Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Opća deklaracija o ljudskim pravima

Indeks Opća deklaracija o ljudskim pravima

Eleanor Roosevelt s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (1949.) Opća deklaracija o ljudskim pravima prvi je sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava koji je proglasila jedna opća međunarodna organizacija, Ujedinjeni narodi.

8 odnosi: Ljudska prava, Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Povelja Ujedinjenih naroda, Ujedinjeni narodi, 10. prosinca, 1948..

Ljudska prava

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.

Novi!!: Opća deklaracija o ljudskim pravima i Ljudska prava · Vidi više »

Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava

Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava su međunarodni sporazumi, povelje i drugi dokumenti koji služe kao izvori međunarodnog prava ljudskih prava.

Novi!!: Opća deklaracija o ljudskim pravima i Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava · Vidi više »

Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima

Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (eng. International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights (ICESCR) međunarodni je ugovor Ujedinjenih naroda kojim su se države članice obvezale u svoje pravne poretke unijeti odredbe o zaštiti gospodarskih, socijalnih i kulturnih ljudskih prava, uključujući pravo naroda na samoodređenje, prava na rad, prava na pravedne i povoljne radne uvjete, prava na osnivanje sindikata i pristupu sindikatu po svom izboru, prava na socijalnu sigurnost, prava na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja, prava na odgoj i obrazovanje, i dr. Pakt je usvojen na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 19. prosinca 1966. godine, te je stupio na snagu 23. ožujka 1976. Do danas (veljača 2020. god.) Paktu je pristupilo 170 država.

Novi!!: Opća deklaracija o ljudskim pravima i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima · Vidi više »

Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima

Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (eng. International Covenant on Civil and Political Rights (ICCPR) je međunarodni ugovor Ujedinjenih naroda kojim su se države članice obvezale u svoje pravne poretke unijeti odredbe o zaštiti građanskih i političkih ljudskih prava, uključujući prava na život, slobodu vjeroispovijedi, slobodu govora, slobodu političkog udruživanja, te na pravično suđenje. Pakt je usvojen na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 19. prosinca 1966. godine, te je stupio na snagu 23. ožujka 1976. Do lipnja 2022. godine, Paktu je pristupilo 173 država.

Novi!!: Opća deklaracija o ljudskim pravima i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima · Vidi više »

Povelja Ujedinjenih naroda

Zastava Ujedinjenih naroda Povelja Ujedinjenih naroda potpisana je 26. lipnja 1945.

Novi!!: Opća deklaracija o ljudskim pravima i Povelja Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Opća deklaracija o ljudskim pravima i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Opća deklaracija o ljudskim pravima i 10. prosinca · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Opća deklaracija o ljudskim pravima i 1948. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Opća deklaracija o pravima čovjeka, Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »