Brže od pregledniku!
105 odnosi: Amerikanski vrtovi Opatija, Austro-Ugarska, Čakavski sabor, Ćićarija, Bad Ischl, Badminton, Balatonfured, Beti Jurković, Boks, Borilački športovi, Claudia Beni, Crkva sv. Jakova u Opatiji, Dobreć, Domovinski rat, Dražen Petrović, Dražen Turina, Dragutin Tadijanović, Duško Jeličić, Ernie Gigante Dešković, Europa, Festival, Gimnastika, Gorje, Grad, Gradonačelnik, Hotel Imperial u Opatiji, Hotel Kvarner, Hrvanje, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Ičići, ICO Crossminton Opatija Open, Ika, Ilirska Bistrica, Istarski demokratski sabor, Istra, Ivo Robić, Izložba, Jadransko more, Janica Kostelić, Jazz ExTempore, Karate, Košarka, Koncert, Krešimir Ćosić, Liburnia Jazz, Ljeto, Lungomare, Opatijska rivijera, Mala Učka (Opatija), ..., Mali nogomet, Melinda Kostelac, Miroslav Krleža, Miroslav Radman, MNK Gorovo Opatija, Nikola Tesla, NK Opatija, Odbojka, Oliver Dragojević, Opatijski perivoj, Oprič, Park, Park prirode Učka, Plaža, Planina, Pobri, Poljane (Opatija), Preluk, Priroda, Pukalnica, Rally Opatija, Rijeka, Rukomet, Seminar, Slovenci u Hrvatskoj, Sport, Srbi u Hrvatskoj, Stolni tenis, Talijani u Hrvatskoj, Talijanski jezik, Tenis, Turizam, Učka, Vaterpolski klub Kvarner, Vela Učka, Veprinac, Viktor Car Emin, Villa Angiolina u Opatiji, Zvonko Car, 18. ožujka, 1844., 1884., 1885., 1889., 1890., 1891., 1956., 1993., 2001., 2005., 2009., 2011., 2013., 2017., 2021.. Proširite indeks (55 više) »
Amerikanski vrtovi Opatija
Amerikanski vrtovi ili po „opatijski” Merikanski vrtovi nalaze se na opatijskoj Novoj cesti, protežu se na osam tisuća četvornih metara i imaju bogatu povijest koja seže u prvu polovicu 20. stoljeća.
Novi!!: Opatija i Amerikanski vrtovi Opatija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Opatija i Austro-Ugarska · Vidi više »
Čakavski sabor
Aleji glagoljaša u sjevernoj Istri Čakavski sabor hrvatska je kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.
Novi!!: Opatija i Čakavski sabor · Vidi više »
Ćićarija
Ćićarija je vapnenački vijenac na sjeveru Istre.
Novi!!: Opatija i Ćićarija · Vidi više »
Bad Ischl
Bad Ischl je grad u Gornjoj Austriji od 13.823 stanovnika,koji se nalazi u kotaru Gmunden.
Novi!!: Opatija i Bad Ischl · Vidi više »
Badminton
Igrač badmintona Badminton je šport koji se igra reketom, a u kojem se susreću ili dva pojedinca ili dva para.
Novi!!: Opatija i Badminton · Vidi više »
Balatonfured
Balatonfured (mađarski Balatonfüred) je turistički grad u Mađarskoj.
Novi!!: Opatija i Balatonfured · Vidi više »
Beti Jurković
Beti Jurković poznata i kao Betty Jurković, punim imenom Elizabeta Jurković, rođena u Opatiji, 6. listopada 1936. godine, hrvatska je pjevačica.
Novi!!: Opatija i Beti Jurković · Vidi više »
Boks
Boksači u akciji (amaterski boks) Boks (šakanje) je borilački sport u kojem se protivnici slične tjelesne težine udaraju šakama na kojima su podstavljene rukavice.
Novi!!: Opatija i Boks · Vidi više »
Borilački športovi
Borilački športovi dijele se u dvije osnovne skupine.
Novi!!: Opatija i Borilački športovi · Vidi više »
Claudia Beni
Claudia Beni (Opatija, 30. svibnja 1986.), hrvatska pop-pjevačica.
Novi!!: Opatija i Claudia Beni · Vidi više »
Crkva sv. Jakova u Opatiji
Kompleks župne crkve sv.
Novi!!: Opatija i Crkva sv. Jakova u Opatiji · Vidi više »
Dobreć
Dobreć je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Opatije.
Novi!!: Opatija i Dobreć · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Opatija i Domovinski rat · Vidi više »
Dražen Petrović
Nadgrobni spomenik Dražena Petrovića na Mirogoju Dražen Petrović (Šibenik, 22. listopada 1964. – Denkendorf, Bavarska, 7. lipnja 1993.), bio je hrvatski košarkaš.
Novi!!: Opatija i Dražen Petrović · Vidi više »
Dražen Turina
Dražen Turina (Rijeka, 17. veljače 1972.) - hrvatski kantautor i pisac, poznat je po nadimku Šajeta.
Novi!!: Opatija i Dražen Turina · Vidi više »
Dragutin Tadijanović
Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.
Novi!!: Opatija i Dragutin Tadijanović · Vidi više »
Duško Jeličić
Duško Jeličić (Zagreb, 12. kolovoza 1946.) hrvatski je pjevač iz Opatije, osnivač, tekstopisac i pjevač sastava Bonaca, otac Ča-vala i pokretač opatijske Balinjerade.
Novi!!: Opatija i Duško Jeličić · Vidi više »
Ernie Gigante Dešković
Ernie Gigante Dešković (Opatija, 3. listopada 1979.), hrvatski književnik, kulturolog.
Novi!!: Opatija i Ernie Gigante Dešković · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Opatija i Europa · Vidi više »
Festival
Festival u Kufsteinu Festival označava javni događaj ili seriju svečanosti koja se redovno održava u nekom gradu ili lokaciji te je posvećena određenom aspektu umjetnosti i života.
Novi!!: Opatija i Festival · Vidi više »
Gimnastika
Gimnastika u Londonu 1908. Gimnastička dvorana Gimnastika je sport koji uključuje serije pokreta koji zahtijevaju fizičku snagu, pokretljivost i osjećaj za tijelo u prostoru.
Novi!!: Opatija i Gimnastika · Vidi više »
Gorje
orbite) Gorje, Planinski lanac ili Planinski vijenac, velika masa koja se sastoji od planina s ili bez vrhova, usko povezana u položaju, smjeru, obliku i razdoblju.
Novi!!: Opatija i Gorje · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Opatija i Grad · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Opatija i Gradonačelnik · Vidi više »
Hotel Imperial u Opatiji
Hotel Imperial drugi je po redu hotel otvoren u Opatiji te jedan od prvih hotela na Jadranskoj obali.
Novi!!: Opatija i Hotel Imperial u Opatiji · Vidi više »
Hotel Kvarner
Grand Hotel Kvarner povijesno je najstariji hrvatski hotel na Jadranu i nekadašnje je stjecište europskih kraljeva i careva Austro-Ugarske monarhije.
Novi!!: Opatija i Hotel Kvarner · Vidi više »
Hrvanje
Hrvanje je borilačka vještina, ali i standardni olimpijski sport.
Novi!!: Opatija i Hrvanje · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Opatija i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Opatija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Opatija i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »
Ičići
Ičići su naselje smješteno na sjevernom Jadranu, u Kvarnerskom zaljevu oko 5 km od Opatije odnosno 15 km od Rijeke.
Novi!!: Opatija i Ičići · Vidi više »
ICO Crossminton Opatija Open
ICO Crossminton Opatija Open je međunarodni hrvatski crossminton turnir.
Novi!!: Opatija i ICO Crossminton Opatija Open · Vidi više »
Ika
Ika je staro ribarsko mjesto i ljetovalište u sastavu Opatije u Primorsko goranskoj županiji.
Novi!!: Opatija i Ika · Vidi više »
Ilirska Bistrica
Ilirska Bistrica (njemački: Illyrisch Feistritz, talijanski: Villa del Nevoso) je grad i središte istoimene općine na Krasu u južnoj Sloveniji jugozapadno od Ljubljane u blizini granice s Hrvatskom.
Novi!!: Opatija i Ilirska Bistrica · Vidi više »
Istarski demokratski sabor
Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Opatija i Istarski demokratski sabor · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Opatija i Istra · Vidi više »
Ivo Robić
Ivo Robić (Garešnica, 28. siječnja 1923. − Rijeka, 9. ožujka 2000.), bio je popularni hrvatski pjevač zabavnih melodija, skladatelj, pionir zabavne glazbe, i prvi koji je napravio i veliku međunarodnu karijeru.
Novi!!: Opatija i Ivo Robić · Vidi više »
Izložba
Posjetitelji jedne izložbe Plakat na jednoj izložbi Izložba je trajni ili privremeni javni događaj na kojem se razni umjetnički ili drugi predmeti izlažu javnosti.
Novi!!: Opatija i Izložba · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Opatija i Jadransko more · Vidi više »
Janica Kostelić
Janica Kostelić (Zagreb, 5. siječnja 1982.), bivša hrvatska alpska skijašica.
Novi!!: Opatija i Janica Kostelić · Vidi više »
Jazz ExTempore
Jazz ExTempore je hrvatski multikulturni glazbeni projekt.
Novi!!: Opatija i Jazz ExTempore · Vidi više »
Karate
Karate (jap. 空手), japanska borilačka vještina koja koristi sve dijelove tijela u svrhu samoobrane.
Novi!!: Opatija i Karate · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Opatija i Košarka · Vidi više »
Koncert
Koncert klasične glazbe Koncert je glazbeni događaj "uživo", pred publikom.
Novi!!: Opatija i Koncert · Vidi više »
Krešimir Ćosić
Krešimir Ćosić (Zagreb, 26. studenoga 1948. – Baltimore, SAD, 25. svibnja 1995.), bio je hrvatski košarkaš i trener.
Novi!!: Opatija i Krešimir Ćosić · Vidi više »
Liburnia Jazz
Liburnia Jazz, hrvatska je neprofitna i Nevladina udruga udruga sa sjedištem u Lovranu kojoj je cilj njegovanje i promicanje kulture i umjetnosti.
Novi!!: Opatija i Liburnia Jazz · Vidi više »
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Novi!!: Opatija i Ljeto · Vidi više »
Lungomare, Opatijska rivijera
Lungomare u Voloskom, pogled prema Opatiji Pogled s opatijskog šetališta prema Rijeci Lungomare je 12 km dugo obalno šetalište koje povezuje mjesta na Opatijskoj rivijeri - Volosko, Opatiju, Ičiće, Iku i Lovran.
Novi!!: Opatija i Lungomare, Opatijska rivijera · Vidi više »
Mala Učka (Opatija)
Mala Učka je naselje u sastavu grada Opatije, Primorsko-goranska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Opatija i Mala Učka (Opatija) · Vidi više »
Mali nogomet
Mali nogomet Mali nogomet je nogomet na igralištu manjih dimenzija od uobičajena.
Novi!!: Opatija i Mali nogomet · Vidi više »
Melinda Kostelac
Melinda Kostelac, hrvatska akademska grafičarka i sveučilišna profesorica iz Opatije RPB: Melinda Kostelac: 'Prekozemnost 12.
Novi!!: Opatija i Melinda Kostelac · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Opatija i Miroslav Krleža · Vidi više »
Miroslav Radman
Miroslav Radman Miroslav Radman (Split, 30. travnja 1944.), hrvatski je biolog i član Francuske akademije znanosti, Europske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije znanosti i Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO).
Novi!!: Opatija i Miroslav Radman · Vidi više »
MNK Gorovo Opatija
Malonogometni klub "Gorovo" (MNK "Gorovo"; Gorovo Opatija; Gorovo) je futsal (malonogometni) klub iz Opatije, Primorsko-goranska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Opatija i MNK Gorovo Opatija · Vidi više »
Nikola Tesla
Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Novi!!: Opatija i Nikola Tesla · Vidi više »
NK Opatija
NK Opatija je nogometni klub iz Opatije osnovan 1911.
Novi!!: Opatija i NK Opatija · Vidi više »
Odbojka
Utakmica odbojke za žene Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini.
Novi!!: Opatija i Odbojka · Vidi više »
Oliver Dragojević
Oliver Dragojević (Split, 7. prosinca 1947. – Split, 29. srpnja 2018.) bio je hrvatski glazbenik.
Novi!!: Opatija i Oliver Dragojević · Vidi više »
Opatijski perivoj
Magnolije u Opatiji Magnolije uz Villu Angiolina u Opatiji Središnji opatijski perivoj je hortikulturni spomenik površine 3,64 ha.
Novi!!: Opatija i Opatijski perivoj · Vidi više »
Oprič
Oprič je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Opatije.
Novi!!: Opatija i Oprič · Vidi više »
Park
Park Champ de Mars u Parizu Kraljevski park u Sydneyu Park kraljice Elizabete u Vancouveru Čakovcu Park je dio grada ili naselja u kojem se nalazi održavano zelenilo.
Novi!!: Opatija i Park · Vidi više »
Park prirode Učka
Vela Draga u Parku prirode Učka. Park prirode Učka se nalazi u planinskom masivu Učke u Hrvatskoj, u blizini grada Rijeke i obuhvaća površinu od 160 četvornih kilometara.
Novi!!: Opatija i Park prirode Učka · Vidi više »
Plaža
plaža u Kuparima''' Susku.''' Plaža je dio morske ili slatkovodne obale uređen za kupanje ljudi.
Novi!!: Opatija i Plaža · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Opatija i Planina · Vidi više »
Pobri
Pobri su naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Opatije.
Novi!!: Opatija i Pobri · Vidi više »
Poljane (Opatija)
Poljane su naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Opatije.
Novi!!: Opatija i Poljane (Opatija) · Vidi više »
Preluk
Preluk je automobilistička i motociklistička staza kod Opatije.
Novi!!: Opatija i Preluk · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Opatija i Priroda · Vidi više »
Pukalnica
Pukalnica je "oružje" nalik puhaljki/serbatani.
Novi!!: Opatija i Pukalnica · Vidi više »
Rally Opatija
Rally Opatija je hrvatsko automobilističko reli natjecanje.
Novi!!: Opatija i Rally Opatija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Opatija i Rijeka · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Opatija i Rukomet · Vidi više »
Seminar
Riječ seminar izvedena je iz latinske riječi seminarium (lat. semen gen. seminis sjeme, seminarium), što znači „rasadnik“, „sjemenište“ (teol. škola s internatom u kojoj se obrazuju budući svećenici).
Novi!!: Opatija i Seminar · Vidi više »
Slovenci u Hrvatskoj
Slovenci u Hrvatskoj (slovenski: Slovenci na Hrvaškem) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Opatija i Slovenci u Hrvatskoj · Vidi više »
Sport
Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa. Sport (od iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 19. studenoga 2022.) ili šport (prema njem. izgovoru), naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.
Novi!!: Opatija i Sport · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Opatija i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Stolni tenis
Stolni tenis Stolni tenis je sport u kome se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis.
Novi!!: Opatija i Stolni tenis · Vidi više »
Talijani u Hrvatskoj
Srednja talijanska škola Rijeka Talijani u Hrvatskoj (tal. Italiani di Croazia) su autohtona i jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Novi!!: Opatija i Talijani u Hrvatskoj · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Opatija i Talijanski jezik · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Opatija i Tenis · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Opatija i Turizam · Vidi više »
Učka
Učka je najviša planina istarskog poluotoka u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Opatija i Učka · Vidi više »
Vaterpolski klub Kvarner
Vaterpolski klub Kvarner je vaterpolski klub iz Opatije.
Novi!!: Opatija i Vaterpolski klub Kvarner · Vidi više »
Vela Učka
Vela Učka je ruralno naselje u Hrvatskoj u sastavu grada Opatije.
Novi!!: Opatija i Vela Učka · Vidi više »
Veprinac
Veprinac (lat. Veprinacium, tal. Apriano ili Vapriano, nje. Wiprinatz ili Vapriniz) je srednjovjekovni gradić u sastavu Opatije u Primorsko goranskoj županiji koji obuhvaća sljedeća naselja: Andretići, Balači, Boni, Falalelići, Gašparići, Guštići, Katinići, Kolavići, Lučetići, Pehji, Perinići, Slavići, Stari Grad, Šimetići, Škofi, Špadići, Travičići, Tumpići, Vas, Vedež, Vlašići, Zagrad, Zatka i Zubinići.
Novi!!: Opatija i Veprinac · Vidi više »
Viktor Car Emin
Ema i Viktor Car Viktor Car Emin (Kraj, 1. studenoga 1870. – Opatija, 17. travnja 1963.), hrvatski književnik i publicist, preporoditelj istarskih Hrvata.
Novi!!: Opatija i Viktor Car Emin · Vidi više »
Villa Angiolina u Opatiji
Magnolije uz Villu Angiolina u Opatiji Villa Angiolina je zgrada koja je obilježila početak turizma Opatije.
Novi!!: Opatija i Villa Angiolina u Opatiji · Vidi više »
Zvonko Car
Zvonko Car (Crikvenica, 4. veljače 1913. – Crikvenica, 13. studenog 1982.) bio je hrvatski akademski kipar, slikar, profesor.
Novi!!: Opatija i Zvonko Car · Vidi više »
18. ožujka
18.
Novi!!: Opatija i 18. ožujka · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Opatija i 1844. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Opatija i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Opatija i 1885. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Opatija i 1889. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Opatija i 1890. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Opatija i 1891. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Opatija i 1956. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Opatija i 1993. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Opatija i 2001. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Opatija i 2005. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Opatija i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Opatija i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Opatija i 2013. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Opatija i 2017. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Opatija i 2021. · Vidi više »
