154 odnosi: Akuzativ, Altokumulus, Arapski jezik, Astronomski objekt, Atmosfera, Aureola, Balon, Bijela, Boja, Brockenska sablast, Brod, Cirkumhorizontalni luk, Cirkumzenitalni luk, Cirokumulus, Cirostratus, Crvena, Dan, Disperzija (optika), Dolomiti, Dušik, Duga, Električni naboj, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Emisija, Francuski jezik, Geofizika, George Biddell Airy, Glorija (optika atmosfere), Građevine, Grčki jezik, Gumno, Gustoća, Gustoća zraka, Havaji, Himalaja, Ion, Isaac Newton, Jezero, John William Strutt Rayleigh, Jupiter, Kalabrija, Kiša, Kisik, Korona (razdvojba), Krakatoa, Kristal, Krivulja, Krug, Kut, ..., Lažno Sunce, Latinski jezik, Led, Leda, Legenda, Ljubičasta, Luk (arhitektura), Magla, Meridijan, Messina, Metar, Metar u sekundi, Meteorologija, Minuta, Miraž, Misionarstvo, Mjesec, Molekula, More, Morgana le Fay, Nebeska sfera, Nebo, Nepal, Njemačka, Normani, Oblaci, Oborina, Obujam, Obzor, Ogib, Oko, Opisani halo, Optika, Optika atmosfere, Otok, Parantihelij, Parhelijski krug, Parryjev luk, Planet, Planina, Plava, Pojava, Polarna klima, Polarna noć, Polarna svjetlost, Polovi južne polutke, Promjer, Protusunce, Prsten, Prsten (matematika), Pustinja, Raspršenje, Raspršenje svjetlosti, Rayleighovo raspršenje, Refleksija, Refrakcija, René Descartes, Rosa, San Francisco, Kalifornija, Santa Cruz (Kalifornija), Saturn, Sekunda, Sicilija, Silnice, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Dakota, Spektar (boja), Starogrčki jezik, Stratifikacija, Stupanj (kut), Sunčev ciklus, Sunčev stup, Sunčev vjetar, Sunčeva baklja, Sunčeva svjetlost, Sunčeve pjege, Sunce, Supralateralni luk, Svjetlosna jakost, Svjetlost, Tangencijalni luk, Tangenta, Temperatura, Tjesnac, Totalna refleksija, Tropi, Valna duljina, Vijenac (razdvojba), Visina, Vlažnost zraka, Voda, Vrijeme, Zalazak sunca, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljino magnetsko polje, Zemljopisna širina, Zenit, Zrak, Zraka, Zrakoplov, Zvijezda, 22° halo, 46° halo. Proširite indeks (104 više) »
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Novi!!: Optika atmosfere i Akuzativ · Vidi više »
Altokumulus
Nebo prekriveno altokumulusima. zalaska Sunca. oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Altokumulus (lat. altus: visok + cumulus: gomila, hrpa; međunarodna kratica Ac) je oblak koji tvori skupine nepravilnih oblačića bijele i sive boje na visinama od 2,5 do 6 kilometara.
Novi!!: Optika atmosfere i Altokumulus · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Optika atmosfere i Arapski jezik · Vidi više »
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Optika atmosfere i Astronomski objekt · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Optika atmosfere i Atmosfera · Vidi više »
Aureola
uskrsnuću Aureola (deminutiv latinske riječi aurea.
Novi!!: Optika atmosfere i Aureola · Vidi više »
Balon
braće Montgolfier. Baloni na vrući zrak. Baloni na vrući zrak. Baloni u obliku srca. Balon (franc. ballon balon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Novi!!: Optika atmosfere i Balon · Vidi više »
Bijela
Bijela boja Bijela je boja.
Novi!!: Optika atmosfere i Bijela · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Optika atmosfere i Boja · Vidi više »
Brockenska sablast
Brockenska sablast. glorija). Brockenska sablast je optička pojava u atmosferi.
Novi!!: Optika atmosfere i Brockenska sablast · Vidi više »
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Novi!!: Optika atmosfere i Brod · Vidi više »
Cirkumhorizontalni luk
Cirkumhorizontalni luk iznad Himalaja (Nepal). Cirkumhorizontalni luk (dolje) i opisani halo (gore) iznad Oregona (sliku snimila Shayla Doering). Meksika. haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Optika atmosfere i Cirkumhorizontalni luk · Vidi više »
Cirkumzenitalni luk
Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni luk. prizmicama s kutom 90°, vodoravno orijentiranim (gore). haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Optika atmosfere i Cirkumzenitalni luk · Vidi više »
Cirokumulus
Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. ''Cirrocumulus floccus'' ili cirokumulusi oblika pramena vune. Prema morfološkoj klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Cirokumulus (međunarodna kratica Cc) je bijeli oblak koji čine sitni odvojeni okruglasti elementi katkada poredani u nizove ili rebra, između kojih se vidi plavo nebo.
Novi!!: Optika atmosfere i Cirokumulus · Vidi više »
Cirostratus
Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. Prema morfološkoj klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. halo. Cirostratus (međunarodna kratica Cs) je visoki mliječnobijeli oblak koji potpuno ili djelomično pokriva nebo.
Novi!!: Optika atmosfere i Cirostratus · Vidi više »
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Novi!!: Optika atmosfere i Crvena · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Optika atmosfere i Dan · Vidi više »
Disperzija (optika)
dugine boje. vode. Disperzija (lat. dispersio: rasap, raspršenje, rasipanje), disperzija svjetlosti ili optička disperzija, u optici, je razlaganje složene (na primjer bijele) svjetlosti na boje zbog ovisnosti indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti koje nastaje prilikom loma svjetlosti (refrakcije), ogiba (interferencije), totalne refleksije i drugo.
Novi!!: Optika atmosfere i Disperzija (optika) · Vidi više »
Dolomiti
Dolomiti ili Dolomitske Alpe (ladinski jezik: Dolomites; talijanski jezik: Dolomiti; furlanski jezik: Dolomitis) planinska su skupina u istočnim Alpama u Italiji.
Novi!!: Optika atmosfere i Dolomiti · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Optika atmosfere i Dušik · Vidi više »
Duga
Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.
Novi!!: Optika atmosfere i Duga · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Optika atmosfere i Električni naboj · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Optika atmosfere i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Optika atmosfere i Elektron · Vidi više »
Emisija
Emisija (lat. emissio) može značiti.
Novi!!: Optika atmosfere i Emisija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Optika atmosfere i Francuski jezik · Vidi više »
Geofizika
date.
Novi!!: Optika atmosfere i Geofizika · Vidi više »
George Biddell Airy
George Biddell Airy (Alnwick, 27. srpnja 1801. – Greenwich, 2. siječnja 1892.), engleski astronom.
Novi!!: Optika atmosfere i George Biddell Airy · Vidi više »
Glorija (optika atmosfere)
Glorija na sjeni zrakoplova. Ako promatrač stoji na planinskoj stijeni s pojavom glorije, a njegova sjena pada na oblak, tada je sjena okružena vijencima (takozvana Brockenska sablast). Glorija (lat. gloria: slava) je optička pojava koja se vidi kao jedan ili više obojenih prstena na gornjoj površini oblaka.
Novi!!: Optika atmosfere i Glorija (optika atmosfere) · Vidi više »
Građevine
Kineski zid Građevina je ostvarenje građevinske tehnike.
Novi!!: Optika atmosfere i Građevine · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Optika atmosfere i Grčki jezik · Vidi više »
Gumno
Gumno u krugu Zavičajne kuće u Hutovu Gumno, guvno ili arman je mjesto za vršidbu ili mlaćenje žita, zaravnjene, glatke površine, kružna ili pravokutna oblika.
Novi!!: Optika atmosfere i Gumno · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Optika atmosfere i Gustoća · Vidi više »
Gustoća zraka
Riječkoj luci. Gustoća zraka je masa zraka po jedinici obujma Zemljine atmosfere.
Novi!!: Optika atmosfere i Gustoća zraka · Vidi više »
Havaji
Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Optika atmosfere i Havaji · Vidi više »
Himalaja
Zemljovid Himalaja Himalaja ili Himalaya je najviši planinski lanac na Zemlji.
Novi!!: Optika atmosfere i Himalaja · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Optika atmosfere i Ion · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: Optika atmosfere i Isaac Newton · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Optika atmosfere i Jezero · Vidi više »
John William Strutt Rayleigh
neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.
