Brže od pregledniku!
48 odnosi: Autocesta A1, Šibenik, Bilišane, Bogatnik, Bukovica, Golubić, Gornji Karin, Hrvati, Hrvatska, Josip Jelačić, Jugoslaveni, Kaštel Žegarski, Knin, Komazeci, Kruševo (Obrovac), Krupa (Obrovac), Manastir Krupa, Muškovci, Nadvoda, NK Zrmanja Obrovac, Prezid, Siječanj, Split, Srbi, Stojan Mitrović, Velebit, Zadar, Zadarska županija, Zagreb, Zelengrad, Zrmanja, 1857., 1869., 1880., 1890., 1900., 1910., 1921., 1931., 1948., 1953., 1961., 1971., 1976., 1981., 1991., 2001., 2011..
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Obrovac i Autocesta A1 · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Obrovac i Šibenik · Vidi više »
Bilišane
Bilišane su naselje u sastavu grada Obrovca u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Obrovac i Bilišane · Vidi više »
Bogatnik
Bogatnik je naselje u Dalmaciji, koje pripada gradu Obrovcu, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Obrovac i Bogatnik · Vidi više »
Bukovica
Keglević u blizini naselja Mokro Polje na sjeveroistoku Bukovice) Bukovica je krševit kraj u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina.
Novi!!: Obrovac i Bukovica · Vidi više »
Golubić
Golubić je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Obrovac i Golubić · Vidi više »
Gornji Karin
Gornji Karin je mjesto smješteno iznad Karinskog mora.
Novi!!: Obrovac i Gornji Karin · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Obrovac i Hrvatska · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Obrovac i Josip Jelačić · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Obrovac i Jugoslaveni · Vidi više »
Kaštel Žegarski
Kaštel Žegarski je naselje na jugu Hrvatske, podno Velebita, nedaleko od izvora rijeke Zrmanje.
Novi!!: Obrovac i Kaštel Žegarski · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Obrovac i Knin · Vidi više »
Komazeci
Komazeci su naselje u sastavu grada Obrovca, u Zadarskoj županiji, u krševitom kraju Bukovice.
Novi!!: Obrovac i Komazeci · Vidi više »
Kruševo (Obrovac)
Kruševo je površinom najveće selo u Zadarskoj županiji, upravno se nalazi u sastavu grada Obrovca.
Novi!!: Obrovac i Kruševo (Obrovac) · Vidi više »
Krupa (Obrovac)
Krupa je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Obrovac i Krupa (Obrovac) · Vidi više »
Manastir Krupa
Manastir Krupa Manastir Krupa, to jest Manastir i crkva Uspenja Bogorodice je manastir Srpske pravoslavne crkve na području istoimenog naselja, uz desnu obalu rijeke Krupe.
Novi!!: Obrovac i Manastir Krupa · Vidi više »
Muškovci
Muškovci su selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Obrovac i Muškovci · Vidi više »
Nadvoda
Nadvoda je naselje u sastavu grada Obrovca u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Obrovac i Nadvoda · Vidi više »
NK Zrmanja Obrovac
NK Zrmanja je nogometni klub iz grada Obrovca.
Novi!!: Obrovac i NK Zrmanja Obrovac · Vidi više »
Prezid
Prezid je malo mjesto koje graniči sa Slovenijom.
Novi!!: Obrovac i Prezid · Vidi više »
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Obrovac i Siječanj · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Obrovac i Split · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Obrovac i Srbi · Vidi više »
Stojan Mitrović
Stojan Mitrović odnosno Stojan Janković (? – Žegar, Obrovac, 23. kolovoza 1687.)Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str.
Novi!!: Obrovac i Stojan Mitrović · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Obrovac i Velebit · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Obrovac i Zadar · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Obrovac i Zadarska županija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Obrovac i Zagreb · Vidi više »
Zelengrad
Zelengrad je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Obrovac i Zelengrad · Vidi više »
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Obrovac i Zrmanja · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1857. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1869. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1880. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1890. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Obrovac i 1900. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1910. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1921. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1931. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1948. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1953. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1961. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1971. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1976. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 1991. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Obrovac i 2001. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Obrovac i 2011. · Vidi više »
