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Brian Josephson · Vidi više »

Brian Schmidt

Brian Schmidt, punim imenom Brian Paul Schmidt (Missoula, Montana, 24. veljače 1967.), australski astrofizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Brian Schmidt · Vidi više »

Burton Richter

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Burton Richter (New York, 22. ožujka 1931. – Stanford, 18. srpnja 2018.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Burton Richter · Vidi više »

Carl David Anderson

Carl David Anderson (New York, New York, 3. rujna 1905. – San Marino, Kalifornija, 11. siječnja 1991.), američki fizičar, najpoznatiji po otkriću pozitrona za što je 1936. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Carl David Anderson · Vidi više »

Carl Wieman

Carl Wieman, punim imenom Carl Edwin Wieman (Corvallis, Oregon, 26. ožujka 1951.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Carl Wieman · Vidi više »

Carlo Rubbia

Carlo Rubbia (Gorica, 31. ožujka 1934.), talijanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Carlo Rubbia · Vidi više »

Cecil Frank Powell

Cecil Frank Powell (Tonbridge, Kent, Ujedinjeno kraljevstvo, 5. prosinca 1903. – Valsassina kraj Milana, Italija, 9. kolovoza 1969.), engleski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Cecil Frank Powell · Vidi više »

CERN

Države članice. Ulaz u zgradu Cern-a. ubrzavanje. CERN (akronim od franc. Conseil européen pour la recherche nucléaire: Europsko vijeće za nuklearna istraživanja, kakvo je bilo privremeno ime iz 1952. god.; zapravo je službeno ime od osnivanja 1954. god. "Europska organizacija za nuklearna istraživanja" - Organisation européenne pour la recherche nucléaire), međunarodna je institucija za nuklearna istraživanja kojoj su svrha fundamentalna istraživanja (bez izravnih tehnoloških ili komercijalnih ciljeva) na području fizike elementarnih čestica, osnovana 1954.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i CERN · Vidi više »

Charles Édouard Guillaume

Charles Édouard Guillaume Charles Edouard Guillaume (Fleurier, 15. veljače 1861. – Severs, 13. lipnja 1938.), francusko-švicarski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Charles Édouard Guillaume · Vidi više »

Charles Glover Barkla

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Charles Glover Barkla (Widnes, Lancashire, UK, 7. lipnja 1877. - Edinburgh, Škotska, 23. listopada 1944.), britanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Charles Glover Barkla · Vidi više »

Charles Hard Townes

Charles Hard Townes (Greenville, 28. srpnja 1915. – Oakland, 27. siječnja 2015.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Charles Hard Townes · Vidi više »

Charles Kao

Charles Kao (Šangaj, 4. studenoga 1933. – 23. rujna 2018.), hongkonško-britansko-američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Charles Kao · Vidi više »

Charles Thomson Rees Wilson

klip. Charles Thomson Rees Wilson (Glencorse, 14. veljače 1869. - Carlops, 15. studenog 1959.), britanski fizičar i meteorolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1927. za izum Wilsonove komore.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Charles Thomson Rees Wilson · Vidi više »

Chen Ning Yang

Chen Ning Yang (Hofei, Kina, 22. rujna 1922.), američki fizičar kineskog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Chen Ning Yang · Vidi više »

Ciklotron

Prikaz ciklotrona. izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. ioniziraju okolni zrak stvarajući plavu svjetlost. Lawrencovog ciklotrona promjera 686 mm, iz 1932. terapiju radijacijom. Nobelovu nagradu za kemiju 1951. Ogroman magnet ciklotrona nalazi se lijevo, s ravnom komorom za ubrzanje između polova u sredini. Zraka koja analizira čestice je na desnoj strani. Put elektrona brzine ''v'' koji se kreće u magnetskom polju ''B''. Tamo gdje je točkasti krug ukazuje na magnetsko polje usmjereno prema nama, a krug s + označava magnetsko polje usmjereno od nas. Francuski ciklotron, proizveden u Zürichu (Švicarska, 1937.). Ciklotron za protone od 70 MeV, izgrađen 2008. (Sveučilište u Nantesu, Francuska). radioterapiju s neutronima, proizvedenim s ciklotronom. Ciklotronski elektromagnet u Lawrenceovoj dvorani znanosti (eng. ''Lawrence Hall of Science''). Crni dijelovi izrađeni su od čelika i protežu se pod zemljom. Zavojnice magneta nalaze se u bijelim cilindrima. Vakuumska komora bila bi u vodoravnom razmaku između polova magneta. Ciklotron (Ernest Orlando Lawrence, 1932.) je akcelerator čestica koji ubrzava čestice izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Ciklotron · Vidi više »

Claude Cohen-Tannoudji

Claude Cohen-Tannoudji (Constantine, 1. travnja 1933.), francuski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Claude Cohen-Tannoudji · Vidi više »

Clifford Glenwood Shull

Neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Clifford Glenwood Shull ili Clifford Shull (Pittsburgh, 23. rujna 1915. – Medford, Massachusetts, 31. ožujka 2001.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Clifford Glenwood Shull · Vidi više »

Clinton Joseph Davisson

Clinton Joseph Davison (22. listopada 1881. -, 1. veljače 1958.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Clinton Joseph Davisson · Vidi više »

Comptonov učinak

valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. raspršenja. ionizacijskom komorom; komora je mogla mjeriti ukupnu energiju taloženu tijekom vremena, a ne energiju pojedinih raspršenih fotona. Comptonov učinak u atomu. Comptonov učinak ili Comptonov efekt (prema A. H. Comptonu) je porast valne duljine elektromagnetskog zračenja raspršenoga na slobodnim elektronima.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Comptonov učinak · Vidi više »

CP-simetrija

Nonet mezona sa spinom 0. Struktura kvarkova za neutralni kaon (K0). Struktura piona (π+). CP-simetrija je simetrija zakona fizike s obzirom na zajedničku promjenu naboja i parnosti odnosno zahtjev da se jednako odvijaju procesi u našem svijetu i svijetu koji bi se dobio od njega uzastopnom primjenom prostornog zrcaljenja (P-transformacijom) i zamjenom čestica antičesticama (C-transformacijom).

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i CP-simetrija · Vidi više »

Crna rupa

Simulacija crne rupe akrecijskog diska crne rupe Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87, mase 7 milijarda puta veće od našeg sunca. Ovu sliku objavila je NASA, slikano Event Horizon Teleskopom 10. travnja 2019. Crna rupa ili crna jama je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napustiti.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Crna rupa · Vidi više »

Crno tijelo

ultraljubičastu katastrofu” Boja (kromatičnost) zračenja idealnog crnog tijela ovisi o temperaturi Crno tijelo lave može biti procjenjena prema boji. Ovdje na slici temperatura lave je od 1 000 do 1 200 K. Crno tijelo je tijelo koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu svjetlost, to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve valne duljine svjetlosti gotovo jednak broju 1.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Crno tijelo · Vidi više »

Daniel Chee Tsui

električnog vodiča. Daniel Chee Tsui (Fan, Henan, 28. veljače 1939.), američki fizičar kineskog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Daniel Chee Tsui · Vidi više »

David James Thouless

Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. David James Thouless (Bearsden, Škotska, 21. rujna 1934. – Cambridge, 6. travnja 2019.), britanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i David James Thouless · Vidi više »

David Jeffrey Wineland

David Jeffrey Wineland (Milwaukee, Wisconsin, 24. veljače 1944.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i David Jeffrey Wineland · Vidi više »

David Jonathan Gross

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. David Jonathan Gross ili samo David Gross (Washington, 19. veljače 1941.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i David Jonathan Gross · Vidi više »

David Morris Lee

David Morris Lee (Rye, New York, 20. siječnja 1931.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i David Morris Lee · Vidi više »

Dennis Gabor

Dennis Gabor (Budimpešta, 5. lipnja 1900. – London, 9. veljače 1979.), britanski inženjer elektrotehnike i fizičar madžarskog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Dennis Gabor · Vidi više »

Detektor

Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Detektor · Vidi više »

Didier Queloz

Didier Queloz ili Didier Patrick Queloz (Ženeva, 23. veljače 1966.), švicarski astronom.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Didier Queloz · Vidi više »

