Brže od pregledniku!
18 odnosi: Banski dvori, Brijunska deklaracija, Dan neovisnosti (Hrvatska), Europska unija, Franjo Tuđman, Glas Slavonije, Hrvatska, Hrvatski sabor, INA, Jugoslavenska narodna armija, Slobodna Dalmacija, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Zagreb, 1991., 25. lipnja, 7. listopada, 7. srpnja, 8. listopada.
Banski dvori
Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Banski dvori · Vidi više »
Brijunska deklaracija
Brijunska deklaracija ili Brijunski sporazum je deklaracija donesena 8. srpnja 1991., kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca, do 8. listopada 1991. Tijekom raspada Jugoslavije i izbijanja rata u Sloveniji, a zatim i u Hrvatskoj, hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donosi ustavnu odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Brijunska deklaracija · Vidi više »
Dan neovisnosti (Hrvatska)
Dan neovisnosti spomendan je u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Dan neovisnosti (Hrvatska) · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Europska unija · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Franjo Tuđman · Vidi više »
Glas Slavonije
Glas Slavonije je dnevni list koji izlazi u gradu Osijeku svakim danom osim nedjeljom i blagdanima.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Glas Slavonije · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Hrvatski sabor · Vidi više »
INA
INA je nacionalna naftna kompanija u Hrvatskoj s vodećom ulogom u naftnom poslovanju, te značajnom ulogom u regiji.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i INA · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Zagreb · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i 1991. · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i 25. lipnja · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i 7. listopada · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i 7. srpnja · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i 8. listopada · Vidi više »
