Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Nuklid

Indeks Nuklid

Stilizirani prikaz atoma litija. Nuklid je atom kemijskog elementa za koji je točno poznat ne samo redni ili atomski broj Z, već i ukupan broj nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.

24 odnosi: Alfa raspad, Apsorbirana doza, Atom, Atomska jezgra, Atomski broj, Beta raspad, Dijagnostika, Ekvivalentna doza, Elektronski uhvat, Energija, Gama-čestica, Kemijski element, Kemijski simboli, Kozmičke zrake, Masa, Neutron, Nukleon, Proton, Radioaktivnost, Radionuklid, Radon, Relativna atomska masa, Sivert, Zemlja.

Alfa raspad

Emitiranje alfa-čestice pri alfa raspadu Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Alfa raspad je pretvaranje jedne atomske jezgre u drugu uz emitiranje alfa-čestica.

Novi!!: Nuklid i Alfa raspad · Vidi više »

Apsorbirana doza

Znak za opasnost od radioaktivnosti. dozimetra (Radex RD1503). Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Apsorbirana doza (oznaka D) je dozimetrijska veličina koja opisuje povećanje unutrašnje energije (fizičke i kemijske učinke) u tvari izloženoj ionizacijskom zračenju.

Novi!!: Nuklid i Apsorbirana doza · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Nuklid i Atom · Vidi više »

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Nuklid i Atomska jezgra · Vidi više »

Atomski broj

''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.

Novi!!: Nuklid i Atomski broj · Vidi više »

Beta raspad

Beta (minus) raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Elektronski uhvat Beta raspad je vrsta radioaktivnog raspada atomskih jezgara izazvana utjecajem slabe nuklearne sile, pri kojem atomska jezgra zrači elektron ili pozitron, i ne dolazi do promjene atomske mase, već se samo atomski broj poveća ili smanji za jedan, a to znači da atomska jezgra se pretvori (transmutira) u novi kemijski element, koji je sljedeći ili prethodni redni broj u periodnom sustavu elemenata.

Novi!!: Nuklid i Beta raspad · Vidi više »

Dijagnostika

Dijagnostika (dijagnoza, διαγνοσισ, grč.) postupak je kojim se definira bolest ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti.

Novi!!: Nuklid i Dijagnostika · Vidi više »

Ekvivalentna doza

Znak za opasnost od radioaktivnosti. dozimetra (Radex RD1503). Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Ekvivalentna doza (oznaka H) je dozimetrijska veličina koja opisuje biološki učinak određenog ionizirajućega zračenja u određenom tkivu.

Novi!!: Nuklid i Ekvivalentna doza · Vidi više »

Elektronski uhvat

Elektronski uhvat Znak za opasnost od radioaktivnosti Elektronski uhvat se ponekad svrstava u beta raspad.

Novi!!: Nuklid i Elektronski uhvat · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Nuklid i Energija · Vidi više »

Gama-čestica

atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Novi!!: Nuklid i Gama-čestica · Vidi više »

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Novi!!: Nuklid i Kemijski element · Vidi više »

Kemijski simboli

Kemijski simboli su dogovoreni međunarodni znakovi za kemijske elemente.

Novi!!: Nuklid i Kemijski simboli · Vidi više »

Kozmičke zrake

video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.

Novi!!: Nuklid i Kozmičke zrake · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Nuklid i Masa · Vidi više »

Neutron

nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.

Novi!!: Nuklid i Neutron · Vidi više »

Nukleon

Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.

Novi!!: Nuklid i Nukleon · Vidi više »

Proton

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.

Novi!!: Nuklid i Proton · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Nuklid i Radioaktivnost · Vidi više »

Radionuklid

Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m. Radionuklid, radioaktivni element ili radioizotop je nuklid kod kojeg postoji višak mase ili energije, pa stabilnost postiže radioaktivnim raspadom: alfa raspad, beta raspad (beta minus i beta plus), gama zračenje, elektronski uhvat i drugi.

Novi!!: Nuklid i Radionuklid · Vidi više »

Radon

Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).

Novi!!: Nuklid i Radon · Vidi više »

Relativna atomska masa

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).

Novi!!: Nuklid i Relativna atomska masa · Vidi više »

Sivert

Znak za opasnost od radioaktivnosti Sivert (skraćeno Sv) je SI izvedena mjerna jedinica kojima se izražava ekvivalentna doza ionizirajućeg zračenja.

Novi!!: Nuklid i Sivert · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Nuklid i Zemlja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »