Brže od pregledniku!
16 odnosi: Životinje, Dvospolnost, Enzim, Hrvatska, Jajnik, Kišna glista, Koljeno (taksonomija), Kolutićavci, Mišić, More, Nespolno razmnožavanje, Oplodnja, Osjetilni sustav, Pojasnici, Sjemenik, Spermij.
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Maločetinaši i Životinje · Vidi više »
Dvospolnost
Prašnici i tučak cvijeta tulipana Dvospolnost ili hermafroditizam pojava je da ista jedinka posjeduje i ženske i muške spolne organe.
Novi!!: Maločetinaši i Dvospolnost · Vidi više »
Enzim
Enzim je biološki katalizator, protein tj.
Novi!!: Maločetinaši i Enzim · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Maločetinaši i Hrvatska · Vidi više »
Jajnik
Jajnik Jajnik ili ovarij je parni organ, spolna žijezda, koja je dio ženskog spolnog sustava.
Novi!!: Maločetinaši i Jajnik · Vidi više »
Kišna glista
Kišna glista ili gujavica (lat. Lumbricus terrestris) pripada maločetinašima.
Novi!!: Maločetinaši i Kišna glista · Vidi više »
Koljeno (taksonomija)
250px Koljeno (phylum) hijerarhijska je stepenica u sistematici biologije, i to u botanici, zoologiji i bakteriologiji.
Novi!!: Maločetinaši i Koljeno (taksonomija) · Vidi više »
Kolutićavci
Kolutićavci (Annelida) su životinje iz skupine beskralješnjaka, a dobili su ime po tome što im se tijelo sastoji od više kolutića.
Novi!!: Maločetinaši i Kolutićavci · Vidi više »
Mišić
glave Mišići su djelatni aktivni pokretači tijela.
Novi!!: Maločetinaši i Mišić · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Maločetinaši i More · Vidi više »
Nespolno razmnožavanje
Spužve se razmnožavaju pupanjem, oblikom nespolnog razmnožavanja Nespolno razmnožavanje odnosno aseksualno ili agamičko razmnožavanje oblik je razmnožavanja u kojem nastaje organizam identičan roditeljskom organizmu, a tako nastali organizmi nazivaju se klonovi.
Novi!!: Maločetinaši i Nespolno razmnožavanje · Vidi više »
Oplodnja
Trenutak prije oplodnje Oplodnja je stapanje muških i ženskih spolnih stanica (spermija i jajnih stanica).
Novi!!: Maločetinaši i Oplodnja · Vidi više »
Osjetilni sustav
Ljudsko oko. Ljudsko uho. Ljudski jezik. Osjetilni sustav je sustav niza osjetila u tijelu, gdje se osjetilnim neuronima primaju određene vrste podražaja: dodir, miris, okus, sluh, vid i dr.
Novi!!: Maločetinaši i Osjetilni sustav · Vidi više »
Pojasnici
Pojasnici (Clitellata), razred kolutićavaca (Annelida) koji se sastoji od podrazreda pijavica (Hirudinea) i hermafroditskih maločetinaša (Oligochaeta).
Novi!!: Maločetinaši i Pojasnici · Vidi više »
Sjemenik
Dijagram presjeka sjemenika: 1 Glava ili gornji pol sjemenika 2 Tunica albuginea 3 Vezivne pregrade 4 Prednji rub (slobodni rub) 5 Lateralna strana 6 Rep ili donji pol sjemenika 7 Režnjić sjemenika 8 Parenhim sjemenika 9 Izvodni kanalići 10 Mediastinum sjemenika 11 Stražnji rub Sjemenik (lat. testis) je parna žlijezda muškog spolnog sustava, čija je uloga stvaranje muških spolnih hormona i stvaranje muških spolnih stanica (spermatogeneza).
Novi!!: Maločetinaši i Sjemenik · Vidi više »
Spermij
Spermij i jajna stanica Dijagram spermija Spermiji su vrlo malene muške spolne stanice, koje na prednjem dijelu – glavici sadrže jezgru.
Novi!!: Maločetinaši i Spermij · Vidi više »
