Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Nuklearna reakcija

Indeks Nuklearna reakcija

alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama) Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu pretvorbu.

48 odnosi: Albert Einstein, Alfa-čestica, Arheologija, Atomska jedinica mase, Atomska jezgra, Coulombov zakon, Coulombova barijera, Datiranje ugljikom-14, Džul, Deuterij, Dušik, Ekvivalencija mase i energije, Električni naboj, Elektronvolt, Elementarna čestica, Energija, Ernest Rutherford, Ernest Walton, Foton, Gama-čestica, Izotop, John Cockcroft, Kinetička energija, Kisik, Klasična mehanika, Količina gibanja, Kozmičke zrake, Kutna količina gibanja, Kvantna fizika, Kvantna mehanika, Litij, Mezon, Mion, Molekula, Neutron, Nuklearna energija, Nuklearna energija vezanja, Nuklearna fisija, Nuklearni udarni presjek, Nuklearno oružje, Nukleon, Pion, Proton, Relativna atomska masa, Ugljik-14, Vodik, Zakon očuvanja energije, Zemljina atmosfera.

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein(Ulm, 14. ožujka 1879. - Princeton, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Albert Einstein · Vidi više »

Alfa-čestica

Alfa raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Granule 9. Prominencije. Alfa-čestica je čestica koja se sastoji od dva protona i dva neutrona.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Alfa-čestica · Vidi više »

Arheologija

Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Arheologija · Vidi više »

Atomska jedinica mase

Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atomska jedinica mase (oznaka u) je iznimno dopuštena mjerna jedinica mase za primjenu u fizici i kemiji, određena kao 1/12 mase nuklida (atoma izotopa) ugljika 12C, približne vrijednosti u.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Atomska jedinica mase · Vidi više »

Atomska jezgra

Atomska jezgra izgrađena je od protona i neutrona.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Atomska jezgra · Vidi više »

Coulombov zakon

Coulombov zakon je jedan od osnovnih zakona elektrostatike koji je 1785.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Coulombov zakon · Vidi više »

Coulombova barijera

Coulombova barijera, koja je nazvana prema Coulombovom zakonu, po poznatom fizičaru Charlesu-Augustinu de Coulombu (1736.-1806.), energetska je barijera zbog elektrostatskog međudjelovanja između dvije jezgre, koje one trebaju savladati, da bi se ostvarila nuklearna fuzija ili spajanje tih dviju jezgri.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Coulombova barijera · Vidi više »

Datiranje ugljikom-14

Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač. Datiranje ugljikom-14, radiougljično datiranje ili radiokarbonsko datiranje je određivanje starosti organskih tvari na temelju omjera broja atoma stabilnog ugljikova izotopa 12C i radioaktivnog izotopa 14C.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Datiranje ugljikom-14 · Vidi više »

Džul

Džul (znak J) je mjerna jedinica SI za rad (W), energiju (E) i toplinu (Q).

Novi!!: Nuklearna reakcija i Džul · Vidi više »

Deuterij

Deuterij (grč.:drugi), poznat i kao teški vodik, kemijski simbol 2H ili D, plin kojemu su atomi stabilni izotopi vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Deuterij · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Dušik · Vidi više »

Ekvivalencija mase i energije

Šetnji ideja, Njemačka. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što prestavlja u ovom slučaju defekt mase. 2. jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3. dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Količina energije koja je oslobođena iznosi 22,4 MeV (defekt mase). Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Ekvivalencija mase i energije ili Einsteinova relacija kaže da svakomu tijelu,koje miruje, treba pripisati energiju koja je jednaka umnošku mase toga tijela i kvadrata brzine svjetlosti.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Ekvivalencija mase i energije · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Električni naboj · Vidi više »

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Elektronvolt · Vidi više »

Elementarna čestica

Elementarne ili temeljne čestice su u fizici čestice koje nemaju unutarnju strukturu, tj.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Elementarna čestica · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Energija · Vidi više »

Ernest Rutherford

beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Ernest Rutherford · Vidi više »

Ernest Walton

Ernest Walton ili punim imenom Ernest Thomas Sinton Walton (Dungarvan, 6. listopada 1903. – Belfast, 25. lipnja 1995.), irski fizičar.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Ernest Walton · Vidi više »

Foton

Foton je elementarna čestica cjelobrojnog spina, kvant elektromagnetskog zračenja, koji se u vakuumu giba brzinom svjetlosti c. Nema masu mirovanja, a sadrži energiju Energija fotona može se prikazati i u drugom obliku, koji je matematički korektan a čini se da daje uvid u prirodu fotona i Planckove konstante: Planckova konstanta mogla bi biti energija fotona koji ima periodu od T.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Foton · Vidi više »