Dioda

Blizak pogled na kristalnu diodu, gdje se vidi poluvodički kristal kvadratnog oblika (crno tijelo na lijevoj strani). Diode u različitim kućištima. Građa i simbol diode. U-I karakteristika diode. Dioda je elektronički element s dvjema elektrodama kojemu električna vodljivost izrazito ovisi o polaritetu električnog napona između elektroda, pa zato propušta električnu struju gotovo samo u jednom smjeru.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Dioda · Vidi više »

Divovski magnetootpor

magnetizacije, NM: nemagnetski sloj. Elektroni sa spinovima gore-dolje različito se raspršuju u ventilu. magnetskom polju ''H''. Električna struja i magnetsko polje su paralelni s osi. Strelica desno pokazuje najveću promjenu otpora. ''Hs'' je polje zasićenja. P. A. Grünberg. Divovski magnetootpor ili gigantski magnetootpor (također GMR, od eng. Giant MagnetoResistance) je pojava velike ovisnosti električnoga otpora o vanjskome magnetskom polju u otpornicima načinjenima od tankih slojeva naizmjenično postavljenoga materijala magnetskih i nemagnetskih svojstava.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Divovski magnetootpor · Vidi više »

Donald Glaser

Komora na mjehuriće. Donald Glaser, punim imenom Donald Arthur Glaser (Cleveland, Ohio, 21. rujna 1926 - Berkeley, Kalifornija, 28. veljače 2013.), američki fizičar, neurobiolog i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1960., za otkriće komore na mjehuriće koja se koristi za otkrivanje elementarnih čestica u nuklearnoj fizici i fizici elementarnih čestica.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Donald Glaser · Vidi više »

Donna Strickland

iznimno kratki optički pulsevi velike snage. Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). valne duljine (plava boja) izlaze prve. Donna Strickland ili Donna Theo Strickland (Guelph, Ontario, 27. svibnja 1959.), kanadska fizičarka.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Donna Strickland · Vidi više »

Dopplerov efekt

gibanju njihova izvora ili promatrača. Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Dopplerov efekt · Vidi više »

Douglas Osheroff

Douglas Osheroff (Aberdeen, Washington, 1. kolovoza 1945.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Douglas Osheroff · Vidi više »

Duncan Haldane

Duncan Haldane ili Frederick Duncan Michael Haldane (London, 14. rujna 1951.), britanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Duncan Haldane · Vidi više »

Edward Appleton

'''Edward Victor Appleton''' Položaj ionosfere u atmosferi Slojevi ionosfere Edward Victor Appleton (Bradford, Ujedinjeno kraljevstvo, 6. rujna 1892. – Edinburgh, 21. travnja 1965.) je bio engleski fizičar, koji je bio najpoznatiji po tome što je dokazao postojanje ionosfere.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Edward Appleton · Vidi više »

Edward Mills Purcell

Edward Mills Purcell (Taylorville (Illinois), 30. kolovoza 1912. – Cambridge, 7. ožujka 1997.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Edward Mills Purcell · Vidi više »

Električno polje

Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Električno polje · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Elektron · Vidi više »

Elektronski mikroskop

Transmisijski elektronski mikroskop. Peludi snimljeni skenirajućim elektronskim mikroskopom. Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. malarije (plasmodium) snimljen transmisijskim elektronskim mikroskopom. Snimka mrava snimljena skenirajućim elektronskim mikroskopom. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija. Elektronski mikroskop je uređaj kojim se, s pomoću uskog snopa elektrona, dobiva uvid u mikrostrukturu promatranog uzorka, uz golemo povećanje.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Elektronski mikroskop · Vidi više »

Elementarna čestica

Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Elementarna čestica · Vidi više »

Emilio Segrè

Emilio Segrè (Tivoli, Lacij, Italija, 1. veljače 1905. – Lafayette (Kalifornija), SAD, 22. travnja 1989.), američki fizičar talijanskog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Emilio Segrè · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Engleski jezik · Vidi više »

Enrico Fermi

Enrico Fermi (Rim 29. rujna, 1901. – Chicago 28. studenog, 1954.), talijanski i američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Enrico Fermi · Vidi više »

Eric Allin Cornell

Eric Allin Cornell (Palo Alto, 19. prosinca 1961.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Eric Allin Cornell · Vidi više »

Ernest Orlando Lawrence

izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. Ernest Orlando Lawrence (Canton, Južna Dakota, 8. kolovoza 1901. - Palo Alto, Kalifornija, 27. kolovoza 1958.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Ernest Orlando Lawrence · Vidi više »

Ernest Walton

Ernest Walton ili punim imenom Ernest Thomas Sinton Walton (Dungarvan, 6. listopada 1903. – Belfast, 25. lipnja 1995.), irski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Ernest Walton · Vidi više »

Ernst Ruska

Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Ernst Ruska (Heidelberg, 25. prosinca 1906. – Berlin, 27. svibnja 1988.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Ernst Ruska · Vidi više »

Erwin Schrödinger

Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Erwin Schrödinger · Vidi više »

Eugene Wigner

'''Eugene Paul Wigner''' Eugene Paul Wigner (mađ. Wigner Jenő Pál; Budimpešta, 17. studenog 1902. – Princeton, New Jersey, 1. siječnja 1995.) bio je američki fizičar i matematičar, mađarskog porijekla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Eugene Wigner · Vidi više »

Felix Bloch

Felix Bloch (Zürich, 23. listopada 1905. – Zürich, 10. rujna 1983.), američki fizičar švicarskog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Felix Bloch · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Fizika · Vidi više »

Fizika čvrstog stanja

kubičnog kristalnog sustava. čvrstoću. fotonaponski članak. Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. elektronskim mikroskopom. m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. kada su američki istraživači John Bardeen, Walter Houser Brattain i William Bradford Shockley konstruirali prvi germanijski bipolarni tranzistor. kovalentne. kovalentnoj vezi sa susjedna tri silicijeva atoma, a veza s četvrtim silicijevim atomom ostaje nepopunjena. Nju popunjava elektron susjednog atoma, čime nastaje '''šupljina'''. Takvi trovalentni atomi koji primaju elektrone nazivaju se '''akceptori'''. fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija. Elektroporculan kao izolator za visoke napone. fotoelektričnog učinka. Svjetleće diode. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Fizika čvrstog stanja je grana fizike koja proučava strukturu tvari u čvrstome stanju (krutine) te s pomoću kvantne fizike istražuje svojstva i procese u kristalnome i amorfnome obliku tvari, svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene fizikalnih veličina (primjerice temperature, tlaka, dimenzija i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u kristalnoj rešetki i drugo).

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Fizika čvrstog stanja · Vidi više »

Fotoelektrični učinak

Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Fotoelektrični učinak · Vidi više »

François Englert

Higgsovom česticom. Higgsove čestice. François Englert (Etterbeek, 6. studenog 1932.), belgijski teorijski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i François Englert · Vidi više »

Frank Anthony Wilczek

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Frank Anthony Wilczek ili samo Frank Wilczek (Mineola, New York, 15. svibnja 1951.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Frank Anthony Wilczek · Vidi više »

Frederick Reines

komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Frederick Reines (Paterson, 16. ožujka 1918. – Orange, 26. kolovoza 1998.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Frederick Reines · Vidi više »

Frits Zernike

faznokontrastnim mikroskopom. Frits Zernike (Amsterdam, 16. srpnja 1888. – Amersfoort, 10. ožujka 1966.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Frits Zernike · Vidi više »

Gabriel Lippmann

Gabriel Lippmann (Bonnevoie, Luksemburg, 16. kolovoza 1845. – na putovanju morem, 13. srpnja 1921.), francuski fizičar luksemburškoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Gabriel Lippmann · Vidi više »

Gérard Mourou

iznimno kratki optički pulsevi velike snage. Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). valne duljine (plava boja) izlaze prve. Gérard Mourou ili Gérard Albert Mourou (Albertville, 22. lipnja 1944.), francuski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Gérard Mourou · Vidi više »

George Elwood Smith

George Elwood Smith (White Plains, New York, 10. svibnja 1930.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i George Elwood Smith · Vidi više »

George Fitzgerald Smoot

umjetnim satelitom COBE. George Fitzgerald Smoot ili George Smoot (Yukon, Florida, 20. veljače 1945.), američki astrofizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i George Fitzgerald Smoot · Vidi više »

George Paget Thomson

Sir George Paget Thomson (Cambridge, 3. svibnja 1892. — Cambridge, 10. rujna 1975.), britanski fizičari i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1937. zbog eksperimentalnog otkrića difrakcije elektrona.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i George Paget Thomson · Vidi više »

Georges Charpak

višeanodnog proporcionalnog brojača. Georges Charpak (ukr. Гео́ргій Харпа́к, polj. Jerzy Charpak) (nekad Dąbrowica, Poljska – danas Dubrovycja, Ukrajina, 8. ožujka 1924. – Pariz, 29. rujna 2010.) francuski fizičar poljskoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Georges Charpak · Vidi više »

Gerardus 't Hooft

Gerardus 't Hooft (Den Helder, 5. srpnja 1946.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Gerardus 't Hooft · Vidi više »

Gerd Binnig

Gerd Binnig (Frankfurt na Majni, 20. srpnja 1947.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Gerd Binnig · Vidi više »

Grafen

Molekularna struktura grafena. Grafen čini šesterokutna mreža ugljikovih atoma. Grafen (prema grafit) sloj je grafita debljine jednoga atoma i duljine do nekoliko mikrometara, dvodimenzionalna mreža ugljikovih atoma šesterokutne (heksagonalne) strukture.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Grafen · Vidi više »

Gravitacijski valovi

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. dualizam). Sunčeve mase. Washington), u usporedbi s teoretski predviđenim vrijednostima. Gravitacijski valovi ili gravitacijsko zračenje je poremećaj gravitacijskog polja, širi se poput valova.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Gravitacijski valovi · Vidi više »

Guglielmo Marconi

Guglielmo Marconi (Bologna, 25. travnja 1874. – Rim, 20. srpnja 1937.), talijanski inženjer i fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Guglielmo Marconi · Vidi više »

Gustaf Dalén

Nils Gustaf Dalén (Stenstrop, 30. studenog 1869. – Lidingö, 9. prosinca 1937.), švedski inženjer i izumitelj.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Gustaf Dalén · Vidi više »

Gustav Ludwig Hertz

električnoga napona. Gustav Ludwig Hertz ili Gustav Hertz (Hamburg, 22. srpnja 1887. - Berlin, 30. listopada 1975.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Gustav Ludwig Hertz · Vidi više »

Hannes Olof Gösta Alfvén

Hannes Olof Gösta Alfvén ili Hannes Alfvén (Norrköping, 30. svibnja 1908. – Djursholm, 2. travnja 1995.), švedski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Hannes Olof Gösta Alfvén · Vidi više »

Hans Albrecht Bethe

Hans Albrecht Bethe (Strasbourg, 2. srpnja 1906. – Ithaca (New York), 6. ožujka 2005.), njemačko-američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Hans Albrecht Bethe · Vidi više »

Hans Daniel Jensen

Hans Daniel Jensen (Hamburg, 25. lipnja 1907. – Heidelberg, 11. veljače 1973.), njemački nuklearni fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Hans Daniel Jensen · Vidi više »

Hans Georg Dehmelt

Hans Georg Dehmelt (Görlitz, 9. rujna 1922.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Hans Georg Dehmelt · Vidi više »

Heike Kamerlingh Onnes

Heike Kamerlingh Onnes (Groningen, 21. rujna 1853. – Leiden, 21. veljače 1926.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Heike Kamerlingh Onnes · Vidi više »

Heinrich Rohrer

Heinrich Rohrer (Buchs, 6. lipnja 1933. – Wollerau, 16. svibnja 2013.), švicarski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Heinrich Rohrer · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Helij · Vidi više »

Hendrik Antoon Lorentz

brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Hendrik Antoon Lorentz · Vidi više »

Henry Way Kendall

Henry Way Kendall (Boston, 9. prosinca 1926. – Wakulla Springs State Park, Florida, 15. veljače 1999.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Henry Way Kendall · Vidi više »

Herbert Kroemer

Tipični bipolarni tranzistori (od vrha prema dolje): TO-3, TO-126, TO-92 i SOT-23. Laserska zraka korištena za zavarivanje. Herbert Kroemer (Weimar, Tiringija, 25. kolovoza 1928.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Herbert Kroemer · Vidi više »

Hideki Jukava

elementarnih čestica. V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. maglenoj komori, snimljena tijekom leta balonom 1. srpnja 1960. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Hideki Jukava ili Hideki Yukawa (湯川秀樹, Jukava Hideki, Tokio, Japan, 23. siječnja 1907. – Kjoto, Japan, 8. rujna 1981.), japanski teorijski fizičar i prvi Japanac koji je dobio Nobelovu nagradu.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Hideki Jukava · Vidi više »

Hiroshi Amano

Hiroshi Amano (Hamamatsu, 11. rujna 1960.), japanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Hiroshi Amano · Vidi više »

Holografija

fotografije istog holograma snimljene iz različitih kutova. Snimanje holograma. €. kreditnim karticama. Dobivanje holograma. Holografski autoportret: Ventseslav Saynov, Belgija, 1995. Izloženo u Nacionalnom politehničkom muzeju, Sofija. Optički stol koji se koristi za izradu holograma. Holografija (grč. hólos: čitav, potpun, sav + gráfos: pišem, crtam") je postupak snimanja i reprodukcije trodimenzionalne slike nekog predmeta uz pomoć koherentne svjetlosti a bez upotrebe optičkih leća.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Holografija · Vidi više »

Horst Ludwig Störmer

nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. električnog vodiča. Horst Ludwig Stormer (Frankfurt, 6. travnja 1949.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Horst Ludwig Störmer · Vidi više »

Hugh David Politzer

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Hugh David Politzer (New York, 31. kolovoza 1949.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Hugh David Politzer · Vidi više »

Igor Jevgenjevič Tamm

Igor Jevgenjevič Tamm (Vladivostok, 8. srpnja 1895. – Moskva, 12. travnja 1971.), ruski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Igor Jevgenjevič Tamm · Vidi više »

Ilja Mihajlovič Frank

Ilja Mihajlovič Frank (Sankt Peterburg, 23. listopada 1908. – Moskva, 22. lipnja 1990.), ruski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Ilja Mihajlovič Frank · Vidi više »

Integrirani krug

ultraljubičastim svjetlom kroz poseban prozirni prozorčić na gornjoj strani integriranog kruga. Integrirani krug iz EPROM memorijskog mikročipa koji prikazuje memorijske blokove, nosivi krug i sitne srebrne žice koje povezuju integrirani krug sa stopicama. Integrirani krug ili integrirani sklop (prema lat. integrare: uspostaviti, obnoviti) je minijaturni, složeni elektronički sklop koji upravlja elektroničkim signalima u gotovo svim elektroničkim uređajima.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Integrirani krug · Vidi više »

Interferencija valova

Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Turmalini. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija valova je međudjelovanje dvaju ili više valova (redovito jednake valne duljine) koji istodobno prolaze kroz isti prostor.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Interferencija valova · Vidi više »

Ionosfera

Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Ionosfera · Vidi više »

Ionska stupica

masenoj spektrometriji. spektra. kvantnog računala. Ionska stupica je uređaj kojim se ioni mogu zadržati u određenom prostoru unutar elektromagnetskog polja.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Ionska stupica · Vidi više »

Isamu Akasaki

Isamu Akasaki (Chiran, 30. siječnja 1929.), japanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Isamu Akasaki · Vidi više »

Isidor Isaac Rabi

Isidor Isaac Rabi (hebrejski: איזידור אייזק רבי; Rymanów, 29. srpnja 1898. -, 11. siječnja 1988.), poljsko-američki fizičar židovskog porijekla i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1944. godine.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Isidor Isaac Rabi · Vidi više »

Ivar Giaever

Ivar Giaever (Bergen, 5. travnja 1929.), američki fizičar norveškoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Ivar Giaever · Vidi više »

Jack Kilby

Jack Kilby ili Jack St.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Jack Kilby · Vidi više »

Jack Steinberger

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Jack Steinberger (Bad Kissingen, Bavarska, Njemačka, 25. svibnja 1921. – Ženeva, 12. prosinca 2020.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Jack Steinberger · Vidi više »

James Chadwick

energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. James Chadwick (Manchester, 20. listopada 1891. - Cambridge, 24. srpnja 1974.), engleski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i James Chadwick · Vidi više »

James Cronin

James Cronin ili punim imenom James Watson Cronin (Chicago, 29. rujna 1931.), američki nuklearni fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i James Cronin · Vidi više »

James Franck

električnoga napona. James Franck (Hamburg, Njemačka, 26. kolovoza 1882. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 21. svibnja 1964.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i James Franck · Vidi više »

James Peebles

umjetnim satelitom COBE. Andromeda. James Peebles ili Phillip James Edwin Peebles (Winnipeg, 25. travnja 1935.), kanadsko-američki astrofizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i James Peebles · Vidi više »

James Rainwater

James Rainwater (Council, Idaho, SAD, 9. prosinca 1917. – Yonkers, New York, SAD, 31. svibnja 1986.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i James Rainwater · Vidi više »

Jean Baptiste Perrin

anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa ('''katodno zračenje'''). Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Jean Baptiste Perrin (Lille, 30. rujna 1870. - New York, 17. travnja 1942.), francuski fizičar i kemičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Jean Baptiste Perrin · Vidi više »

Jerome Isaac Friedman

Jerome Isaac Friedman (Chicago, 28. ožujka 1930.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Jerome Isaac Friedman · Vidi više »

Johannes Diderik van der Waals

Johannes Diderik van der Waals (Leiden, 23. studenog 1837. – Amsterdam, 8. ožujka 1923.), je bio nizozemski teorijski fizičar i termodinamičar, poznat prije svega po svojoj van der Waalsovoj jednadžbi stanja realnih plinova i tekućina.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Johannes Diderik van der Waals · Vidi više »

Johannes Georg Bednorz

supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. Johannes Georg Bednorz (Neuenkirchen, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Njemačka, 16. svibnja 1950.), njemački mineralog i fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Johannes Georg Bednorz · Vidi više »

Johannes Stark

'''Johannes Stark''' Johannes Stark (Schickenhof, 15. travnja 1874. – Traunstein, 21. lipnja 1957.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Johannes Stark · Vidi više »

John Bardeen

Spomen-ploča sjećanja na Johna Bardeena i Teoriju supervodljivosti, Sveučilište Illinois, Urbana-Champaign kampus. Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. John Bardeen (Madison, Wisconsin, 23. svibnja 1908. - Boston, Massachusetts, 30. siječnja 1991.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i John Bardeen · Vidi više »

John Cockcroft

Cockroft-Waltonovog akcelerator čestica. John Cockcroft ili punim imenom John Douglas Cockcroft (Todmorden, Ujedinjeno Kraljevstvo, 27. maja 1897. – Cambridge, 18. rujna 1967.), engleski nuklearni fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i John Cockcroft · Vidi više »

John Cromwell Mather

umjetnim satelitom COBE. John Cromwell Mather (Roanoke, Virginia, 7. kolovoza 1946.), američki astrofizičar i kozmolog.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i John Cromwell Mather · Vidi više »

John Hasbrouck Van Vleck

kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. John Hasbrouck Van Vleck (Middletown, 13. ožujka 1899. – Cambridge, 27. listopada 1980.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i John Hasbrouck Van Vleck · Vidi više »

John Lewis Hall

John Lewis Hall (Denver, 21. kolovoza 1934.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i John Lewis Hall · Vidi više »

John Michael Kosterlitz

Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. John Michael Kosterlitz (Aberdeen, 22. srpnja 1942.), britanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i John Michael Kosterlitz · Vidi više »

John Robert Schrieffer

John Robert Schrieffer (Oak Park, 31. svibnja 1931.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i John Robert Schrieffer · Vidi više »

John William Strutt Rayleigh

neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i John William Strutt Rayleigh · Vidi više »

Joseph Hooton Taylor

Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. Joseph Hooton Taylor (Philadelphia, 29. ožujka 1941.), američki astrofizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Joseph Hooton Taylor · Vidi više »

Joseph John Thomson

Aparatura kojom je J. J. Thomson izravno je povezao katodne zrake (elektrone) s negativnim nabojem Aparatura s kojom je J. J. Thomson pokazao da se zrake otklanjaju u električnom polju. Slovom C je označena katoda, s A anoda koja je kao i B imala prorez kroz koji su prolazile zrake. Ploče kondenzatora označene su s D i E. Kugla u desnom dijelu aparature imala je nacrtanu skalu kojom je mjerio otklon zrake. Otklon katodnih zraka (elektroni – plava linija) zbog utjecaja električnog polja (žuto). Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Sir Joseph John Thomson (Cheetham Hill, Manchester, 18. prosinca 1856. – Cambridge, 30. kolovoza 1940.), britanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Joseph John Thomson · Vidi više »

Julian Seymour Schwinger

Julian Seymour Schwinger (New York City, New York, 12. veljače 1918. – Los Angeles, Kalifornija, 16. srpnja 1994.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Julian Seymour Schwinger · Vidi više »

Kai Manne Börje Siegbahn

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Kai Manne Börje Siegbahn ili samo Kai Siegbahn (Lund, 20. travnja 1918. – Ängelholm, 20. srpnja 2007.), švedski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Kai Manne Börje Siegbahn · Vidi više »

Kanalne zrake

katodu i uzrokuju ljubičastu svjetlost iznad. katode. Pojednostavljeni prikaz kanalnih zraka. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Kanalne zrake ili anodne zrake su snop ili struja pozitivno nabijenih čestica koje nastaju u izbojnim elektronskim cijevima u razrijeđenim plinovima pri vrlo niskome tlaku (manje od 1 Pa).

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Kanalne zrake · Vidi više »

Karl Alexander Müller

supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. Karl Alexander Müller (Basel, 20. travnja 1927.), švicarski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Karl Alexander Müller · Vidi više »

Karl Ferdinand Braun

Carl Ferdinand Braun (Fulda, 6. lipnja 1850. – New York, 20. travnja 1918.) bio je njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Karl Ferdinand Braun · Vidi više »

Karl Manne Georg Siegbahn

Manne Siegbahn Karl Manne Georg Siegbahn (Örebro, 3. prosinca 1886. – Stockholm, 26. rujna 1978.), švedski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Karl Manne Georg Siegbahn · Vidi više »

Katodno zračenje

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Crookesovoj cijevi, katodne zrake se saviju. zračenja se stvara. Geisslerove cijevi. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodu i uzrokuju ljubičastu svjetlost iznad. katode. kanalnih zraka. Katodno zračenje (ponekad i katodne zrake) je struja elektrona koji u cijevima s plinskim izbojem ili u elektronskim cijevima teče od električki negativne katode prema električki pozitivnoj anodi.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Katodno zračenje · Vidi više »

Kenneth Geddes Wilson

Kenneth Geddes Wilson (Waltham, Massachusetts, 8. lipnja 1936. – Saco, Maine, 15. lipnja 2013.), američki teorijski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Kenneth Geddes Wilson · Vidi više »

Keramika

Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Keramika · Vidi više »

Kip Stephen Thorne

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kip Stephen Thorne ili Kip Thorne (Logan, Utah, 1. lipnja 1940.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Kip Stephen Thorne · Vidi više »

Klaus von Klitzing

električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. Klaus von Klitzing (Środa Wielkopolska, Velikopoljska, Poljska, 28. lipnja 1943.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Klaus von Klitzing · Vidi više »

Komora na mjehuriće

Komora na mjehuriće. Način rada komore s mjehurićima. Komora na mjehuriće ili komora s mjehurićima je detektor ionizirajućega zračenja u kojem se promatraju mjehurići nastali djelovanjem zračenja na tekućinu u komori.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Komora na mjehuriće · Vidi više »

Kondenzirana tvar

kondenzata. Prikaz Bose – Einsteinove kondenzacije kod niskih temperatura. atomske stupice razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005. Kondenzirana tvar je tvar nastala kondenzacijom, tvar u kojoj atomi i molekule snažno uzajamno djeluju te se može nalaziti u tekućem ili čvrstom agregatnom stanju, a na iznimno niskim temperaturama u supravodljivoj ili suprafluidnoj fazi.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Kondenzirana tvar · Vidi više »

Konstantin Novoselov

Konstantin Novoselov ili Konstantin Sergejevič Novosjolov (rus. Константи́н Серге́евич Новосёлов; Nižnji Tagil, Sverdlovska oblast, 23. kolovoza 1974.), ruski i britanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Konstantin Novoselov · Vidi više »

Kozmičke zrake

video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Kozmičke zrake · Vidi više »

Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje

umjetnih satelita Echo 1 i Telstar. umjetnim satelitom COBE. anizotropnosti pozadinskog zračenja snimljena umjetnim satelitom WMAP. Umjetni satelit '''COBE''' (eng. ''Cosmic Background Explorer Satellite''). Pozadinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje cijele nebeske sfere, koje se sastoji od zračenja nerazlučenih zvijezda i galaktika, te od zračenja međuzvjezdanog i međugalaktičkoga plina.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje · Vidi više »

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Kvant · Vidi više »

Kvantna elektrodinamika

Sila između elektrona nastaje zbog razmjene fotona Kvantna elektrodinamika (ili kraće QED od) fizikalna je teorija koja daje relativistički kvantnomehanički opis elektromagnetizma.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Kvantna elektrodinamika · Vidi više »

Kvantna mehanika

valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Kvantna mehanika · Vidi više »

Kvantni Hallov učinak

električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. električnog vodiča. Kvantni Hallov učinak ili kvantni Hallov efekt je odstupanje Hallova otpora od linearne ovisnosti o jakosti magnetskoga polja pri Hallovu učinku u ekstremnim uvjetima.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Kvantni Hallov učinak · Vidi više »

Laser

Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Laser · Vidi više »

Laserska spektroskopija

vojsci SAD-a). Skica lasera: 1: laserski medij; 2: energija za pobuđivanje medija (optičko pumpanje); 3: 100% reflektirajuće zrcalo; 4: 99% reflektirajuće zrcalo; 5: laserska zraka. Helij-neon laser. Pokus s laserskom zrakom. Laserska spektroskopija je spektroskopska tehnika u kojoj se kao izvor elektromagnetskoga zračenja koristi laser s kontinuirano promjenljivom valnom duljinom.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Laserska spektroskopija · Vidi više »

Legura

Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Legura · Vidi više »

Leo Esaki

Esakijeva ili tunelska dioda. Leo Esaki, izvorno Reiona Esaki (Osaka, 12. ožujka 1925.), japanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Leo Esaki · Vidi više »

Leon Lederman

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Leon Lederman (New York, 15. srpnja 1922. – Rexburg, Idaho, 3. listopada 2018.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Leon Lederman · Vidi više »

Leon Neil Cooper

Leon Neil Cooper (New York, 28. veljače 1930.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Leon Neil Cooper · Vidi više »

Lepton

Higgsovim bozonom. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Lepton (prema grč. λεπτός: sitan) je subatomska čestica koja ne podliježe jakom međudjelovanju (jaka nuklearna sila) i ima spin 1/2, čime se razlikuju od kvarkova, a zajedno s njima ubrajaju se u fermione.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Lepton · Vidi više »

Lev Davidovič Landau

Lev Davidovič Landau (Baku, 22. siječnja 1908. – Moskva, 1. travnja 1968.), ruski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Lev Davidovič Landau · Vidi više »

Louis de Broglie

Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Louis de Broglie · Vidi više »

Louis Eugene Félix Néel

antiferomagnet. Louis Eugene Félix Néel ili Louis Néel (Lyon, 22. studenog 1904. – Brive-la-Gaillarde, 17. studenog 2000.), francuski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Louis Eugene Félix Néel · Vidi više »

Luis Alvarez

Elektronski uhvat Luis i Walter Alvarez su postavili novu teoriju o izumiranju dinosaura Luis Walter Alvarez (13. lipnja 1911. – 1. rujna 1988.) je bio američki fizičar i izumitelj.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Luis Alvarez · Vidi više »

Maglena komora

klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. klip. beta-čestice). Maglena komora ili Wilsonova komora je mjerni instrument kojim se prate tragovi ionizirajućeg zračenja (alfa-čestice, beta-čestice, gama zrake, rendgenske zrake i tako dalje), a sastoji se od komore u kojoj je prezasićena vodena para, kojoj da bi se kondenzirala nedostaju centri kondenzacije, te je za oko i kameru nevidljiva.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Maglena komora · Vidi više »

Magnetizam

dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. antiferomagnet. Zemljino magnetsko polje. Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis magnetizam, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Magnetizam · Vidi više »

Magnetohidrodinamika

Sunce je magnetohidrodinamički sustav koji još uvijek nije u potpunosti shvaćen. Magnetohidrodinamika je grana fizike koja proučava električki vodljive fluide (plinove i tekućine) izložene magnetskom polju.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Magnetohidrodinamika · Vidi više »

Magnetski moment

ploštine petlje ''S''. električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i električnih zavojnica kroz koje teče električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Magnetski moment · Vidi više »

Makoto Kobayashi

Makoto Kobayashi ili Makoto Kobajaši (Nagoja, 7. travnja 1944.), japanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Makoto Kobayashi · Vidi više »

Maria Goeppert-Mayer

Graf stabilnosti izotopa. Maria Goeppert-Mayer (Katowice, Poljska, 28. lipnja 1906. – San Diego, Kalifornija, SAD, 20. veljače 1972.), američka fizičarka njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Maria Goeppert-Mayer · Vidi više »

Maria Skłodowska-Curie

Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »

Martin Lewis Perl

Martin Lewis Perl (New York, 24. lipnja 1927. – Palo Alto, 30. rujna 2014.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Martin Lewis Perl · Vidi više »

Martin Ryle

dugobazičnoj interferometriji. dugobazičnom interferometrijom i pokazuje puno bolje razlučivanje (rezoluciju). Martin Ryle (Brighton, 27. rujna 1918. – Cambridge, 14. listopada 1984.), britanski astronom i fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Martin Ryle · Vidi više »

Martinus Veltman

Martinus Veltman, punim imenom Martinus Justinus Godefriedus Veltman (Waalwijk, 27. lipnja 1931. – Bilthoven, 4. siječnja 2021.), bio je nizozemski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Martinus Veltman · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Masa · Vidi više »

Masatoshi Koshiba

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Masatoshi Koshiba (Toyohashi, 19. rujna 1926.), japanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Masatoshi Koshiba · Vidi više »

Maser

vakuumske pumpe. Maser (akronim od engl. Microwave Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje mikrovalova stimuliranom emisijom zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje mikrovalova, a u suvremenoj inačici i za stvaranje i pojačavanje radiovalova i infracrvenoga zračenja.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Maser · Vidi više »

Max Born

Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.), njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Max Born · Vidi više »

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Max Planck · Vidi više »

Max von Laue

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Max von Laue (Koblenz, 9. listopada 1879. - Berlin, 24. travnja 1960.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Max von Laue · Vidi više »

Melvin Schwartz

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Melvin Schwartz (New York, 2. studenog 1932. – Twin Falls, Idaho, 28. kolovoza 2006.), američki fizičar i poduzetnik.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Melvin Schwartz · Vidi više »

Mezon

Struktura piona (π+). nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. klip. Geigerov brojač. relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Mezon (prema grč. μέσος: srednji) je subatomska čestica kojoj je masa između mase elektrona i protona, hadron cjelobrojnoga spina, građen od kvarka i antikvarka.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Mezon · Vidi više »

Michel Mayor

Michel Mayor ili Michel Gustave Édouard Mayor (Lausanne, 12. siječnja 1942.), švicarski astrofizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Michel Mayor · Vidi više »

Mliječni put

Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Mliječni put · Vidi više »

Murray Gell-Mann

Murray Gell-Mann, 2007. Murray Gell-Mann (Manhattan, New York, 15. rujna, 1929. – 24. svibnja, 2019.) bio je američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade 1969. za doprinose na teoriji elementarnih čestica.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Murray Gell-Mann · Vidi više »

Neutrino

Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Neutrino · Vidi više »

Neutron

nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Neutron · Vidi više »

Nevill Francis Mott

kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Nevill Francis Mott (Leeds, 30. rujna 1905. – Milton Keynes, 8. kolovoza 1996.), engleski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Nevill Francis Mott · Vidi više »

Nicolaas Bloembergen

Nicolaas Bloembergen (Dordrecht, Nizozemska, 11. ožujka 1920. – Tucson, Arizona, 5. rujna 2017.), američki fizičar nizozemskoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Nicolaas Bloembergen · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Niels Bohr · Vidi više »

Nikal

Nikal je kemijski element 10.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Nikal · Vidi više »

Nikolaj Genadijevič Basov

Nikolaj Genadijevič Basov (ruski: Николай Геннадиевич Басов) (Usman, 14. prosinca 1922. – Moskva, 1. srpnja 2001.) – ruski (sovjetski) fizičar i pedagog.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Nikolaj Genadijevič Basov · Vidi više »

Niskotemperaturna fizika

Tekući dušik. K. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ventil za niske temperature. frakcijskom destilacijom izdvaja kisik za metalnu i kemijsku industriju, dušik, koji se u kapljevitom stanju koristi za postizanje niskih temperatura, te plemeniti plinovi, prije svega argon. Niskotemperaturna fizika ili kriofizika (grč. ϰρύος: studen, mraz + fizika) je grana fizike koja se bavi proučavanjem tvari i pojava na niskim temperaturama, obično nižima od 77,3 K ili -195,79 °C (vrelište dušika), a najviše se bavi suprafluidnošću i supravodljivošću.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Niskotemperaturna fizika · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Nobelova nagrada · Vidi više »

Nobelova nagrada za ekonomiju

Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Nobelova nagrada za ekonomiju · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »

Nobelova nagrada za kemiju

Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »

Nobelova nagrada za književnost

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »

Norman Foster Ramsey

Norman Foster Ramsey (Washington, 27. kolovoza 1915. – Wayland, Massachusetts, 4. studenog 2011.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Norman Foster Ramsey · Vidi više »

Opća teorija relativnosti

Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Opća teorija relativnosti · Vidi više »

Optičko vlakno

Optička vlakna. Presjek svjetlovoda (jednomodnog). µm promjer 2. obloga: 125 µm promjer 3. razdjelnik: 250 µm promjer 4. omot: 400 µm promjer. rasvjetna tijela. Primjer optičkog kabela. Optičko vlakno ili svjetlovod je prozirna nit, najčešće izrađena od vrlo čistoga stakla ili polimernoga materijala, kroz koju se prenosi svjetlost.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Optičko vlakno · Vidi više »

Optoelektronika

Svjetleće diode. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Kerrove ćelije. Optoelektronika (grč. ὀπτιϰός: vidni) ili fotoelektronika je područje elektrotehnike koje povezuje optiku (točnije, područje vidljivog i bliskog infracrvenog elektromagnetskoga zračenja) i elektroniku, a sve se više primjenjuje u televizorima, mobitelima, uređajima za rad kompaktnih diskova, optičkim čitačima u trgovini, optičkim telekomunikacijama i drugdje.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Optoelektronika · Vidi više »

Otto Stern

srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. ploštine petlje ''S''. kružnog gibanja. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Otto Stern · Vidi više »

Owen Chamberlain

Owen Chamberlain (San Francisco, 10. srpnja 1920. – Berkeley, 28. veljače 2006.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Owen Chamberlain · Vidi više »

Owen Willans Richardson

Sir Owen Willans Richardson (Dewsbury, 26. travnja 1879. – Alton, 15. veljače 1959.), britanski fizičar i Nobelovac, profesor na Sveučilištu Princeton od 1906. do 1913. Za njegove zasluge "za istraživanje termioničkog fenomena i posebno za otkriće zakona koji nosi njegovo ime" dobio je 1928. Nobelovu nagradu za fiziku.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Owen Willans Richardson · Vidi više »

Patrick Blackett

beta-čestice). svemirskim letjelicama Pioneer 10 i Pioneer 11. Patrick Blackett, punim imenom Patrick Maynard Stuart Blackett (London,18. rujna 1897. – London, 13. srpnja 1974.), engleski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Patrick Blackett · Vidi više »

Paul Dirac

Paul Dirac, ili punim imenom Paul Adrien Maurice Dirac (Bristol, 8. kolovoza 1902. – Tallahassee, Florida, 20. listopada 1984.), britanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Paul Dirac · Vidi više »

Paulijev princip isključenja

Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Paulijev princip isključenja, Paulijevo načelo, princip isključenja ili Paulijev princip (po W. Pauliju) je kvantnomehaničko načelo prema kojemu se u atomu svaki elektron nalazi u drugome kvantnom stanju, to jest dva elektrona u kvantnom sustavu ne mogu imati jednake sve kvantne brojeve.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Paulijev princip isključenja · Vidi više »

Pavel Aleksejevič Čerenkov

Pavel Aleksejevič Čerenkov (rus.: Павел Алексеевич Черенков; Novaja Čigla, 28. srpnja 1904. – Moskva, 6. siječnja 1990.), ruski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Pavel Aleksejevič Čerenkov · Vidi više »

Percy Williams Bridgman

°C). Percy Williams Bridgman (21. travnja 1882., Cambridge, Massachusetts, SAD – 20. kolovoza 1961., Randolph, New Hampshire, SAD) bio je američki fizičar koji je 1946.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Percy Williams Bridgman · Vidi više »

Peter Andreas Grünberg

magnetizacije, NM: nemagnetski sloj. Elektroni sa spinovima gore-dolje različito se raspršuju u ventilu. Kopija GMR (divovski magnetootpor) senzora koji je razvio P. A. Grünberg. Peter Andreas Grünberg ili Peter Grünberg (Plzeň, 18. svibnja 1939. – Jülich, 9. travnja 2018.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Peter Andreas Grünberg · Vidi više »

Peter Higgs

Higgsovom česticom. Higgsove čestice. Peter Higgs (Newcastle upon Tyne, 29. svibnja 1929.), britanski teorijski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Peter Higgs · Vidi više »

Philip Warren Anderson

Philip Warren Anderson (Indianapolis, 13. prosinca 1923. – Princeton, New Jersey, 29. ožujka 2020.) bio je američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Philip Warren Anderson · Vidi više »

Philipp Lenard

Philipp Eduard Anton von Lenard (Požun, 7. srpnja 1862. – Messenhausen, 20. svibnja 1947.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Philipp Lenard · Vidi više »

Pierre Curie

olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Pierre Curie · Vidi više »

Pierre-Gilles de Gennes

Loptice za stolni tenis od celuloida. Pierre-Gilles de Gennes (Pariz, 24. listopada 1932. – Orsay, Île-de-France, 18. svibnja 2007.), francuski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Pierre-Gilles de Gennes · Vidi više »

Pieter Zeeman

Fotografija koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. ploštine petlje ''S''. interferometrom). Zeemanov učinak na spektralnu liniju Sunčeve pjege. Pieter Zeeman (Zonnemaire, 25. svibnja 1865. - Amsterdam, 9. listopada 1943.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Pieter Zeeman · Vidi više »

Pjotr Leonidovič Kapica

Pjotr Leonidovič Kapica (Kronštadt, 8. srpnja 1894. – Moskva, 8. travnja 1984.), ruski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Pjotr Leonidovič Kapica · Vidi više »

Plazma (fizika)

Plazma (engl. plasma, prema grč. πλάσμα: oblikovanje, tvorba) je djelomično ili potpuno ionizirana tvar koja nastaje kod visokih temperatura.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Plazma (fizika) · Vidi više »

Pojačalo

Pojačalo ili elektroničko pojačalo je elektronički sklop čija je osnovna zadaća da pojača jakost električnog signala.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Pojačalo · Vidi više »

Polimer

pmid.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Polimer · Vidi više »

Poluvodič

Poluvodič (engl. semiconductor) je materijal koji ima električnu vodljivost u sredini između izolatora i vodiča.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Poluvodič · Vidi više »

Polykarp Kusch

ploštine petlje ''S''. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Polykarp Kusch (Blankenburg (Harz), Saska-Anhalt, Njemačka, 26. siječnja 1911. – Dallas, Teksas, SAD, 20. ožujka 1993.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Polykarp Kusch · Vidi više »

Pozitron

Pozitron je antičestica elektrona.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Pozitron · Vidi više »

Pretražni mikroskop s tuneliranjem

Skica pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. zlata viđena pretražnim mikroskopom s tuneliranjem. Pretražni mikroskop s tuneliranjem (STM, kratica od engl. Scanning Tunneling Microscope) je mikroskop kojim se promatraju površine metala i drugih električki vodljivih materijala preciznošću na razini atoma.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Pretražni mikroskop s tuneliranjem · Vidi više »

Proton

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Proton · Vidi više »

Pulsar

magnetskih polja i čestica iz središnjeg pulsara. Zemlji. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Pulsar (eng., skraćeno od puls ar: pulsirajuća zvijezda) je vrsta neutronske zvijezde, snažnoga magnetskoga polja (oko 108 T) i brze vrtnje, nazvane po strogo pravilnoj periodičnoj emisiji impulsa elektromagnetskih valova.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Pulsar · Vidi više »

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Radio astronomija · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Radioaktivnost · Vidi više »

Rainer Weiss

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Rainer Weiss (Berlin, 29. rujna 1932.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Rainer Weiss · Vidi više »

Ramanov učinak

Raman i Krishnan. nm. date.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Ramanov učinak · Vidi više »

Raymond Davis, ml.

Raymond Davis, ml. (Washington, 14. listopada 1914. – Blue Point, New York, 31. svibnja 2006.), američki fizičar i kemičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Raymond Davis, ml. · Vidi više »

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Rendgenske zrake · Vidi više »

Riccardo Giacconi

Satelit Uhuru. Satelit i opservatorij Einstein. Chandra opservatorij rendgenskih zraka. Riccardo Giacconi (Genova, 6. listopada 1931. — San Diego, California, 9. prosinca 2018.) bio je američki astronom talijanskog porijekla, pionir i jedan od začetnika rendgenske astronomije.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Riccardo Giacconi · Vidi više »

Richard Edward Taylor

Richard Edward Taylor (Medicine Hat, Kanada, 2. studenog 1929. – Stanford (Kalifornija), SAD, 22. veljače 2018.), kanadsko-američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Richard Edward Taylor · Vidi više »

Richard Feynman

Richard Phillips Feynman (New York, 11. svibnja 1918. – Los Angeles, 15. veljače 1988.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Richard Feynman · Vidi više »

Robert Andrews Millikan

Robert Andrews Millikan (Morrison, Illinois, 22. ožujka 1868. – San Marino, Kalifornija, 19. prosinca 1953.), američki eksperimentalni fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Robert Andrews Millikan · Vidi više »

Robert Coleman Richardson

Robert Coleman Richardson ili Robert Richardson (Washington, 26. lipnja 1937. – Ithaca, New York, 19. veljače 2013.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Robert Coleman Richardson · Vidi više »

Robert Hofstadter

Robert Hofstadter Robert Hofstadter (New York, 5. veljače 1915. – Stanford, 17. studenog 1990.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Robert Hofstadter · Vidi više »

Robert Laughlin

električnog vodiča. Robert Laughlin, punom imenom Robert Betts Laughlin (Visalia, Kalifornija, 1. studenog 1950.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Robert Laughlin · Vidi više »

Robert Woodrow Wilson

Robert Woodrow Wilson (Houston, 10. siječnja 1936.), američki radioastronom.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Robert Woodrow Wilson · Vidi više »

Roy Jay Glauber

radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Roy Jay Glauber (New York, 1. rujna 1925. – Newton, Massachusetts, 26. prosinca 2018.), američki teorijski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Roy Jay Glauber · Vidi više »

Rudolf Ludwig Mössbauer

Rudolf Ludwig Mössbauer (München, 31. siječnja 1929. – München, 14. rujna 2011.), njemački nuklearni fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Rudolf Ludwig Mössbauer · Vidi više »

Russell Alan Hulse

gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Russell Alan Hulse (New York, 28. studenog 1950.), američki astrofizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Russell Alan Hulse · Vidi više »

Samuel Chao Chung Ting

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Samuel Chao Chung Ting (Ann Arbor, Michigan, 27. siječnja 1936.), američki fizičar kineskog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Samuel Chao Chung Ting · Vidi više »

Saul Perlmutter

Saul Perlmutter (Champaign-Urbana, Illinois, 22. rujna 1959.), američki astrofizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Saul Perlmutter · Vidi više »

Serge Haroche

Serge Haroche (Casablanca, 11. rujna 1944.), francuski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Serge Haroche · Vidi više »

Sheldon Lee Glashow

Sheldon Lee Glashow (New York, 15.prosinca 1932.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Sheldon Lee Glashow · Vidi više »

Shin'ichirō Tomonaga

Shin'ichirō Tomonaga, negdje i Sin-Itiro Tomonaga (japanski: 朝永振一郎; Tokijo, 31. ožujka 1906. – Tokijo, 8. srpnja 1979.), japanski fizičar, posebno utjecajan na polju kvantne elektrodinamike, te dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1965., koju je podijelio s Richardom Feynmanom i Julianom Schwingerom.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Shin'ichirō Tomonaga · Vidi više »

Shuji Nakamura

Shuji Nakamura (Ikata, 22. svibnja 1954.), američko-japanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Shuji Nakamura · Vidi više »

Simon van der Meer

Simon van der Meer (Hag, 24. studenog 1925. – Ženeva, 4. ožujka 2011.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Simon van der Meer · Vidi više »

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Spektroskopija · Vidi više »

Steven Chu

Steven Chu (St. Louis, 28. veljače 1948.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Steven Chu · Vidi više »

Steven Weinberg

Steven Weinberg (New York, 3. svibnja 1933. – Austin, 23. srpnja 2021.), američki teorijski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Steven Weinberg · Vidi više »

Stockholm

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Stockholm · Vidi više »

Subrahmanyan Chandrasekhar

Sirius B, pratioc zvijezde Sirius je najbliži i najpoznatiji bijeli patuljak. Na fotografiji se vidi kao malena točkica svjetla dolje lijevo ispod Siriusa. Subrahmanyan Chandrasekhar ili Subrahmanian Chandrasekhar (tamilski: சுப்பிரமணியன் சந்திரசேகர்; Lahore, 19. listopada 1910. - Chicago, 21. kolovoza 1995.), američki astrofizičar pakistanskog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Subrahmanyan Chandrasekhar · Vidi više »

Supermasivna crna rupa

vidljive svjetlosti.http://chandra.harvard.edu/photo/2004/rxj1242 Chandra X-ray Observatory, Photo Album, RX J1242-11, 18 Feb 04 (pristupljeno 9. studenoga 2012.) Prikaz supermasivne crne rupe i akceleracijskog diska oko nje Supermasivne crne rupe su vrsta crnih rupa koje su izrazito velike u promjeru i izrazito teške.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Supermasivna crna rupa · Vidi više »

Supernova

Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Supernova · Vidi više »

Supratekućina

Supratekućina ispunjava uronjenu posudu sve dok se razine ne izjednače. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Supratekućina ili suprafluidnost je naziv za agregatno stanje koje nastaje u nekim ukapljenim plinovima na vrlo niskim temperaturama (2,17 K za helijev izotop 4He), a svojstveni su mu nestanak viskoznosti i beskonačno velika toplinska vodljivost.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Supratekućina · Vidi više »

Supravodljivost

Meissnerovog učinka. Visokotemperaturni supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. A. Gore: standardni kabeli za LEP (Veliki sudarivač elektrona i pozitrona); dolje: kabeli na osnovi supravodiča za LHC (Veliki hadronski sudarivač). nuklearnoj magnetskoj rezonanciji. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Supravodljivost je stanje pojedinih tvari koje se na niskim temperaturama očituje u nestanku njihova električnoga otpora, prolasku električne struje kroz tanku izolatorsku barijeru unutar njih bez električnoga otpora (Josephsonov učinak - Brian Josephson) i lebdenju magneta iznad njihove površine (Meissnerov učinak - Walther Meissner).

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Supravodljivost · Vidi više »

Svjetionik

Svjetionik — Lyngvig, Danska. Svjetionik je uređaj, uglavnom kao viša zgrada, koji emisijom svjetlosnih signala omogućava brodovima navigaciju.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Svjetionik · Vidi više »

Takaaki Kajita

Takaaki Kajita (Higashimatsuyama, 9. ožujka 1959.), japanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Takaaki Kajita · Vidi više »

Tau lepton

Tau lepton (još se koriste imena tau-čestica, tau, te ponekad tauon) negativno je nabijena elementarna čestica iz skupine leptona čiji je najmasivniji pripadnik.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Tau lepton · Vidi više »

Tekući kristali

Jedan od oblika tekućih kristala. Wikipedijin logotip na LCD zaslonu. Tekući kristal je kemijska tvar koja se može naći u stanju sa svojstvima između tekućine i krutoga kristala, a čine ju donekle pravilno prostorno i orijentacijski uređene duguljaste ili plosnate molekule.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Tekući kristali · Vidi više »

Theodor Wolfgang Hänsch

Theodor Wolfgang Hänsch (Heidelberg, 30. listopada 1941.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Theodor Wolfgang Hänsch · Vidi više »

Toshihide Maskawa

Toshihide Maskawa, Toshihide Masukawa ili Tošihide Maskava (Nagoja, 7. veljače 1940.), japanski teorijski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Toshihide Maskawa · Vidi više »

Tranzistor

Fizički izgled tranzistora kao diskretnih elemenata. Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. Tranzistor (engl. transistor, od trans istor: prijenosni otpornik) je aktivni poluvodički element s trima elektrodama.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Tranzistor · Vidi više »

Tsung-Dao Lee

Tsung-Dao Lee (Šangaj, 24. studenog 1926.), američki teorijski fizičar kineskog podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Tsung-Dao Lee · Vidi više »

Tuneliranje

tuneliranja ili tunelskog učinka. Tuneliranjem postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti. pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. dualizam). valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Refrakcija ili lom svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. moru. Lom svjetlosti u akrilnoj planparalelnoj ploči. Tuneliranje, tunelski efekt ili tunelski učinak je kvantnomehanička pojava pri kojoj postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni klasične fizike ne dopuštaju.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Tuneliranje · Vidi više »

Ugljik

Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Ugljik · Vidi više »

Ultrakratki optički pulsevi velike snage

Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). Skica nastanka iznimno kratki optički pulsevi velike snage. valne duljine (plava boja) izlaze prve. pojačati najprije se rastegne u vremenu kako bi mu se smanjila vršna snaga. optičkih prizmi. Ultrakratki optički pulsevi velike snage ili iznimno kratki optički pulsevi velike snage (eng. Chirped Pulse Amplification ili CPA tehnika) nastali su u težnji stvaranja laserske svjetlosti što veće snage i jakosti, a to se nastoji još od izuma lasera 60-tih godina 20.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Ultrakratki optički pulsevi velike snage · Vidi više »

Val Logsdon Fitch

Val Logsdon Fitch (Merriman, Nebraska, 10. ožujka 1923. – Princeton, New Jersey, 5. veljače 2015.), američki nuklearni fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Val Logsdon Fitch · Vidi više »

Veliki hadronski sudarivač

Zemljovid s LHC-ovim položajem u CERNU. Veliki hadronski sudarivač ili supersudarivač (engl. Large Hadron Collider, LHC) je najveći svjetski akcelerator čestica.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Veliki hadronski sudarivač · Vidi više »

Višeanodni proporcionalni brojač

Povlačna komora (Muzej umjetnosti u Parizu) - jedan oblik višeanodnog proporcionalnog brojača Dio povlačne komore Višeanodni proporcionalni brojač (engl. multi-wire proporcional counter - MWPC) je mjerni instrument za otkrivanje i mjerenje elementarnih čestica ionizirajućeg zračenja, a predstavlja usavršeni oblik Geigerovog brojača i proporcionalnog brojača.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Višeanodni proporcionalni brojač · Vidi više »

Victor Franz Hess

V. F. Hess (u sredini) se sprema za let balonom. kozmičkih zraka. nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Victor Franz Hess ili Victor Francis Hess (dvorac Waldstein, Austrija, 24. lipnja 1883. -, 17. prosinca 1964.), austrijsko-američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Victor Franz Hess · Vidi više »

Vitalij Lazarevič Ginzburg

Vitalij Lazarevič Ginzburg (Moskva, 4. listopada 1916. – Moskva, 8. studenog 2009.), ruski teorijski fizičar i astrofizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Vitalij Lazarevič Ginzburg · Vidi više »

W i Z bozoni

Higgsovim bozonom. Feynmanovim dijagramom. W i Z bozoni su elementarne čestice prijenosnici slabe nuklearne sile, odgovorne za raspade protona u neutrone i obrnuto.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i W i Z bozoni · Vidi više »

Walter Houser Brattain

Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. W. B. Shockleyem i W. H. Brattain u tvrtci Bell Labs (1948.). Fizički izgled današnjih tranzistora. Walter Houser Brattain (Xiamen, Fujian, Kina, 10. veljače 1902. – Seattle, Washington, SAD, 13. listopada 1987.) bio je američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Walter Houser Brattain · Vidi više »

Walther Bothe

spalacije. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Walther Bothe, punim imenom Walther Wilhelm Georg Bothe (Oranienburg, Brandenburg, Njemačka, 8. siječnja 1891. – Heidelberg, Baden-Württemberg, Njemačka, 8. veljače 1957.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Walther Bothe · Vidi više »

Werner Heisenberg

dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Werner Heisenberg · Vidi više »

Wilhelm Conrad Röntgen

Wilhelm Conrad Röntgen (Lennep, 27. ožujka 1845. – München, 10. veljače 1923.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Wilhelm Conrad Röntgen · Vidi više »

Wilhelm Wien

Wilhelm Carl Werner Otto Fritz Franz Wien (Fischhausen, 13. siječnja 1864. – München, 30. kolovoza 1928.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Wilhelm Wien · Vidi više »

Willard Boyle

Willard Boyle (Amherst, Nova Škotska, 19. kolovoza 1924. – Wallace, Nova Škotska, 7. svibnja 2011.), kanadski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Willard Boyle · Vidi više »

William Alfred Fowler

William Alfred Fowler (Pittsburgh, 9. kolovoza 1911. – Pasadena, 14. ožujka 1995.), američki astrofizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i William Alfred Fowler · Vidi više »

William Bradford Shockley

William Bradford Shockley (London, 13. veljače 1910. – Stanford, 12. kolovoza 1989.), američki fizičar i izumitelj.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i William Bradford Shockley · Vidi više »

William Daniel Phillips

William Daniel Phillips (Wilkes-Barre, 5. studenog 1948.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i William Daniel Phillips · Vidi više »

William Henry Bragg

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. William Henry Bragg (Wigton, Cumberland, UK, 2. srpnja 1862. - London, 12. ožujka 1942.), engleski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i William Henry Bragg · Vidi više »

William Lawrence Bragg

spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. William Lawrence Bragg (Adelaide, Australija, 31. ožujka 1890. – Waldringford kod Ipswicha, Suffolk, UK, 1. srpnja 1971.), britanski fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i William Lawrence Bragg · Vidi više »

Willis Eugene Lamb

nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Willis Eugene Lamb (Los Angeles, Kalifornija, SAD, 12. srpnja 1913. – Tucson, Arizona, SAD, 15. lipnja 2008.), američki fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Willis Eugene Lamb · Vidi više »

Wolfgang Ketterle

Wolfgang Ketterle (Heidelberg, 21. listopada 1957.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Wolfgang Ketterle · Vidi više »

Wolfgang Paul

Wolfgang Paul (Zeithain, Saska, 10. kolovoza 1913. – Bonn, 7. prosinca 1993.), njemački fizičar.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Wolfgang Paul · Vidi više »

Wolfgang Pauli

Wolfgang Pauli ili Wolfgang Ernst Pauli (Beč, 25. travnja 1900. – Zürich, 15. prosinca 1958.), austrijsko-švicarski matematičar i kvantni fizičar, jedan od utemeljitelja kvantne mehanike.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Yoichiro Nambu

Yoichiro Nambu ili Joičiro Nambu (Tokio, 18. siječnja 1921. – Osaka, 5. srpnja 2015.), američki fizičar japanskoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Yoichiro Nambu · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Novi!!: Nobelova nagrada za fiziku i Zvijezda · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana