Brže od pregledniku!
107 odnosi: Alge kremenjašice, Arhangelsk, Arktički krug, Arktički ocean, Arktik, Atlantski ocean, Župa, Bakalar, Baltičko more, Barentsovo more, Britanski otoci, Cunami, Danska, Danski prolaz, Der Spiegel, Drugi svjetski rat, Edgar Allan Poe, Engleski jezik, Epikontinentalni pojas, Euroazijska ploča, Europska lignja, Europska unija, Farski otoci, Ferojski jezik, Fitoplankton, Golfska struja, Grbavi kit, Grenland, Grenlandsko more, Haptofiti, Haringe, Helgeland, Herman Melville, Hidrotermalni izvori, Inćun, Island, Islandski jezik, Jakobova kapica, Jan Mayen, Jules Verne, Kattegat, Kitolov, Klizište, Klorofil, Konvekcija, Koraljni greben, Kraken, Kril, Ledenjak, Međunarodna hidrografska organizacija, ..., Medvjeđi otok, Močvarice, Moby Dick, Morževi, More, Morske mijene, Mriještenje, Murmansk, Naftna platforma, Norne, Norveška, Norveška struja, Norveški jezik, Oceanografija, Orka, Plankton, Plavetni kit, Plinovod Langeled, Polovi sjeverne polutke, Pomori, Prirodni plin, Promil, Ribolov, Rotterdam, Rubno more, Rudolfijev kit, Salinitet, Shetlandsko otočje, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Europa, Sjeverni morski put, Sjeverno more, Sjevernoamerička ploča, Sjevernoatlantska struja, Sjeverozapadni prolaz, Skagerrak, Skuša, Spitsbergen, Srdela, Srednjoatlantski hrbat, Starija Edda, Staronordijski jezik, Sueski kanal, Svalbard, Sverdrup, Termohalinska pokretna traka, Tokio, Troprsti galeb (rod ptica), Tuljan mjehuraš, Tupik, Ujedinjeno Kraljevstvo, University of California Press, Velika sovjetska enciklopedija, Veslonošci, Willem Barents, Zadnje Veliko ledeno doba, 20 000 milja pod morem. Proširite indeks (57 više) »
Alge kremenjašice
Alge kremenjašice ili Dijatomeje (lat., Bacillariophyta, Diatomeae) pripadaju skupini protista.
Novi!!: Norveško more i Alge kremenjašice · Vidi više »
Arhangelsk
Luka Arkhangelsk, slika iz 1896. Arhangelsk (ruski: Архангельск, stariji engleski naziv: Archangel), se nalazi na Sjevernoj Dvini, blizu njena ušća u Bijelo more na dalekom sjeveru europskog dijela Rusije.
Novi!!: Norveško more i Arhangelsk · Vidi više »
Arktički krug
Zemljopisna karta Arktika, s arktičkim krugom (plava kružnica) Arktički krug ili Sjeverni polarni krug najsjeverniji je od 5 najvažnijih apstraktnih krugova, odnosno paralela na Zemlji.
Novi!!: Norveško more i Arktički krug · Vidi više »
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Novi!!: Norveško more i Arktički ocean · Vidi više »
Arktik
Države za teritorijem na dijelu Arktičkog područja Arktik, polarno područje oko Sjevernog pola, površine oko 26 400 000 km2.
Novi!!: Norveško more i Arktik · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Norveško more i Atlantski ocean · Vidi više »
Župa
Župa (grč. paroikia - stanovati blizu) ili župna zajednica, najmanja je upravna jedinica u kršćanskim crkvama.
Novi!!: Norveško more i Župa · Vidi više »
Bakalar
Bakalar (Gadus morhua) je riba iz porodice Gadidae (Ugotice), jedna od najviše ekonomski eksploatiranih ribljih vrsta.
Novi!!: Norveško more i Bakalar · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Norveško more i Baltičko more · Vidi više »
Barentsovo more
Barentsovo more (nor.: Barentshavet, rus.: Баренцево море – latinično: Barencevo more) rubno je more Arktičkoga oceana, smješteno uz sjeverne obale Norveške i Rusije i podijeljeno između norveških i ruskih teritorijalnih voda.
Novi!!: Norveško more i Barentsovo more · Vidi više »
Britanski otoci
Britanski se otoci sastoje od Velike Britanije, Irske i brojnih manjih okolnih otoka. Britanski otoci (engl. British Isles, irski Oileáin na Breataine), skupina otoka uz sjeverozapadnu obalu Europe koji obuhvaćaju Veliku Britaniju (Engleska, Škotska i Wales), Irsku (Sjeverna Irska i Republika Irska), otok Man i nekoliko tisuća manjih susjednih otoka.
Novi!!: Norveško more i Britanski otoci · Vidi više »
Cunami
Cunami koji je pogodio Malé, Maldivi 26. prosinca 2004. Kada se cunami približi plitkom moru, on uspori, ali se amplituda poveća CunamiStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4.
Novi!!: Norveško more i Cunami · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Norveško more i Danska · Vidi više »
Danski prolaz
Danski prolaz ili Danski tjesnac je morski tjesnac koji se nalazi između otoka Islanda na jugoistoku i Grenlanda na sjeverozapadu.
Novi!!: Norveško more i Danski prolaz · Vidi više »
Der Spiegel
Glavna zgrada Spiegel-Gruppe u Hamburgu. Der Spiegel (njemački ogledalo) je njemački tjednik koji izvještava o aktualnim događajima u zemlji i inozemstvu.
Novi!!: Norveško more i Der Spiegel · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Norveško more i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Edgar Allan Poe
Edgar Allan Poe (Boston, Massachusetts, SAD, 19. siječnja 1809. – Baltimore, Maryland, SAD, 7. listopada 1849.), rođen kao Edgar Poe, bio je američki pisac, pjesnik, urednik i književni kritičar iz doba američkog romantizma.
Novi!!: Norveško more i Edgar Allan Poe · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Norveško more i Engleski jezik · Vidi više »
Epikontinentalni pojas
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Kontinentski šelf (kontinentski prag, priobalni rub, epikontinentski rub, kontinentska površina, neritik) je geomorfološki oblik reljefa morskog dna.
Novi!!: Norveško more i Epikontinentalni pojas · Vidi više »
Euroazijska ploča
Euroazijska ploča je litosferna ploča koja obuhvaća veći dio euroazijskog kontinenta (kopna koje se sastoji od tradicionalnih kontinenata Europe i Azije), ali bez indijskog potkontinenta, arapskog potkontinenta i područja istočno od lanca Verkojansk u istočnome Sibiru.
Novi!!: Norveško more i Euroazijska ploča · Vidi više »
Europska lignja
Europska lignja (Loligo vulgaris) vrsta je morskih životinja koja spada u razred glavonožaca iz porodice Loliginidae.
Novi!!: Norveško more i Europska lignja · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Norveško more i Europska unija · Vidi više »
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Novi!!: Norveško more i Farski otoci · Vidi više »
Ferojski jezik
Ferojski jezik (fer. føroyskt mál; ISO 639-3: fao) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007; 45 400, 2001.) na ferojskim otocima.
Novi!!: Norveško more i Ferojski jezik · Vidi više »
Fitoplankton
Fitoplankton Fitoplankton (biljni plankton) čine jednostanični i kolonijalni mikroorganizmi iz carstva Protoktista.
Novi!!: Norveško more i Fitoplankton · Vidi više »
Golfska struja
Površinska temperatura vode u zapadnom Atlantiku. Sjeverna Amerika se čini crna i tamnoplava (hladno), a Golfska struja crveno (toplo). Izvor: NASA Golfska struja je topla, brza morska struja u Atlantiku.
Novi!!: Norveško more i Golfska struja · Vidi više »
Grbavi kit
Grbavi kit (lat. Megaptera novaeangliae) je vrsta kita koja pripada u porodicu brazdenih kitova.
Novi!!: Norveško more i Grbavi kit · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Norveško more i Grenland · Vidi više »
Grenlandsko more
Grenlandsko more je rubno more Arktičkoga oceana koje graniči s Grenlandom na zapadu, otočjem Svalbard na istoku, Arktičkim oceanom na sjeveru, te s Norveškim morem i Islandom na jugu.
Novi!!: Norveško more i Grenlandsko more · Vidi više »
Haptofiti
Haptofiti (lat. Haptophyta), koljeno kromista podijeljeno na 3 imenovana razreda sa 1 509 vrsta.
Novi!!: Norveško more i Haptofiti · Vidi više »
Haringe
Atlantska haringa Haringe, naziv za skupinu različitih riba koje žive uglavnom u morima i malog su ili srednjeg rasta iz porodice srdeljki ili clupeidae.
Novi!!: Norveško more i Haringe · Vidi više »
Helgeland
Sedam Sestara u Alstahaugu. Tonnes u Lurøyu Dønnamannen (''gromovnici''). Otočje Vega Helgeland je krajolik u sjevernoj Norveškoj.
Novi!!: Norveško more i Helgeland · Vidi više »
Herman Melville
'''Herman Melville''' Herman Melville (New York, 1. kolovoza 1819. – New York, 28. rujna 1891.), američki romanopisac, pripovjedač i pjesnik.
Novi!!: Norveško more i Herman Melville · Vidi više »
Hidrotermalni izvori
Atlantskom oceanu. Hidrotermalni izvori su hidrotermalni otvori koji se nalaze blizu oceanskih hrptova.
Novi!!: Norveško more i Hidrotermalni izvori · Vidi više »
Inćun
Inćun (lat. Engraulis encrasicolus) ili europski inćun je jedna od najvažnijih riba u prehrambenom lancu našeg mora.
Novi!!: Norveško more i Inćun · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Norveško more i Island · Vidi više »
Islandski jezik
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.
Novi!!: Norveško more i Islandski jezik · Vidi više »
Jakobova kapica
Jakobova kapica (lat. Pecten jacobaeus), je vrsta jestivog morskog školjkaša iz reda bezupki, por.
Novi!!: Norveško more i Jakobova kapica · Vidi više »
Jan Mayen
Jan Mayen je gotovo nenaseljeni vulkanski otok (20 osoba) izmeđi Islanda, Grenlanda, Svalbarda i obale Norveške.
Novi!!: Norveško more i Jan Mayen · Vidi više »
Jules Verne
Jules Gabriel Verne (Nantes, 8. veljače 1828. – Amiens, 24. ožujka 1905.) bio je francuski romanopisac, pjesnik i dramatičar.
Novi!!: Norveško more i Jules Verne · Vidi više »
Kattegat
Kattegat (švedski i danski: Kattegatt) je morski tjesnac koji razdvaja teritorij Danske i Švedske te zajedno sa Skagerrakom na sjeveru povezuje Sjeverno i Baltičko more.
Novi!!: Norveško more i Kattegat · Vidi više »
Kitolov
Kitolov je lov na kitove, najčešće s brodova.
Novi!!: Norveško more i Kitolov · Vidi više »
Klizište
glinama velike plastičnosti. Klizište je dio padine na kojem je zbog poremećaja stabilnosti došlo do klizanja tla, to jest kretanja površinskoga sloja zemlje.
Novi!!: Norveško more i Klizište · Vidi više »
Klorofil
algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine. Klorofil ili biljno zelenilo je zeleni biljni pigment, nužan u procesu fotosinteze, smješten u kloroplastima (plastidi), u svim zelenim dijelovima biljke.
Novi!!: Norveško more i Klorofil · Vidi više »
Konvekcija
Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).
Novi!!: Norveško more i Konvekcija · Vidi više »
Koraljni greben
Koraljni greben Lokacije koraljnih grebena Crvenom moru s pripadnicima roda ''Acropora'' Koraljni greben je struktura u obliku grebena u moru, koju tvore žarnjaci i koja s vremenom postane dovoljno velika da ima značajan ekološki i fizički utjecaj na svoju okolinu.
Novi!!: Norveško more i Koraljni greben · Vidi više »
Kraken
Slika morskog čudovišta iz 1801. Prema skandinavskim mornarskim pričama, Kraken je morsko čudovište koje je u stanju potopiti svaki brod.
Novi!!: Norveško more i Kraken · Vidi više »
Kril
Kril (svjetlari, lat. Euphausiacea) je norveška riječ koja doslovno prevedena znači "hrana kitova", a označava red planktonskih rakova iz reda Malacostraca.
Novi!!: Norveško more i Kril · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Norveško more i Ledenjak · Vidi više »
Međunarodna hidrografska organizacija
Zemljovid svijeta s označenim članicama Međunarodne hidrografske organizacije Međunarodna hidrografska organizacija (kratica: IHO) je međuvladina savjetodavna i tehnička organizacija za hidrografiju čiji je cilj poticanje sigurnosti pomorskog prometa i zaštita morskog okoliša.
Novi!!: Norveško more i Međunarodna hidrografska organizacija · Vidi više »
Medvjeđi otok
Topografska karta Medvjeđeg otoka. Položaj Medvjeđeg otoka između Norveške i Svalbarda. Medvjeđi otok ili Bjørnøya je najjužniji otok norveškog otočja Svalbard.
Novi!!: Norveško more i Medvjeđi otok · Vidi više »
Močvarice
Močvarice (šljukarice; lat. Charadriiformes) su red iz razreda ptica.
Novi!!: Norveško more i Močvarice · Vidi više »
Moby Dick
Moby Dick ili Bijeli kit (eng. Moby-Dick, or The Whale), roman američkog književnika Hermana Melvillea objavljen 1851.
Novi!!: Norveško more i Moby Dick · Vidi više »
Morževi
Morž (lat. Odobenus rosmarus) je jedina danas živuća vrsta iz porodice morževa (Odobenidae), morskih sisavaca iz reda zvijeri.
Novi!!: Norveško more i Morževi · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Norveško more i More · Vidi više »
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).
Novi!!: Norveško more i Morske mijene · Vidi više »
Mriještenje
Mriještenjem se naziva proces odlaganja i oplodnje jaja životinja kod kojih se odvija vanjska oplodnja.
Novi!!: Norveško more i Mriještenje · Vidi više »
Murmansk
100px Arktičkom oceanu Murmanska kovanica Murmansk (ruski: Му́рманск, samijski: Murmanska) je grad na sjeveru Rusije, u Murmanskoj oblasti, na Fenoskandiji, korijenu poluotoka Kole.
Novi!!: Norveško more i Murmansk · Vidi više »
Naftna platforma
Naftna platforma Naftna platforma ime je za veliku strukturu koja služi za istraživanje, crpljenje, preradu i/ili privremeno spremanje nafte i zemnog plina koja zavisno o prilikama se obično učvrštava na dno nekog tijela vode (jezera, mora ili oceana) i tako stvara umjetni otok.
Novi!!: Norveško more i Naftna platforma · Vidi više »
Norne
Norne predu niti sudbine u podnožju Yggdrasila Norne (staronordijski norn, plural: nornir) suđenice su iz nordijske mitologije.
Novi!!: Norveško more i Norne · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Norveško more i Norveška · Vidi više »
Norveška struja
Norveška struja, poznata i pod imenom Norveška obalna struja, je morska struja koja teče iz Sjevernog mora u Norveško i Barentsovo more.
Novi!!: Norveško more i Norveška struja · Vidi više »
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Novi!!: Norveško more i Norveški jezik · Vidi više »
Oceanografija
Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.
Novi!!: Norveško more i Oceanografija · Vidi više »
Orka
Kit ubojica ili orka najveći je član porodice dupina.
Novi!!: Norveško more i Orka · Vidi više »
Plankton
''Hyperia macrocephala'' - plankton Copepoda (Calanoida) - plankton Plankton je naziv grčkog porijekla i označava zajednicu živih organizama koji plutaju i ne raspolažu vidljivim sposobnostima za kretanje.
Novi!!: Norveško more i Plankton · Vidi više »
Plavetni kit
Plavetni kit ili plavi kit (lat. Balaenoptera musculus) spada u porodicu brazdastih kitova koji su dio podreda kitova usana.
Novi!!: Norveško more i Plavetni kit · Vidi više »
Plinovod Langeled
Ujedinjenog Kraljevstva i drugi najdulji podvodni plinovod u svijetu. Ujedinjenom Kraljevstvu. Norveškom moru. Plinovod Langeled je podvodni plinovod koji prenosi prirodni plin iz Norveške do Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Norveško more i Plinovod Langeled · Vidi više »
Polovi sjeverne polutke
'''1''': Zemljopisni Sjeverni pol; '''2''': Magnetski Sjeverni pol; '''3''': Geomagnetski Sjeverni pol; '''4''': Sjeverni pol nepristupačnosti Pod Sjevernim polom se u svakodnevnom jeziku podrazumijeva najsjevernija točka Zemlje, tj.
Novi!!: Norveško more i Polovi sjeverne polutke · Vidi više »
Pomori
Pomori, snimljeno prije 1917. Pomori (ruski: помо́ры) su ruski doseljenici na bjelomorsko priobalje.
Novi!!: Norveško more i Pomori · Vidi više »
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Novi!!: Norveško more i Prirodni plin · Vidi više »
Promil
Promil ili potisućak (iz latinskoga per mille, doslovno znači "za (svaku) tisuću") desetinka je postotka ili jedan (dio) od tisuću.
Novi!!: Norveško more i Promil · Vidi više »
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Novi!!: Norveško more i Ribolov · Vidi više »
Rotterdam
Rotterdam je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Norveško more i Rotterdam · Vidi više »
Rubno more
Indijskom oceanu Rubnim morima se smatraju mora koja se nalaze uz rub kontinenta odnosno oceana, a od njega su djelomično odvojena otočnim nizom, pragom ili morskim jarkom.
Novi!!: Norveško more i Rubno more · Vidi više »
Rudolfijev kit
Rudolfijev kit ili Sej-kit (Balaenoptera borealis) je kit usan i treći najveći brazdeni kit nakon plavog kita i kita perajara.
Novi!!: Norveško more i Rudolfijev kit · Vidi više »
Salinitet
svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.
Novi!!: Norveško more i Salinitet · Vidi više »
Shetlandsko otočje
Položaj Shetlandskog otočja (crveno) Zemljovid otočja. Shetlandsko otočje (engl. Shetland, gaelski Sealtainn, ferojski Hetland) je otočje koje se nalazi sjeveroistočno od obale Škotske.
Novi!!: Norveško more i Shetlandsko otočje · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Norveško more i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Europa
Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².
Novi!!: Norveško more i Sjeverna Europa · Vidi više »
Sjeverni morski put
Sjeverni morski put (označen crveno) i alternativni put, plavo označen, koji ide kroz Sueski kanal. Sjeverni morski put (rus. Се́верный морско́й путь, skr. Севморпуть ili СМП) je najkraći morski put između europskog dijela Rusije i Dalekog Istoka, transportna komunikacija Ruske Federacije na Arktiku koja je nastala povijesno.
Novi!!: Norveško more i Sjeverni morski put · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Norveško more i Sjeverno more · Vidi više »
Sjevernoamerička ploča
Sjevernoamerička ploča je tektonska ploča koja pokriva veći dio Sjeverne Amerike, Grenlanda, Kube, Bahama, krajnje sjeveroistočne Azije te dijelove Islanda i Azora.
Novi!!: Norveško more i Sjevernoamerička ploča · Vidi više »
Sjevernoatlantska struja
Sjevernoatlantska struja (u anglo-literaturi je nalazimo kao "North Atlantic Current, North Atlantic Drift i North Atlantic Sea Movement) je snažna topla morska struja, koja je nastavak Golfske struje prema sjeveroistoku.
Novi!!: Norveško more i Sjevernoatlantska struja · Vidi više »
Sjeverozapadni prolaz
Sjeverozapadni prolaz Sjeverozapadni prolaz je morski put kroz Arktički ocean, uz sjevernu obalu Sjeverne Amerike kroz vodene puteve između otoka Kanadskog arktičkog otočja, koji povezuje Atlantski ocean i Tihi ocean.
Novi!!: Norveško more i Sjeverozapadni prolaz · Vidi više »
Skagerrak
Skagerrak je tjesnac između Skandinavskog poluotoka i Jyllanda, odnosno Norveške i Švedske te Danske, a povezuje Sjeverno more s tjesnacem Kattegatom i Baltičkim morem.
Novi!!: Norveško more i Skagerrak · Vidi više »
Skuša
Skuša (škombar, golac, vrnut; Scomber scombrus) je morska riba iz porodice skušovki (scombridae).
Novi!!: Norveško more i Skuša · Vidi više »
Spitsbergen
Spitsbergen je najveći i jedini trajno naseljeni otok Svalbardskog otočja u sjevernoj Norveškoj.
