Brže od pregledniku!
140 odnosi: AK Klek, Alojzije Stepinac, Anđelko Milardović, Autocesta A1, Đulin ponor, Ženski kuglački klub Ogulin, Balvan-revolucija, Baranja, Barilović, Bernardin Frankopan, Bijele i Samarske stijene, Bikala, Bjelolasica, Bosiljevo, Bregana, Cetinski sabor, Dani Ilme de Murske, Desmerice, Dobra, Domovinski rat, Donje Dubrave, Donje Zagorje, Drežnica (Ogulin), Družba Isusova, Duga Resa, Dujmić Selo, Eksplozija u Oštarijama 13. listopada 1991., Ema Pukšec, Etimologija, Franačka, Frankapani, Frankopanski kaštel u Ogulinu, Generalski Stol, Google Earth, Gornje Dubrave, Gornje Zagorje, Gorski kotar, Hajmaš, Hidroelektrana Gojak, Hreljin Ogulinski, Hrvati, Hrvatska, Ilirske pokrajine, Istočni Goti, Ivan Gošnjak, Ivana Brlić-Mažuranić, Jadransko more, Jakov Zebedejev (stariji), Japodi, Jasenak, ..., Josip Jelačić, Josipdol, Jozefina, Jugoslaveni, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana, Kajkavsko narječje, Karlovačka županija, Kelti, Klek (planina), Kobilić, Kordun, Kranjska, Krumpir, Kuglački klub Klek Ogulin, Kuglački klub Policajac Ogulin, Kupus, Lika, Luka Cindrić, Mađarska, Magoč, Majčin dan, Marković Selo, MiG-21, Mikojan, Mile Magdić, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Modruško-riječka županija, Nacionalni park Plitvička jezera, Netretić, NK Dobra Sveti Petar, NK Ogulin, Oštarije, Ogulinski festival bajke, Ogulinsko polje, Otočac, Otok Oštarijski, Ozalj, Petar Snačić, Petar Stipetić, Pješaštvo, Plaški, Ponikve (Ogulin), Popovo Selo, Potok Musulinski, Pribić, Puškarići, Rakovički ustanak, Ribarići (Ogulin), Rijeka, Sabljaci, Sabljak Selo, Saborsko, Salopek Selo, Skradnik, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Srednjočakavski dijalekt, Stjepan Glavač, Sveti Juraj, Sveti Petar (Ogulin), Tounj, Tržan-grad (Modruš), Trošmarija, Trojvrh, Tunel Mala Kapela, Turkovići Ogulinski, Uzvišenje svetoga Križa, Velika Srbija, Vitunj, Vladimir Hudolin, Vojna krajina, Vuk II. Krsto Frankapan, Zagorje (Ogulin), Zagorska Mrežnica, Zagreb, 12. studenoga, 14. rujna, 1673., 17. kolovoza, 1715., 1874., 1971., 1981., 1990., 1991., 2001., 2011., 2021.. Proširite indeks (90 više) »
AK Klek
Autoklub Klek, hrvatski automobilistički klub iz Ogulina.
Novi!!: Ogulin i AK Klek · Vidi više »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Ogulin i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Anđelko Milardović
Anđelko Milardović (Ogulin, 12. studenoga 1956.), hrvatski politolog, sociolog i profesor političkih znanosti.
Novi!!: Ogulin i Anđelko Milardović · Vidi više »
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Ogulin i Autocesta A1 · Vidi više »
Đulin ponor
lijevo video s mosta Đulin ponor ili Dobrin ponor je ponor ponornice Dobre u Ogulinu.
Novi!!: Ogulin i Đulin ponor · Vidi više »
Ženski kuglački klub Ogulin
Ženski kuglački klub "Ogulin" (ŽKK Ogulin; Ogulin) je ženski kuglački klub iz Ogulina, Karlovačka županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Ogulin i Ženski kuglački klub Ogulin · Vidi više »
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Novi!!: Ogulin i Balvan-revolucija · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Ogulin i Baranja · Vidi više »
Barilović
Barilović je općina u središnjoj Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Ogulin i Barilović · Vidi više »
Bernardin Frankopan
Bernardin Frankopan (lat. Bernardinus de Frangepanibus) (?, 1453. - ?, 1529.), bio je hrvatski velikaš, vojskovođa, diplomat i mecena, pripadnik roda knezova Frankopana.
Novi!!: Ogulin i Bernardin Frankopan · Vidi više »
Bijele i Samarske stijene
Pogled na šumu Bijele i Samarske stijene su strogi rezervat i nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele u Gorskom kotaru u Primorskoj-goranskoj i Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Ogulin i Bijele i Samarske stijene · Vidi više »
Bikala
Zračni snimak dvorca obitelji Puchner u Bikali. Bikal.
Novi!!: Ogulin i Bikala · Vidi više »
Bjelolasica
Bjelolasica je planina u masivu Velike Kapele.
Novi!!: Ogulin i Bjelolasica · Vidi više »
Bosiljevo
Bosiljevo je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Ogulin i Bosiljevo · Vidi više »
Bregana
Bregana je naselje koje administrativno pripada Gradu Samoboru.
Novi!!: Ogulin i Bregana · Vidi više »
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Novi!!: Ogulin i Cetinski sabor · Vidi više »
Dani Ilme de Murske
„Dani Ilme de Murske” je hrvatska kulturna manifestacija, koja se održava svake godine u Ogulinu.
Novi!!: Ogulin i Dani Ilme de Murske · Vidi više »
Desmerice
Desmerice je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Desmerice · Vidi više »
Dobra
Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra. Dobra kod Ogulina Dobra je hrvatska rijeka ponornica.
Novi!!: Ogulin i Dobra · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Ogulin i Domovinski rat · Vidi više »
Donje Dubrave
Donje Dubrave je malo mjesto u sastavu grada Ogulina.
Novi!!: Ogulin i Donje Dubrave · Vidi više »
Donje Zagorje
Donje Zagorje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Donje Zagorje · Vidi više »
Drežnica (Ogulin)
Drežnica (u SFRJ Partizanska Drežnica) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Drežnica (Ogulin) · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Ogulin i Družba Isusova · Vidi više »
Duga Resa
Duga Resa je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ogulin i Duga Resa · Vidi više »
Dujmić Selo
Dujmić Selo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Dujmić Selo · Vidi više »
Eksplozija u Oštarijama 13. listopada 1991.
Eksplozija u Oštarijama 13.
Novi!!: Ogulin i Eksplozija u Oštarijama 13. listopada 1991. · Vidi više »
Ema Pukšec
Ilma de Murska (pravim imenom Ema Pukšec; Ogulin, 6. veljače 1834. – München, 14. siječnja 1889.) bila je hrvatska operna pjevačica, koloraturni sopran.
Novi!!: Ogulin i Ema Pukšec · Vidi više »
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Novi!!: Ogulin i Etimologija · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Ogulin i Franačka · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Ogulin i Frankapani · Vidi više »
Frankopanski kaštel u Ogulinu
Frankopanski kaštel u Ogulinu Frankopanski kaštel je renesansna utvrda u gradu Ogulinu u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Ogulin i Frankopanski kaštel u Ogulinu · Vidi više »
Generalski Stol
Generalski Stol je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Ogulin i Generalski Stol · Vidi više »
Google Earth
Google Earth je program koji omogućuje virtualni 3D prikaz Zemljine površine, te svemira i od 5.0 verzije i mora.
Novi!!: Ogulin i Google Earth · Vidi više »
Gornje Dubrave
Gornje Dubrave je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Gornje Dubrave · Vidi više »
Gornje Zagorje
Gornje Zagorje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Gornje Zagorje · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Ogulin i Gorski kotar · Vidi više »
Hajmaš
Rimokatolička crkva u Hajmašu. Hajmaš (mađ. Nagyhajmás, nje. Heimasch) je selo u središnjoj južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Ogulin i Hajmaš · Vidi više »
Hidroelektrana Gojak
'''Hidroelektrana Gojak'''. Umjetno jezero Sabljaci. Hidroelektrana Gojak ili HE Gojak je protočna (točnije akumulacijsko/protočna) hidroelektrana koja ima brane na rijekama Ogulinskoj Dobri i Zagorskoj Mrežnici, a strojarnicu na Gojačkoj Dobri.
Novi!!: Ogulin i Hidroelektrana Gojak · Vidi više »
Hreljin Ogulinski
Hreljin Ogulinski izdaleka Hreljin Ogulinski je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Hreljin Ogulinski · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ogulin i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ogulin i Hrvatska · Vidi više »
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Novi!!: Ogulin i Ilirske pokrajine · Vidi više »
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Ogulin i Istočni Goti · Vidi više »
Ivan Gošnjak
Ivan Gošnjak (Ogulin, 10. lipnja 1909. – Beograd, 9. veljače 1980.) bio je španjolski borac, partizanski zapovjednik i general Jugoslavenske narodne armije.
Novi!!: Ogulin i Ivan Gošnjak · Vidi više »
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Novi!!: Ogulin i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Ogulin i Jadransko more · Vidi više »
Jakov Zebedejev (stariji)
Jakov Zebedejev (stariji) jedan je od Isusovih dvanaest apostola.
Novi!!: Ogulin i Jakov Zebedejev (stariji) · Vidi više »
Japodi
ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta. Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja.
Novi!!: Ogulin i Japodi · Vidi više »
Jasenak
Skijalište na Bjelolasici Jasenak je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Jasenak · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Ogulin i Josip Jelačić · Vidi više »
Josipdol
Josipdol (njem. Josephsthal) je općina u Hrvatskoj, na sjeveru Like, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Ogulin i Josipdol · Vidi više »
Jozefina
Karlovački miljokaz na Korzu - početak Jozefinske ceste Jozefinska cesta je danas istoimena glavna ulica u gradu Duga Resi u dolini rijeke Mrežnice - na slici je vidljiva trasa Jozefinske ceste s juga prema sjeveru, od koje se pred ulazom u Duga Resu odvaja novija obilaznica dok sama trasa ceste uskoro postaje ulica Jozefinski most ponad rječice Tounjčice, most na mostu - donji dio mosta sagrađen je prilikom izgradnje Struppijeve ceste, a gornji dio nadograđen tijekom izgradnje Knežićeve ceste kako bi se izbjeglo spuštanje prema rijeci i ponovni uspon prilikom putovanjahttp://www.matica.hr/Vijenac/vijenac456.nsf/AllWebDocs/Carski_trofeji_s_tounjskog_mosta Marko Špikić, Carski trofeji s tounjskog mosta, Vijenac, Broj 456-457, 8. rujna 2011., ISSN 1330-2787 (pristupljeno 25. listopada 2012.) access-date.
Novi!!: Ogulin i Jozefina · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Ogulin i Jugoslaveni · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Ogulin i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (kratica JRZ i PZO, srp. Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana) bila je grana Jugoslavenske narodne armije sa zadatkom zaštite jugoslavenskog zračnog prostora te potpora kopnenim jedinicama.
Novi!!: Ogulin i Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Ogulin i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ogulin i Karlovačka županija · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Ogulin i Kelti · Vidi više »
Klek (planina)
Klek je planina istaknutog stjenovitog vrha na jugu Gorskog kotara, iznad grada Ogulina.
Novi!!: Ogulin i Klek (planina) · Vidi više »
Kobilić
Kobilić je naselje kraj Velike Gorice i grada Zagreba.
Novi!!: Ogulin i Kobilić · Vidi više »
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ogulin i Kordun · Vidi više »
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Novi!!: Ogulin i Kranjska · Vidi više »
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Novi!!: Ogulin i Krumpir · Vidi više »
Kuglački klub Klek Ogulin
Kuglački klub "Klek" (KK Klek Ogulin; KK Klek; Klek Ogulin, Klek) je muški kuglački klub iz Ogulina, Karlovačka županija., Republika Hrvatska U sezoni 2019./20.
Novi!!: Ogulin i Kuglački klub Klek Ogulin · Vidi više »
Kuglački klub Policajac Ogulin
Kuglački klub „Policajac” (KK Policajac; Policajac Ogulin; Policajac) je muški kuglački klub iz Ogulina, Karlovačka županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Ogulin i Kuglački klub Policajac Ogulin · Vidi više »
Kupus
Divlji kupus (kupus divlji;, još poznato kao zelje), biljna vrsta porodice kupusnjača ili krstašica koja raste na kamenitim obalama Europe, od Sredozemne obale do Irske i još od prethistorijskog doba su ga prastanovnici europskog obalnog područja upotrebljavali u svojoj prehrani.
Novi!!: Ogulin i Kupus · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Ogulin i Lika · Vidi više »
Luka Cindrić
Luka Cindrić (Ogulin, 5. srpnja 1993.), hrvatski je rukometaš i reprezentativac.
Novi!!: Ogulin i Luka Cindrić · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Ogulin i Mađarska · Vidi više »
Magoč
Središnji dio Magoča. Magoč Sanja Vulić: Jezik i književnost Hrvata u Mađarskoj (mađ. Mágocs) je veliko selo u središnjoj južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Ogulin i Magoč · Vidi više »
Majčin dan
Dar za Majčin dan Majčin dan je praznik u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja, pa i Hrvatskoj, obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju.
Novi!!: Ogulin i Majčin dan · Vidi više »
Marković Selo
Marković Selo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Marković Selo · Vidi više »
MiG-21
Mikojan-Gurjevič MiG-21 (Ruski: Микоян и Гуревич МиГ-21; NATO naziv: "Fishbed") je laki višenamjenski nadzvučni zrakoplov s jednim mlaznim motorom.
Novi!!: Ogulin i MiG-21 · Vidi više »
Mikojan
Mikojan, odnosno Mikojan-Gurjevič, poznatiji kao MiG (ruski: Микоян и Гуревич, МиГ), danas Ruska zrakoplovna korporacija "MiG" (ruski: Российская самолетостроительная корпорация "МиГ"), ruski je projektni ured za vojne zrakoplove, prvenstveno za lovce.
Novi!!: Ogulin i Mikojan · Vidi više »
Mile Magdić
Mile Magdić (Ogulin, 29. rujna 1847. – Zagreb, 3. veljače 1931.) je bio hrvatski povjesničar.
Novi!!: Ogulin i Mile Magdić · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: Ogulin i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Modruško-riječka županija
Modruško-riječka županija (mađ. Modrus-Fiume vármegye) naziv je za županiju Kraljevine Hrvatske i Slavonije u sastavu Zemalja Krune sv. Stjepana u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Ogulin i Modruško-riječka županija · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: Ogulin i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Netretić
Netretić je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Ogulin i Netretić · Vidi više »
NK Dobra Sveti Petar
NK Dobra je nogometni klub iz Svetog Petra kod Ogulina.
Novi!!: Ogulin i NK Dobra Sveti Petar · Vidi više »
NK Ogulin
NK Ogulin je nogometni klub iz Ogulina.
Novi!!: Ogulin i NK Ogulin · Vidi više »
Oštarije
Oštarije su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Oštarije · Vidi više »
Ogulinski festival bajke
Ogulinski festival bajke (kratica OGFB) je kulturno-turistička manifestacija u Ogulinu koja se održava od 2006. godine.
Novi!!: Ogulin i Ogulinski festival bajke · Vidi više »
Ogulinsko polje
Ogulinsko polje Ogulinsko polje, polje u kršu na dodiru Gorskoga kotara, Like i Korduna.
Novi!!: Ogulin i Ogulinsko polje · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Ogulin i Otočac · Vidi više »
Otok Oštarijski
Otok Oštarijski je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Otok Oštarijski · Vidi više »
Ozalj
Ozalj je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ogulin i Ozalj · Vidi više »
Petar Snačić
Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.
Novi!!: Ogulin i Petar Snačić · Vidi više »
Petar Stipetić
Petar Stipetić (Ogulin, 24. listopada 1937. – Zagreb, 14. ožujka 2018.), hrvatski general, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Novi!!: Ogulin i Petar Stipetić · Vidi više »
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Novi!!: Ogulin i Pješaštvo · Vidi više »
Plaški
Plaški je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Ogulin i Plaški · Vidi više »
Ponikve (Ogulin)
Ponikve je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Ponikve (Ogulin) · Vidi više »
Popovo Selo
Popovo Selo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Popovo Selo · Vidi više »
Potok Musulinski
Potok Musulinski je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Potok Musulinski · Vidi više »
Pribić
Pribić je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Ogulin i Pribić · Vidi više »
Puškarići
Puškarići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Puškarići · Vidi više »
Rakovički ustanak
Rakovički ustanak (ponegdje se naziva i Rakovička buna) naziv je za oružani ustanak kojeg je protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice poveo Eugen Kvaternik.
Novi!!: Ogulin i Rakovički ustanak · Vidi više »
Ribarići (Ogulin)
Ribarići su naselje u Republici Hrvatskoj u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Ribarići (Ogulin) · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ogulin i Rijeka · Vidi više »
Sabljaci
Umjetno jezero Sabljaci. Jezero Sabljaci je umjetno jezero udaljeno oko 3 kilometra od Ogulina.
Novi!!: Ogulin i Sabljaci · Vidi više »
Sabljak Selo
Sabljak Selo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Sabljak Selo · Vidi više »
Saborsko
Saborsko je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Ogulin i Saborsko · Vidi više »
Salopek Selo
Salopek Selo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Salopek Selo · Vidi više »
Skradnik
Skradnik je malo mjesto u općini Josipdol, smješteno između Oštarija i Josipdola, na cesti koja je nekad bila glavna prometnica od Dalmacije prema Karlovcu.
Novi!!: Ogulin i Skradnik · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Ogulin i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ogulin i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Ogulin i Srbi · Vidi više »
Srednjočakavski dijalekt
Srednjočakavski dijalekt ili ikavsko-ekavski čakavski dijalekt, najraspršeniji čakavski dijalekt, sa znatnim kajkavskim svojstvima.
Novi!!: Ogulin i Srednjočakavski dijalekt · Vidi više »
Stjepan Glavač
Stjepan Glavač (Varaždin, 13. prosinca 1627. – Trnava, Slovačka, 22. kolovoza 1680.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, kartograf.
Novi!!: Ogulin i Stjepan Glavač · Vidi više »
Sveti Juraj
Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.
Novi!!: Ogulin i Sveti Juraj · Vidi više »
Sveti Petar (Ogulin)
Sveti Petar je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Sveti Petar (Ogulin) · Vidi više »
Tounj
Tounj je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Ogulin i Tounj · Vidi više »
Tržan-grad (Modruš)
Tržan-grad, srednjovjekovna tvrđava na strmom brijegu ponad utvrđenog grada Modruša na istočnim obroncima Velike Kapele, nekad (od 11. stoljeća) upravno sjedište prostrane Modruške županije, a danas ruševina u južnom dijelu Karlovačke županije.
Novi!!: Ogulin i Tržan-grad (Modruš) · Vidi više »
Trošmarija
Trošmarija je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Trošmarija · Vidi više »
Trojvrh
Trojvrh je malo mjesto u općini Josipdol, smješteno između Josipdola i Plaškog.
Novi!!: Ogulin i Trojvrh · Vidi više »
Tunel Mala Kapela
Tunel Mala Kapela - prije puštanja druge cijevi. Tunel Mala Kapela najduži je cestovni tunel u Hrvatskoj, na autocesti A1.
Novi!!: Ogulin i Tunel Mala Kapela · Vidi više »
Turkovići Ogulinski
Turkovići Ogulinski je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Turkovići Ogulinski · Vidi više »
Uzvišenje svetoga Križa
Raspelo Uzvišenje Sv.
Novi!!: Ogulin i Uzvišenje svetoga Križa · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Ogulin i Velika Srbija · Vidi više »
Vitunj
Vitunj je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Vitunj · Vidi više »
Vladimir Hudolin
Vladimir Hudolin Vladimir Hudolin (Ogulin, 2. svibnja 1922. – Zagreb, 26. prosinca 1996.), hrvatski psihijatar.
Novi!!: Ogulin i Vladimir Hudolin · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Ogulin i Vojna krajina · Vidi više »
Vuk II. Krsto Frankapan
right Vuk II.
Novi!!: Ogulin i Vuk II. Krsto Frankapan · Vidi više »
Zagorje (Ogulin)
Zagorje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Ogulin i Zagorje (Ogulin) · Vidi više »
Zagorska Mrežnica
Oštarijama Zagorska Mrežnica je rijeka koja izvire kod sela Desmerice i Ogulinsko Zagorje, udaljen od grada Ogulina 7,59 kilometara zračne linije i skuplja se u umjetno jezero Sabljaci.
Novi!!: Ogulin i Zagorska Mrežnica · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ogulin i Zagreb · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: Ogulin i 12. studenoga · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Ogulin i 14. rujna · Vidi više »
1673.
Bez opisa.
Novi!!: Ogulin i 1673. · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: Ogulin i 17. kolovoza · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: Ogulin i 1715. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Ogulin i 1874. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Ogulin i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Ogulin i 1981. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ogulin i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ogulin i 1991. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ogulin i 2001. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Ogulin i 2011. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Ogulin i 2021. · Vidi više »