Gama-čestica

Prikaz gama-zračenja (γ-čestica) iz atomske jezgre Znak za opasnost od radioaktivnosti Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Gama-čestica · Vidi više »

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Izotop · Vidi više »

John Cockcroft

Cockroft-Waltonovog akcelerator čestica. John Cockcroft ili punim imenom John Douglas Cockcroft (Todmorden, Ujedinjeno Kraljevstvo, 27. maja 1897. – Cambridge, 18. rujna 1967.), engleski nuklearni fizičar.

Novi!!: Nuklearna reakcija i John Cockcroft · Vidi više »

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Kinetička energija · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez boje, okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Kisik · Vidi više »

Klasična mehanika

centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Klasična mehanika · Vidi više »

Količina gibanja

Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje čestice ili sustava čestica, a određena (definirana) je kao umnožak mase m i brzine v čestice: gdje je: m\, - masa tijela, a \vec v - brzina njegovog centra masa.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Količina gibanja · Vidi više »

Kozmičke zrake

video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Kozmičke zrake · Vidi više »

Kutna količina gibanja

180px Kutna količina gibanja vektorska je fizikalna veličina koja postoji kod kružnog gibanja.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Kutna količina gibanja · Vidi više »

Kvantna fizika

Kvantna fizika grana je fizike koja sažima i objašnjava pojave u svijetu atomskih dimenzija.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Kvantna fizika · Vidi više »

Kvantna mehanika

Kvantna mehanika jedna je od najvažnijih i najplodonosnijih grana moderne fizike.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Kvantna mehanika · Vidi više »

Litij

kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Litij · Vidi više »

Mezon

Nonet mezona sa spinom 0 Mezoni su bozoni na koje djeluje jaka sila, ili drugim riječima hadroni cjelobrojnog spina.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Mezon · Vidi više »

Mion

Mion je elementarna čestica negativnog naboja koja zajedno s elektronom i tau leptonom spada u skupinu leptona.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Mion · Vidi više »

Molekula

vode, molekulske formule H2O Molekula je najmanji dio čiste kemijske tvari koji posjeduje ista kemijska svojstva i građu kao i sama tvar a građena je od dvaju ili više atoma povezanih zajedničkim elektronima u kovalentnoj vezi.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Molekula · Vidi više »

Neutron

Neutron (n ili n0), je subatomska čestica, bez električnog naboja i mase neznatno veće od protona.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Neutron · Vidi više »

Nuklearna energija

Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Nuklearna energija · Vidi više »

Nuklearna energija vezanja

Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Nuklearna energija vezanja je energija koja drži nukleone (protone i neutrone) na okupu u atomskoj jezgri.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Nuklearna energija vezanja · Vidi više »

Nuklearna fisija

Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Nuklearna fisija · Vidi više »

Nuklearni udarni presjek

Nuklearni udarni presjek uranija-235 u ovisnosti od brzine ili energije (temperature) neutrona Prikaz nuklearnog udarnog presjeka Nuklearni udarni presjek je vrlo važan pojam iz nuklearne fizike, kojim se određuje iskoristljivost neke nuklearne reakcije ili vjerojatnost da dođe do sudara između neke ulazne elementarne čestice i atomske jezgre nekog atoma.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Nuklearni udarni presjek · Vidi više »

Nuklearno oružje

hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Nuklearno oružje · Vidi više »

Nukleon

Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Nukleon · Vidi više »

Pion

Struktura piona (π+) Pion ili pi-mezon je zajednički naziv za tri subatomske čestice: π0, π+ and π−.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Pion · Vidi više »

Proton

Proton je subatomska, nukleonska pozitivna čestica, mase od 938,27 MeV, naboja +1,6022·10−19 kulona.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Proton · Vidi više »

Relativna atomska masa

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).

Novi!!: Nuklearna reakcija i Relativna atomska masa · Vidi više »

Ugljik-14

Akceleratorski maseni spektrometar u ''Lawrence Livermore National Laboratory'' Ugljik-14 je radioaktivni izotop ugljika, s jezgrom koja sadrži 6 protona i 8 neutrona.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Ugljik-14 · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Vodik · Vidi više »

Zakon očuvanja energije

klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Zakon očuvanja energije · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Nuklearna reakcija i Zemljina atmosfera · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »