Brže od pregledniku!
77 odnosi: Đuro Brodarac, Balvan-revolucija, Borislav Mikelić, Bosanski Novi, Domovinski rat, Dvor (općina), Franjo Tuđman, Glina (grad), Grb Republike Hrvatske, Gvozd, Hrvatska, Hrvatski leksikon, Hrvatski sabor, Josipdol, Jugoslavenska narodna armija, Martin Špegelj, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Napad na policijsku postaju u Glini, Obrana Hrvatske Kostajnice 1991., Obrana Petrinje 1991., Pokolj u Bjelovcu, Rat u Sloveniji, Sisačko-moslavačka županija, Slovenija, Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula", Srpska demokratska stranka, Stjepan Mesić, Sunja, Teritorijalna obrana, Topusko, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske, Velika Srbija, Vojnić, Zbjeg, Zbor narodne garde, 1. rujna, 1. svibnja, 1. travnja, 11. rujna, 11. svibnja, 13. rujna, 13. srpnja, 14. kolovoza, 14. rujna, 15. ožujka, 15. rujna, 15. srpnja, 15. veljače, 16. srpnja, ..., 16. svibnja, 17. ožujka, 1991., 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi", 2. srpnja, 20. srpnja, 22. srpnja, 25. kolovoza, 25. lipnja, 25. srpnja, 26. lipnja, 26. srpnja, 27. lipnja, 28. siječnja, 29. kolovoza, 29. srpnja, 29. studenoga, 30. kolovoza, 30. srpnja, 31. kolovoza, 4. kolovoza, 4. srpnja, 4. svibnja, 5. kolovoza, 5. siječnja, 7. kolovoza, 8. lipnja. Proširite indeks (27 više) »
Đuro Brodarac
Đuro Brodarac (Hrvatsko Selo kod Topuskog, 1. siječnja 1944. – Osijek, 13. srpnja 2011.) hrvatski političar, general HV-a u pričuvi, saborski zastupnik, župan i načelnik PU sisačko-moslavačke.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Đuro Brodarac · Vidi više »
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Balvan-revolucija · Vidi više »
Borislav Mikelić
Borislav Mikelić (Dobrljin, 13. rujna 1939. – Beograd, 12. svibnja 2018.), bivši hrvatski i srbijanski gospodarstvenik i bivši predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Borislav Mikelić · Vidi više »
Bosanski Novi
Bosanski Novi (boš. / srp. Novi Grad / Нови Град) općina i grad, nalazi se u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Bosanski Novi · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Domovinski rat · Vidi više »
Dvor (općina)
Dvor je općina u Hrvatskoj, Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Dvor (općina) · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Franjo Tuđman · Vidi više »
Glina (grad)
Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Glina (grad) · Vidi više »
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »
Gvozd
Gvozd je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Gvozd · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski leksikon
Hrvatski leksikon je leksikon koji u dva sveska obrađuje nacionalne teme vezane uz Hrvatsku i Hrvate.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Hrvatski leksikon · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Hrvatski sabor · Vidi više »
Josipdol
Josipdol (njem. Josephsthal) je općina u Hrvatskoj, na sjeveru Like, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Josipdol · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Martin Špegelj
Martin Špegelj (Stari Gradac, 11. studenog 1927. – Zagreb, 11. svibnja 2014.), hrvatski partizan, general JNA s visokim funkcijama, zatim kratko drugi ministar obrane Republike Hrvatske (do kompromitiranja tzv. Špegeljevim vrpcama po kojima je ostao zapamćen).
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Martin Špegelj · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Napad na policijsku postaju u Glini
Napad na policijsku postaju u Glini bio je napad srpskih pobunjenika uz pomoć JNA.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Napad na policijsku postaju u Glini · Vidi više »
Obrana Hrvatske Kostajnice 1991.
Obrana Hrvatske Kostajnice je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele hrvatske snage početkom Domovinskog rata radi obrane gradića Hrvatske Kostajnice.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Obrana Hrvatske Kostajnice 1991. · Vidi više »
Obrana Petrinje 1991.
Obrana Petrinje je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele hrvatske snage početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku radi obrane grada Petrinje.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Obrana Petrinje 1991. · Vidi više »
Pokolj u Bjelovcu
Pokolj u Bjelovcu, ratni zločin iz 14. kolovoza 1991. kada su pripadnici paravojnih postrojbi pobunjenih Srba usmrtili četiri hrvatska civila u zaseoku Bjelovcu pored Peckih.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Pokolj u Bjelovcu · Vidi više »
Rat u Sloveniji
Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Rat u Sloveniji · Vidi više »
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Slovenija · Vidi više »
Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula"
Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata "Ajkula" Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata "Ajkula" Spomenik poginulim policajcima PU PG u Domovinskom ratu. Djelo Aleksandra Antoljeviča Zvjagina Pripadnik Specijalne jedinice policije Rijeka "Ajkule" Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" je postrojba posebne namjene hrvatske policije.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" · Vidi više »
Srpska demokratska stranka
* Srpska demokratska stranka (Hrvatska).
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Srpska demokratska stranka · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Stjepan Mesić · Vidi više »
Sunja
Sunja je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Sunja · Vidi više »
Teritorijalna obrana
Teritorijalna obrana (kratica TO) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFR Jugoslavije, odnosno najširi oblik "organizovanja radnih ljudi i građana za oružanu borbu", sa zadaćom nadzora i nazočnosti na cijelom teritoriju SFR Jugoslavije.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Teritorijalna obrana · Vidi više »
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Topusko · Vidi više »
Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske · Vidi više »
Ustavni sud Republike Hrvatske
Ustavni sud Republike Hrvatske je institucija koja je ustanovljena Ustavom Republike Hrvatske, a koja jamči njegovo poštovanje i primjenu.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Ustavni sud Republike Hrvatske · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Velika Srbija · Vidi više »
Vojnić
Vojnić je općina u Hrvatskoj u Karlovačkoj županiji, 4.764 st.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Vojnić · Vidi više »
Zbjeg
Zbjeg je privremeno kolektivno sklonište, obično u šumama, pećinama, planinama i sl.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Zbjeg · Vidi više »
Zbor narodne garde
Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i Zbor narodne garde · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 1. rujna · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 1. svibnja · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 1. travnja · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 11. rujna · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 11. svibnja · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 13. rujna · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 13. srpnja · Vidi više »
14. kolovoza
14.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 14. kolovoza · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 14. rujna · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 15. ožujka · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 15. rujna · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 15. srpnja · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 15. veljače · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 16. srpnja · Vidi više »
16. svibnja
16.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 16. svibnja · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 17. ožujka · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 1991. · Vidi više »
2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi"
2.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" · Vidi više »
2. srpnja
2.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 2. srpnja · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 20. srpnja · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 22. srpnja · Vidi više »
25. kolovoza
25.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 25. kolovoza · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 25. lipnja · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 25. srpnja · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 26. lipnja · Vidi više »
26. srpnja
26.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 26. srpnja · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 27. lipnja · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 28. siječnja · Vidi više »
29. kolovoza
29.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 29. kolovoza · Vidi više »
29. srpnja
29.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 29. srpnja · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 29. studenoga · Vidi više »
30. kolovoza
30.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 30. kolovoza · Vidi više »
30. srpnja
30.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 30. srpnja · Vidi više »
31. kolovoza
31.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 31. kolovoza · Vidi više »
4. kolovoza
4.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 4. kolovoza · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 4. srpnja · Vidi više »
4. svibnja
4.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 4. svibnja · Vidi više »
5. kolovoza
5.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 5. kolovoza · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 5. siječnja · Vidi više »
7. kolovoza
7.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 7. kolovoza · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Obrana Topuskog 1991. i 8. lipnja · Vidi više »