Novi!!: Optika atmosfere i John William Strutt Rayleigh · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Optika atmosfere i Jupiter · Vidi više »
Kalabrija
Kalabrija, bivši Brutium, je regija u južnoj Italiji, koja obuhvaća "vrh" talijanske "čizme", južno od Napulja.
Novi!!: Optika atmosfere i Kalabrija · Vidi više »
Kiša
Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.
Novi!!: Optika atmosfere i Kiša · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Optika atmosfere i Kisik · Vidi više »
Korona (razdvojba)
Korona (lat. corona: vijenac, kruna) može značiti.
Novi!!: Optika atmosfere i Korona (razdvojba) · Vidi više »
Krakatoa
Krakatoa je otok u Indoneziji vulkanskog porijekla.
Novi!!: Optika atmosfere i Krakatoa · Vidi više »
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Novi!!: Optika atmosfere i Kristal · Vidi više »
Krivulja
Krivulja je neprekidna crta, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka.
Novi!!: Optika atmosfere i Krivulja · Vidi više »
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Novi!!: Optika atmosfere i Krug · Vidi više »
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Novi!!: Optika atmosfere i Kut · Vidi više »
Lažno Sunce
Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Vrlo sjajna lažna Sunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. Desno lažno Sunce iznad mjesta Salem (Massachusetts, SAD) 27. listopada 2012. Lažno Sunce, parhelij ili pasunce u Zemljinoj atmosferi predstavlja optičku pojavu dviju svijetlih mrlja na 22° s obje strane Sunca na istoj visini nad obzorom.
Novi!!: Optika atmosfere i Lažno Sunce · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Optika atmosfere i Latinski jezik · Vidi više »
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Novi!!: Optika atmosfere i Led · Vidi više »
Leda
Leda može značiti.
Novi!!: Optika atmosfere i Leda · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Optika atmosfere i Legenda · Vidi više »
Ljubičasta
Ljubičasta spada u sekundarne boje.
Novi!!: Optika atmosfere i Ljubičasta · Vidi više »
Luk (arhitektura)
Luk u Saint Louisu znan i kao "Ulazni luk" (Jefferson National Expansion Memorialin), Saint Louis; skulptura osnovana na paraboličnom luku. Elea, Italija. Konstantina I. 312. godine Aldžaferiji, Španjolska. Luk je konstruktivni i dekorativni element u arhitekturi.
Novi!!: Optika atmosfere i Luk (arhitektura) · Vidi više »
Magla
Magla iznad jezera. Magla na Papuku. Pogled izbliza na vodene čestice koje stvaraju maglu. Advektivna magla. Ledena magla. Fairbanksu, Aljaska). Dimna zavjesa. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku.
Novi!!: Optika atmosfere i Magla · Vidi više »
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Novi!!: Optika atmosfere i Meridijan · Vidi više »
Messina
Messina je grad u Italiji, treći po veličini grad na Siciliji i glavni grad istoimene pokrajine na jugu Italije.
Novi!!: Optika atmosfere i Messina · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Optika atmosfere i Metar · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: Optika atmosfere i Metar u sekundi · Vidi više »
Meteorologija
satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.
Novi!!: Optika atmosfere i Meteorologija · Vidi više »
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Optika atmosfere i Minuta · Vidi više »
Miraž
visine od oko 20 metara. Zrake svijetlosti, dok prolaze iz hladnog u topli i obrnuto, se savijaju, dok ih ljudsko oko vidi da dolaze pod ravnom linijom. '''Donji miraž''' je onaj kod kojeg se slika čini da se nalazi ispod objekta. Kod '''gornjeg miraža''' slika se čini kao da se nalaze iznad objetka. Prava '''fatamorgana''' se sastoji od gornjeg i donjeg miraža, kombinira refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. pustinji Mojave u proljeće. Putanja svjetlosnih zraka kod zrcaljenje prema dolje. Dijagram s desne strane pokazuje nadadijabatski gradijent temperature zraka uz površinu Zemlje. inverziju temperature zraka uz površinu Zemlje. Miraž (franc. mirage, od mirer miraž, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Optika atmosfere i Miraž · Vidi više »
Misionarstvo
Papui Novoj Gvineji Misionarstvo ili misijski rad (latinski: "missio".
