Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Indeks Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991.

16 odnosi: Banski dvori, Dan neovisnosti (Hrvatska), Franjo Tuđman, Glas Slavonije, Hrvatska, Hrvatski sabor, INA, Jugoslavenska narodna armija, Slobodna Dalmacija, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Zagreb, 1991., 25. lipnja, 7. listopada, 7. srpnja, 8. listopada.

Banski dvori

Vlade Republike Hrvatske Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Banski dvori · Vidi više »

Dan neovisnosti (Hrvatska)

Dan neovisnosti je blagdan u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i neradni je dan.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Dan neovisnosti (Hrvatska) · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr Franjo Tuđman (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999.), bio je povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Franjo Tuđman · Vidi više »

Glas Slavonije

Glas Slavonije je dnevni list koji izlazi u gradu Osijeku svakim danom osim nedjeljom i blagdanima.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Glas Slavonije · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Hrvatski sabor · Vidi više »

INA

Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka INA odnosno Industrija nafte je hrvatska naftna kompanija.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i INA · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske

Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Zagreb · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i 1991. · Vidi više »

25. lipnja

25.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i 25. lipnja · Vidi više »

7. listopada

7.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i 7. listopada · Vidi više »

7. srpnja

7.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i 7. srpnja · Vidi više »

8. listopada

8.

Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i 8. listopada · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »