Brže od pregledniku!
93 odnosi: Astronomija, Astronomski objekt, Atomski sat, Brzina, Dan, Ekliptika, Ekvator, Engleski jezik, Geodezija, Godišnja doba, Godina, Grinički meridijan, Heliocentrični sustav, Hrvatska, Insolacija, Istok, Jednadžba vremena, Jesen, Jupiter, Kalendar, Kinetička energija, Konjunkcija (astronomija), Koordinatni sustav, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kružnica, Kulminacija, Kut, Ljetno računanje vremena, Mars, Meridijan, Merkur, Minuta, Mjerna veličina, Mjesečeve mijene, Mjesec, Mjesni ekvatorski koordinatni sustav, More, Morska struja, Morske mijene, Nadnevak, Navigacija, Nebeska sfera, Nebeski ekvator, Nebeski meridijan, Neptun, Nikola Kopernik, Obzor, Orbita, Perihel, Planet, ..., Planetarna putanja, Pluton, Pomrčina Mjeseca, Pomrčina Sunca, Prirodni satelit, Proljeće, Proljetna točka, Ravnodnevica, Rektascenzija, Rotacijski period, Sat, Satni kut, Saturn, Sekunda, Siderički dan, Siderički mjesec, Sinodički dan, Sinodički mjesec, Srednjoeuropsko vrijeme, Sunčev sustav, Sunce, Suncostaj, Svjetlost, Težište, Tihi ocean, Treći Keplerov zakon, Trenje, Tropska godina, Univerzalno vrijeme, Uran, Venera, Vjetar, Vremenska zona, Vrijeme (fizika), Zagreb, Zemlja, Zemljina jezgra, Zemljina putanja, Zemljina rotacija, Zemljopisna dužina, Zima, Zvijezda, Zvjezdana godina. Proširite indeks (43 više) »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Astronomija · Vidi više »
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Astronomski objekt · Vidi više »
Atomski sat
Atomski sat FOCS-1 u Švicarskoj, koji je počeo raditi 2004., ima najveću grešku od 1 sekunde u 30 milijuna godina Atomski sat s cjelokupnom opremom, u američkom pomorskom opservatoriju Minijaturni atomski sat Točnost atomskih satova kroz povijest (NIST - ''National Institute of Standards and Technology'') Atomski sat na bazi cezija je sat koji koristi elektromagnetsko zračenje, koje nastaje kod prijelaza između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133 na temperaturi od 0 K. Prvi atomski sat je napravljen 1955.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Atomski sat · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Brzina · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Dan · Vidi više »
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Ekliptika · Vidi više »
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Ekvator · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Engleski jezik · Vidi više »
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Geodezija · Vidi više »
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Godišnja doba · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Godina · Vidi više »
Grinički meridijan
Lokacija Griničkog Meridijana Grinički Meridijan u Greenwichu Grinički meridijan je linija zemljopisne dužine koja prolazi kroz Greenwich u Engleskoj.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Grinički meridijan · Vidi više »
Heliocentrični sustav
Andreasa Cellariusa, 1660. geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Heliocentrični sustav ili Kopernikov sustav je model Sunčeva sustava koji, nasuprot geocentričnom sustavu, postavlja Sunce u središte svijeta.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Heliocentrični sustav · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Hrvatska · Vidi više »
Insolacija
Hrvatske. Europe. Zemlji. pasivne kuće (desno) i ''obične'' kuće (lijevo). Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Insolacija (lat. insolatio: osunčanje, osunčavanje), u meteorologiji, je trajanje obasjavanja Suncem (Sunčevo zračenje), osunčanje ili osunčavanje, to jest vrijeme u kojem je neko mjesto na Zemlji izravno ozračeno Sunčevim zrakama.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Insolacija · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Istok · Vidi više »
Jednadžba vremena
Jednadžba vremena prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Jednadžba vremena · Vidi više »
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Jesen · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Jupiter · Vidi više »
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Kalendar · Vidi više »
Kinetička energija
gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Kinetička energija · Vidi više »
Konjunkcija (astronomija)
kvadraturu. Venere. accessdate.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Konjunkcija (astronomija) · Vidi više »
Koordinatni sustav
Brojevni pravac. Kartezijev koordinatni sustav. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. Primjer kosokutnog koordinatnog sustava. Polarni koordinatni sustav. Cilindrični koordinatni sustav. Sferni koordinatni sustav. Zemljopisne koordinate na sferi. proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). Koordinatni sustav je sustav koji omogućuje da se točke na krivulji, pravcu, plohi, u ravnini ili prostoru opišu s pomoću brojeva, takozvanim koordinatama.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Koordinatni sustav · Vidi više »
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Novi!!: Ophodno vrijeme i Kružnica · Vidi više »
Kulminacija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Kulminacija · Vidi više »
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Kut · Vidi više »
Ljetno računanje vremena
Područja koja nikada nisu imala ljetno računanje vremena Ljetno računanje vremena (međunarodna engleska oznaka: DST.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Ljetno računanje vremena · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Mars · Vidi više »
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Meridijan · Vidi više »
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Merkur · Vidi više »
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Minuta · Vidi više »
Mjerna veličina
platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma. duljine. teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu). luk duljine jednake polumjeru (''b.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Mjerna veličina · Vidi više »
Mjesečeve mijene
Ilustracija 1: Mjesečeve mjene Ilustracija 2:Položaj Mjeseca prema Zemlji i sunčevim zrakama Mjesečeve su mijene posljedica okretanja Mjeseca oko planeta Zemlje.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Mjesečeve mijene · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Mjesec · Vidi više »
Mjesni ekvatorski koordinatni sustav
U mjesnom ekvatorskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određuje se deklinacijom i satnim kutom.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Mjesni ekvatorski koordinatni sustav · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Ophodno vrijeme i More · Vidi više »
Morska struja
Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Morska struja · Vidi više »
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).
Novi!!: Ophodno vrijeme i Morske mijene · Vidi više »
Nadnevak
Nadnevak (datum) u kalendaru je navod određenog dana predstavljenog unutar kalendarskog sustava.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Nadnevak · Vidi više »
Navigacija
Navigacija uz pomoć Sjevernjače Navigacija je znanost i vještina vođenja broda, zrakoplova i drugih objekata s jedne na drugu točku na Zemlji vodenim i zračnim putem, te svemirske letjelice kroz svemir.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Navigacija · Vidi više »
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Nebeska sfera · Vidi više »
Nebeski ekvator
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Nebeski ekvator · Vidi više »
Nebeski meridijan
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Nebeski meridijan · Vidi više »
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Neptun · Vidi više »
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Nikola Kopernik · Vidi više »
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Obzor · Vidi više »
Orbita
Orbita (lat. od orbis: krug) može značiti.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Orbita · Vidi više »
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Perihel · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Planet · Vidi više »
Planetarna putanja
Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike. Ravnine putanja Neptuna i Plutona sijeku pod kutom od kojih 15°. godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Planetarna putanja ili orbita, u astronomiji i astronautici, je putanja u obliku konike po kojoj se giba nebesko tijelo manje mase u gravitacijskom polju nebeskog tijela veće mase.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Planetarna putanja · Vidi više »
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Pluton · Vidi više »
Pomrčina Mjeseca
Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Pomrčina Mjeseca · Vidi više »
Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Pomrčina Sunca · Vidi više »
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Prirodni satelit · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Proljeće · Vidi više »
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Proljetna točka · Vidi više »
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Ravnodnevica · Vidi više »
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl. right ascension, oznaka α) je jedna od kutnih koordinata za određivanje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi u ekvatorskom koordinatnom sustavu.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Rektascenzija · Vidi više »
Rotacijski period
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. Period rotacije je vrijeme potrebno da neko tijelo napravi jedan cijeli okret oko svoje rotacijske osi.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Rotacijski period · Vidi više »
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Sat · Vidi više »
Satni kut
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Satni kut je sferni kut ili luk između ravnine nebeskoga meridijana i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Satni kut · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Saturn · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Ophodno vrijeme i Sekunda · Vidi više »
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Siderički dan · Vidi više »
Siderički mjesec
Siderički mjesec ili zvjezdani mjesec je razdoblje Mjesečeva obilaska Zemlje s obzirom na zvijezde (27,321 662 d .
Novi!!: Ophodno vrijeme i Siderički mjesec · Vidi više »
Sinodički dan
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Sinodički dan · Vidi više »
Sinodički mjesec
Sinodički mjesec je razdoblje promjene Mjesečevih mijena koje odražava položaj Mjeseca prema Suncu, a iznosi 29,530 59 d .
Novi!!: Ophodno vrijeme i Sinodički mjesec · Vidi više »
Srednjoeuropsko vrijeme
Srednjoeuropsko vrijeme (kraticom: SEV,, fra. heure normale d'Europe centrale, HNEC) јe јedno od imena za vremensku zonu UTC+1.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Srednjoeuropsko vrijeme · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Sunce · Vidi više »
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Novi!!: Ophodno vrijeme i Suncostaj · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Svjetlost · Vidi više »
Težište
ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta. '''Korak 2''': Nakon vješanja o jednu točku, iz nje se pusti visak i označi. '''Korak 3''': Nakon vješanja o sasvim drugu točku, iz nje se pusti visak i označi. Sjecište dviju označenih linija je težište. Težište je materijalna točka u kojoj djeluje rezultanta sila što djeluju na neko tijelo ili sustav materijalnih točaka u polju sile teže; u toj točki može se zamisliti kao da je sabrana sva masa tijela, odnosno sustava materijalnih točaka.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Težište · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Tihi ocean · Vidi više »
Treći Keplerov zakon
sinodičkog perioda (S-Sunce, Z-Zemlja, P-gornji planet) Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1.88 godina) zbog jednostavnosti. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Venera (žuta kružnica) obiđe Sunce za 0.615 godine ili 224.65 dana. Prosječna udaljenost Venereod Sunca je ono 108 milijuna kilometara (ono 0.7 AJ). Zemlje i Neptune. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. Treći Keplerov zakon glasi: \frac.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Treći Keplerov zakon · Vidi više »
Trenje
Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Trenje · Vidi više »
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Tropska godina · Vidi više »
Univerzalno vrijeme
Univerzalno vrijeme ili opće vrijeme (engl. Universal Time, franc. temps universel), vremenski standard zasnovan na Zemljinoj rotaciji.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Univerzalno vrijeme · Vidi više »
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Uran · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Ophodno vrijeme i Venera · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Vjetar · Vidi više »
Vremenska zona
Karta vremenskih zona svijeta (od siječnja 2015). Jedan vremenski pojas (zona) pokriva područja Zemlje koja su izabrala isto mjesno vrijeme.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Vremenska zona · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Zagreb · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Zemlja · Vidi više »
Zemljina jezgra
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Jezgra je središnji dio Zemljine unutrašnjosti koja je izgrađena od tekućeg vanjskog i čvrstog unutarnjeg dijela.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Zemljina jezgra · Vidi više »
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Zemljina putanja · Vidi više »
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Zemljina rotacija · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Zemljopisna dužina · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Zima · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Zvijezda · Vidi više »
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Zvjezdana godina · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Orbitalni period, Sinodički period.