Novi!!: Optika atmosfere i Misionarstvo · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Optika atmosfere i Mjesec · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Optika atmosfere i Molekula · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Optika atmosfere i More · Vidi više »
Morgana le Fay
Morgana le Fay Morgana le Fay, ponekad zvana i Morgan le Faye, Morgane ili Morgaine, lik je iz legendâ o kralju Arthuru.
Novi!!: Optika atmosfere i Morgana le Fay · Vidi više »
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Optika atmosfere i Nebeska sfera · Vidi više »
Nebo
Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde. Pojava je poznata kao Rayleighovo raspršenje. Nebo može biti također crvene ili žute boje. U podne na nebu se, kad je sunčano, vidi Sunce, a noću se vide zvijezde. Zvijezde su i danju prisutne, ali ih je nemoguće vidjeti jer imaju puno slabiju svjetlost nego noću. Na nebu se lakše može predvidjeti kakvo će biti vrijeme te je li dan, noć ili sumrak.
Novi!!: Optika atmosfere i Nebo · Vidi više »
Nepal
Nepal (nep. नेपालb), službeno: Savezna Demokratska Republika Nepal (nep. सङ्घीय लोकतान्त्रिक गणतन्त्र नेपाल, Saṅghīya Lokatāntrika Gaṇatantra Nepāla), neobalna država u južnoj Aziji.
Novi!!: Optika atmosfere i Nepal · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Optika atmosfere i Njemačka · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Optika atmosfere i Normani · Vidi više »
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.
Novi!!: Optika atmosfere i Oblaci · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Optika atmosfere i Oborina · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Optika atmosfere i Obujam · Vidi više »
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Novi!!: Optika atmosfere i Obzor · Vidi više »
Ogib
valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.
Novi!!: Optika atmosfere i Ogib · Vidi više »
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Novi!!: Optika atmosfere i Oko · Vidi više »
Opisani halo
Opisani halo (vanjski prsten) zajedno s 22° halo (unutarnji prsten). cirkumhorizontalnim lukom (dolje). halo: (1) 22° halo ili mali halo, (2) lažno Sunce, parhelij ili pasunce, (3) Sunčev stup, (4) parhelijski krug, (5) cirkumzenitalni luk, (6) opisani halo, (7) 46° halo ili veliki halo, (8) protusunce ili antihelij. Opisani halo je rijetka optička pojava iz porodice halo koja se pojavljuje kad je Sunce više od 30° iznad obzora, a kad je Sunce niže od 30° iznad obzora, tangencijalni lukovi se pružaju uvis u obliku slova V. Tangencijalni lukovi oko haloa u obliku prstena s kutnim polumjerom od 46° (46° halo) prilično su česti i jaki (intenzivni), s čistim bojama nalik na dugine boje.
Novi!!: Optika atmosfere i Opisani halo · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Optika atmosfere i Optika · Vidi više »
Optika atmosfere
Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.
Novi!!: Optika atmosfere i Optika atmosfere · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Optika atmosfere i Otok · Vidi više »
Parantihelij
Finskoj 24. lipnja 2014. parhelijskom krugu. haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Optika atmosfere i Parantihelij · Vidi više »
Parhelijski krug
deadurl.
Novi!!: Optika atmosfere i Parhelijski krug · Vidi više »
Parryjev luk
deadurl.
Novi!!: Optika atmosfere i Parryjev luk · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Optika atmosfere i Planet · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Optika atmosfere i Planina · Vidi više »
Plava
Plava boja Plava boja.
Novi!!: Optika atmosfere i Plava · Vidi više »
Pojava
Pojava ili fenomen (grč., mn.) je događaj koji se može promatrati, odnosno doslovno, nešto što je moguće vidjeti.
Novi!!: Optika atmosfere i Pojava · Vidi više »
Polarna klima
Ledenjak Huron na Antarktici- u polarnoj klimi Antarktike Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima između polarnih krugova i polova.
Novi!!: Optika atmosfere i Polarna klima · Vidi više »
Polarna noć
Polarna noć na Svalbardu. Polarna noć je prirodni fenomen koji se pojavljuje sjeverno od Arktičkog kruga i južno od Antarktičkog kruga, a tijekom kojeg Sunce ne izlazi iznad obzora tj.
Novi!!: Optika atmosfere i Polarna noć · Vidi više »
Polarna svjetlost
Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.
Novi!!: Optika atmosfere i Polarna svjetlost · Vidi više »
Polovi južne polutke
Područje Antarktike'''1'''. Zemljopisni Južni pol'''2'''. Magnetski Južni pol'''3'''. Geomagnetski Južni pol'''4'''. Južni pol nepristupačnosti Južni pol je najjužnija točka na Zemlji i ovisno o definiciji, nalazi se na ili u blizini Antarktike.
Novi!!: Optika atmosfere i Polovi južne polutke · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Optika atmosfere i Promjer · Vidi više »
Protusunce
parhelijskog kruga i protusunca vidljivog na oblacima tijekom leta Bruxelles-Madrid 7. kolovoza 2006. (snimio: Francesco De Comité). haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Optika atmosfere i Protusunce · Vidi više »
Prsten
Prsten može značiti.
Novi!!: Optika atmosfere i Prsten · Vidi više »
Prsten (matematika)
Prsten (dulji naziv: prsten s jedinicom) je bilo koji neprazan skup R zajedno s dvjema (svuda definiranim) binarnim operacijama koje možemo radi potrebe definicije označiti s + (zbrajanje elemenata prstena) i · (množenje elemenata prstena) tako da vrijedi: 1) (R, +) je abelova grupa, tj. vrijedi.
Novi!!: Optika atmosfere i Prsten (matematika) · Vidi više »
Pustinja
Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.
Novi!!: Optika atmosfere i Pustinja · Vidi više »
Raspršenje
zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordovog raspršenja. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Neutronsko raspršenje ili neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Raspršenje, u fizici, je promjena kretanja, odnosno širenja snopa čestica ili zrakâ kada naiđu na neku zapreku.
Novi!!: Optika atmosfere i Raspršenje · Vidi više »
Raspršenje svjetlosti
raspršivanje svjetlosti na razne strane. zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Raspršenje svjetlosti, difuzna refleksija ili difuzija svjetlosti je raspršivanje svjetlosti na razne strane.
Novi!!: Optika atmosfere i Raspršenje svjetlosti · Vidi više »
Rayleighovo raspršenje
Rayleighovo raspršenje uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana, i crvenu boju Sunca kod zalaska Rayleighovo raspršenje je jače nakon zalaska Sunca Slika prikazuje veći udio raspršene plave svjetlosti u odnosu na crvenu svjetlost mW, je vidljiva po noći zbog Rayleighovog raspršenja i prašine u zraku. Rayleighovo raspršenje u staklu: sa strane vidimo plavu boju, ali svjetlost koja prolazi kroz staklo je narančaste boje. http://www.webexhibits.org/causesofcolor/14B.html webexhibits.org Raspršenje nastaje kad se elektromagnetski val sudari s česticama u atmosferi.
Novi!!: Optika atmosfere i Rayleighovo raspršenje · Vidi više »
Refleksija
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).
Novi!!: Optika atmosfere i Refleksija · Vidi više »
Refrakcija
svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.
Novi!!: Optika atmosfere i Refrakcija · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: Optika atmosfere i René Descartes · Vidi više »
Rosa
Rosa na cvijeću Rosa su kapljice nastale kondenzacijom vodene pare.
Novi!!: Optika atmosfere i Rosa · Vidi više »
San Francisco, Kalifornija
San Francisco je četvrti najveći grad u Kaliforniji i dvanaesti u SAD-u. Prema procjeni iz 2009. godine ima 845.559 stanovnika.
Novi!!: Optika atmosfere i San Francisco, Kalifornija · Vidi više »
Santa Cruz (Kalifornija)
Santa Cruz je grad u američkoj saveznoj državi Kalifornija.
Novi!!: Optika atmosfere i Santa Cruz (Kalifornija) · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Optika atmosfere i Saturn · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Optika atmosfere i Sekunda · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Optika atmosfere i Sicilija · Vidi više »
Silnice
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. sile. Silnice su zamišljene crte, sa strelicama ili bez njih, kojima se predočuju različita svojstva fizikalnih polja.
Novi!!: Optika atmosfere i Silnice · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Optika atmosfere i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Dakota
je savezna država SAD-a. Sjeverna Dakota je primljena u Uniju 2.
Novi!!: Optika atmosfere i Sjeverna Dakota · Vidi više »
Spektar (boja)
Spektar boja na kojem se vide primarne, sekundarne i tercijarne boje. Spektar boja u prirodi: dugine boje. optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. vode. Spektar boja ili spektralne boje u prirodi nalazimo kao dugine boje.
Novi!!: Optika atmosfere i Spektar (boja) · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Optika atmosfere i Starogrčki jezik · Vidi više »
Stratifikacija
Stratifikacija općenito označava taloženje slojeva i rabi se se u različitim područjima s različitim značenjima kao primjerice.
Novi!!: Optika atmosfere i Stratifikacija · Vidi više »
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Novi!!: Optika atmosfere i Stupanj (kut) · Vidi više »
Sunčev ciklus
Sunčeve pjege u zadnjih 400 godina Sunčev ciklus ili Sunčev ciklus magnetske aktivnosti, je povremena promjena količine Sunčevog zračenja, koje dođe do Zemlje.
Novi!!: Optika atmosfere i Sunčev ciklus · Vidi više »
Sunčev stup
San Francisca. Fairbanksu, Aljaska). Sunčev stup ili svjetlosni stup je optička pojava u obliku cijele ili isprekidane svijetle okomite pruge iznad ili ispod Sunca, obično kada se Sunce nalazi nisko nad obzorom, najčešće pri zalasku ili izlasku.
Novi!!: Optika atmosfere i Sunčev stup · Vidi više »
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Novi!!: Optika atmosfere i Sunčev vjetar · Vidi više »
Sunčeva baklja
Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje Sunčeva baklja (engl. solar flare) je velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi, koja može osloboditi oko 6 × 1025 džula energije,a to je oko 1/6 ukupne energije koja otiđe sa Sunca svake sekunde). Sunčeve baklje utječu na sve slojeve Sunčeve atmosfere (fotosfera, kromosfera i korona), grije plazmu do 10 milijuna Kelvina i ubrzava elektrone, protone i teške ione skoro do brzine svjetlosti. Stvara elektromagnetsko zračenje na svim valnim duljinama, od radio valova do gama-čestica. Većina Sunčevih baklji se pojavljuje u aktivnim područjima oko Sunčevih pjega, gdje snažno magnetsko polje prolazi fotosferu i povezuje se s koronom. Snagu dobiva iznenada (traje minutu do desetak minuta) oslobađanjem magnetske energije iz korone. Ako su Sunčeve baklje izuzetno snažne, one mogu uzrokovati koronalne izbačaje masa. X-zrake i UV zračenje koje emitiraju Sunčeve baklje, mogu utjecati na Zemljinu ionosferu i ometati veliki opseg radio komunikacija. Direktne emisije Sunčevih baklji na decimetarskim valnim duljinama mogu ometati rad radara i ostalih uređaja koji rade na tim frekvencijama. Sunčeve baklje su prvi otkrili Richard Christopher Carrington i neovisno Richard Hodgson 1859. Sunčeve baklje su viđene i na nekim drugim zvijezdama. Učestalost pojavljivanja Sunčevih baklji je različita, od nekoliko na dan kada je Sunce aktivno, do jedna na tjedan kada je mirno Sunce. Više se pojavljuju male Sunčeve baklje od velikih. Kada se u 11 godišnjem ciklusu Sunceve pjege više pojavljuju, onda ima više i Sunčevih baklji. Rijetko se primijete u vidljivom dijelu spektra, možemo ih vidjeti u ekstremnom UV zračenju i sa X-zrakama.
Novi!!: Optika atmosfere i Sunčeva baklja · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Optika atmosfere i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Sunčeve pjege
Sunčeve pjege snimljene 22. lipnja 2004. Pogled na koronalne strukture iznad Sunčevih pjega, snimljeno u listopadu 2010. Sunčeve pjege snimljene u rujnu 2011. Sunčeve pjege su tamnija i do 2 500 K hladnija područja od ostale površine Sunca (fotosfere), koje nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja.
Novi!!: Optika atmosfere i Sunčeve pjege · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Optika atmosfere i Sunce · Vidi više »
Supralateralni luk
halo grupe (od vrha prema dolje): supralateralni luk, Parryjev luk, gornji tangencijalni lukovi, 22° halo, a može se vidjeti i lažno Sunce s donje desne strane. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni luk. Supralateralni luk je rijetka optička pojava koja se pojavljuje na na gornjoj strani 22° halo (svjetlosna pojava u obitelji halo), oko dvostruke duljine kruga, a stvara blijedu traku duginih boja u širokom pojasu iznad Sunca.
Novi!!: Optika atmosfere i Supralateralni luk · Vidi više »
Svjetlosna jakost
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosna jakost ili luminacijski intenzitet (oznaka Is) je jedna od sedam osnovnih fizikalna veličina koja opisuje snagu elektromagnetskog zračenja točkastog izvora u području frekvencija vidljive svjetlosti.
Novi!!: Optika atmosfere i Svjetlosna jakost · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Optika atmosfere i Svjetlost · Vidi više »
Tangencijalni luk
deadurl.
Novi!!: Optika atmosfere i Tangencijalni luk · Vidi više »
Tangenta
Tangenta ili dodirnica je pravac koji dodiruje krivulju u jednoj točki.
Novi!!: Optika atmosfere i Tangenta · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Optika atmosfere i Temperatura · Vidi više »
Tjesnac
Engleski kanal Tjesnac, morski prolaz, morski kanal ili morska vrata su mjesta u morima na kojima se dvije veće kopnene mase približavaju i tvore negdje širok a negdje vrlo uzak morski prolaz.
Novi!!: Optika atmosfere i Tjesnac · Vidi više »
Totalna refleksija
moru. Promatramo lom zrake svjetlosti koja dolazi iz optički gušćeg sredstva, na primjer vode, i pada na graničnu plohu rjeđeg sredstva (na primjer zrak). Tipičan presjek kroz dvogled s prizmom za totalnu refleksiju. Totalna refleksija je pojava potpunog odbijanja, refleksije svjetlosti koja iz optički gušćega sredstva pada na granicu s optički rjeđim sredstvom te se u cijelosti odbija ili reflektira.
Novi!!: Optika atmosfere i Totalna refleksija · Vidi više »
Tropi
Podne u tropima, Sunce je gotovo u zenitu Riječ tropi (grč. tropai heliou znači "područja okrenuta Suncu") označava jedno klimatsko područje zemlje.
Novi!!: Optika atmosfere i Tropi · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Optika atmosfere i Valna duljina · Vidi više »
Vijenac (razdvojba)
* vijenac – ukras kružnog oblika.
Novi!!: Optika atmosfere i Vijenac (razdvojba) · Vidi više »
Visina
Visina Visina je mjera okomite udaljenosti.
Novi!!: Optika atmosfere i Visina · Vidi više »
Vlažnost zraka
tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.
Novi!!: Optika atmosfere i Vlažnost zraka · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Optika atmosfere i Voda · Vidi više »
Vrijeme
* Vrijeme (fizika), kronološko.
Novi!!: Optika atmosfere i Vrijeme · Vidi više »
Zalazak sunca
Zalazak Sunca. Zalazak sunca označava zalazak sunca pod horizont.
Novi!!: Optika atmosfere i Zalazak sunca · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Optika atmosfere i Zemlja · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Optika atmosfere i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zemljino magnetsko polje
Zemljino magnetsko polje. accessdate.
Novi!!: Optika atmosfere i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Optika atmosfere i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zenit
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.
Novi!!: Optika atmosfere i Zenit · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Optika atmosfere i Zrak · Vidi više »
Zraka
* zraka (matematika), dio pravca ograničen nekom točkom,.
Novi!!: Optika atmosfere i Zraka · Vidi više »
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Novi!!: Optika atmosfere i Zrakoplov · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Optika atmosfere i Zvijezda · Vidi više »
22° halo
22° halo oko Sunca, viđen iznad planinskog lanca Annapurna, Nepal. haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Optika atmosfere i 22° halo · Vidi više »
46° halo
lažnim Suncima i gornjim tangencijalnim lukom. haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Optika atmosfere i 46° halo · Vidi više »