Novi!!: Norveško more i Spitsbergen · Vidi više »
Srdela
Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae).
Novi!!: Norveško more i Srdela · Vidi više »
Srednjoatlantski hrbat
Batimetrijska karta Srednjoatlantskog grebena Srednjoatlantski hrbat je srednjooceanski hrbat, divergentna ili konstruktivna granica ploče smještena uz dno Atlantskog oceana i dio najdužeg planinskog lanca na svijetu.
Novi!!: Norveško more i Srednjoatlantski hrbat · Vidi više »
Starija Edda
Starija Edda (Poetska ili Sæmundar Edda) zbirka je staronordijskih poema.
Novi!!: Norveško more i Starija Edda · Vidi više »
Staronordijski jezik
Staronordijski jezik je sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300.
Novi!!: Norveško more i Staronordijski jezik · Vidi više »
Sueski kanal
Zemljopisni položaj Sueskog kanala Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere.
Novi!!: Norveško more i Sueski kanal · Vidi više »
Svalbard
Svalbard je otočna skupina u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Europe i na otprilike pola puta od Norveške do Sjevernog pola.
Novi!!: Norveško more i Svalbard · Vidi više »
Sverdrup
Sverdrup je uobičajena mjerna jedinica koja se koristi u oceanografiji.
Novi!!: Norveško more i Sverdrup · Vidi više »
Termohalinska pokretna traka
Termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. Nije prikazana Antarktička cirkumpolarna struja Termohalinska pokretna trakaZemlja, velika ilustrirana enciklopedija, str.
Novi!!: Norveško more i Termohalinska pokretna traka · Vidi više »
Tokio
Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.
Novi!!: Norveško more i Tokio · Vidi više »
Troprsti galeb (rod ptica)
Kolonija ''Rissa tridactyla'' na otoku Big Koniujiju, Otočje Shumagin. Troprsti galeb (lat. Rissa) je rod morskih ptica iz porodice galebova kojeg čine dvije usko povezane vrste, crnonogi troprsti galeb i crvenonogi berinški galeb, Rissa brevirostris.
Novi!!: Norveško more i Troprsti galeb (rod ptica) · Vidi više »
Tuljan mjehuraš
Tuljan mjehuraš (lat. Cystophora cristata) je arktički perajar koji živi samo u srednjem i zapadnom dijelu sjevernog Atlantskog oceana, s rasponom od Svalbarda na istoku do Zaljeva sv. Lovrijenca na zapadu.
Novi!!: Norveško more i Tuljan mjehuraš · Vidi više »
Tupik
Tupik je morska ptica iz porodice njorki.
Novi!!: Norveško more i Tupik · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Norveško more i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
University of California Press
University of California Press, skraćeno UC Press, američka je akademska izdavačka kuća.
Novi!!: Norveško more i University of California Press · Vidi više »
Velika sovjetska enciklopedija
Velika sovjetska enciklopedija (rus. Большая советская энциклопедия, БСЭ) najpoznatija je i najpotpunija sovjetska enciklopedija.
Novi!!: Norveško more i Velika sovjetska enciklopedija · Vidi više »
Veslonošci
Veslonošci (Kopepodni račići; lat. Copepoda), podrazred sičušnih račića jedva vidljivih golom oku.
Novi!!: Norveško more i Veslonošci · Vidi više »
Willem Barents
Willem Barents Willem Barents, (otok Terschelling, Nizozemska, 1550. – nedaleko Novaje zemlje, Rusija, 20. lipnja 1597.) bio je nizozemski istraživač.
Novi!!: Norveško more i Willem Barents · Vidi više »
Zadnje Veliko ledeno doba
Mlađi (gornji) pleistocen u Europi. Zadnje Veliko ledeno doba (također "zadnji glacijal") je bilo razdoblje u Zemljinoj povijesti.
Novi!!: Norveško more i Zadnje Veliko ledeno doba · Vidi više »
20 000 milja pod morem
20 000 milja pod morem (francuski: Vingt mille lieues sous les mers: Tour du monde sous-marin) znanstvenofantastični je roman kojeg je napisao Jules Verne.
Novi!!: Norveško more i 20 000 milja pod morem · Vidi više »
