Brže od pregledniku!
40 odnosi: Agram, die Hauptstadt Kroatiens, Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Šešir (1937.), Živjeće ovaj narod (1947.), Bakonja fra Brne (1951.), Beč, Braća Lumière, Carevo novo ruho (1961.), Drugi svjetski rat, Glumac, Hrvatska, Hrvatska kinematografija, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Jubilej gospodina Ikla (1955.), Koncert (1954.), Lisinski (1944.), Nagrada Vladimir Nazor, Nezavisna Država Hrvatska, Pariz, Redatelj, Scenarist, Snimatelj, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Stjepan Miletić, Svoga tela gospodar (1957.), Treći Reich, Vatroslav Lisinski, Zagreb, 1. listopada, 17. kolovoza, 1902., 1926., 1933., 1937., 1942., 1944., 1967., 1977., 1987..
Agram, die Hauptstadt Kroatiens
Agram, die Hauptstadt Kroatiens (hrv. Zagreb, glavni grad Hrvatske) je hrvatsko-njemački dokumentarni film Oktavijana Miletića iz 1943. godine koji je sniman u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Agram, die Hauptstadt Kroatiens · Vidi više »
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Šešir (1937.)
Šešir je prvi hrvatski zvučni film u produkciji Zora filma snimljen u režiji Oktavijana Miletića 1937.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Šešir (1937.) · Vidi više »
Živjeće ovaj narod (1947.)
Živjeće ovaj narod, hrvatski dugometražni film iz 1947. godine.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Živjeće ovaj narod (1947.) · Vidi više »
Bakonja fra Brne (1951.)
Bakonja fra Brne, hrvatski dugometražni film iz 1951. godine.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Bakonja fra Brne (1951.) · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Beč · Vidi više »
Braća Lumière
Braća Lumière Braća Lumiere, Auguste (1862. – 1954.) i Louis (1864. – 1948.), 1895. godine izumili su kinematograf koji je omogućio javno prikazivanje filmova.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Braća Lumière · Vidi više »
Carevo novo ruho (1961.)
Carevo novo ruho, hrvatski dugometražni film iz 1961. godine.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Carevo novo ruho (1961.) · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Glumac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kinematografija
Ivo Gregurević Ena Begović Hrvatska kinematografija seže u same početke filmske umjetnosti i tehnologije.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Hrvatska kinematografija · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Jubilej gospodina Ikla (1955.)
Jubilej gospodina Ikla, hrvatski dugometražni film iz 1955. godine.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Jubilej gospodina Ikla (1955.) · Vidi više »
Koncert (1954.)
Koncert je film Branka Belana iz 1954.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Koncert (1954.) · Vidi više »
Lisinski (1944.)
Lisinski je prvi hrvatski dugometražni igrani film, snimljen 1944. godine.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Lisinski (1944.) · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Pariz · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Redatelj · Vidi više »
Scenarist
Scenarist je pisac filmskog ili kazališnog scenarija, tj.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Scenarist · Vidi više »
Snimatelj
Snimatelj emisije Dobro jutro, Hrvatska Snimatelj je osoba koja snima film ili video s pomoću kamere i koja je izvršno odgovorna za optički izgled filmske slike.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Snimatelj · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Stjepan Miletić
Grobnica obitelji Miletić na zagrebačkom Mirogoju. Stjepan Miletić (Zagreb, 24. ožujka 1868. – München, 8. rujna 1908.), bio je hrvatski kazališni intendant, redatelj, kazališni kritičar i književnik.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Stjepan Miletić · Vidi više »
Svoga tela gospodar (1957.)
Svoga tela gospodar, crnobijeli 35-milimetarski film koji je 1957.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Svoga tela gospodar (1957.) · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Treći Reich · Vidi više »
Vatroslav Lisinski
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Vatroslav Lisinski · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Oktavijan Miletić i Zagreb · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Oktavijan Miletić i 1. listopada · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: Oktavijan Miletić i 17. kolovoza · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Oktavijan Miletić i 1902. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Oktavijan Miletić i 1926. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Oktavijan Miletić i 1933. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Oktavijan Miletić i 1937. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Oktavijan Miletić i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Oktavijan Miletić i 1944. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Oktavijan Miletić i 1967. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Oktavijan Miletić i 1977. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Oktavijan Miletić i 1987. · Vidi više »
