Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Oriovac

Indeks Oriovac

Oriovac je naselje i općina u Republici Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji, između Slavonskog Broda i Nove Gradiške.

23 odnosi: Živike, Bečic, Brodsko-posavska županija, Ciglenik (Oriovac), Fran Gundrum Oriovčanin, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska seljačka stranka, Kujnik (Oriovac), Lužani (Oriovac), Luka Ilić Oriovčanin, Malino, NK Oriolik Oriovac, Nova Gradiška, Oriovac, Osmansko Carstvo, Pričac, Radovanje, Slavonski Brod, Slavonski Kobaš, Stjepan Bačić, Stjepan Babić, 2011..

Živike

Živike su naselje u općini Oriovac, u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Oriovac i Živike · Vidi više »

Bečic

Bečic je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Oriovac u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Oriovac i Bečic · Vidi više »

Brodsko-posavska županija

Slavonski Brod administrativni centar županije Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije Vrpolju na istoku županije Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra).

Novi!!: Oriovac i Brodsko-posavska županija · Vidi više »

Ciglenik (Oriovac)

Ciglenik je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Oriovca u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Oriovac i Ciglenik (Oriovac) · Vidi više »

Fran Gundrum Oriovčanin

Dr Fran S. Gundrum - Oriovčanin je bio hrvatski pisac i prevoditelj.

Novi!!: Oriovac i Fran Gundrum Oriovčanin · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Oriovac i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Oriovac i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Novi!!: Oriovac i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Kujnik (Oriovac)

Kujnik je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Oriovac u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Oriovac i Kujnik (Oriovac) · Vidi više »

Lužani (Oriovac)

Lužani su naselje u općini Oriovac, u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Oriovac i Lužani (Oriovac) · Vidi više »

Luka Ilić Oriovčanin

Luka Ilić Oriovčanin (Oriovac, 15. listopada 1817. – Novska, 4. veljače 1878.), bio je hrvatski pjesnik i etnolog.

Novi!!: Oriovac i Luka Ilić Oriovčanin · Vidi više »

Malino

Malino je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Oriovac u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Oriovac i Malino · Vidi više »

NK Oriolik Oriovac

NK Oriolik hrvatski je nogometni klub iz Oriovca.

Novi!!: Oriovac i NK Oriolik Oriovac · Vidi više »

Nova Gradiška

Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Oriovac i Nova Gradiška · Vidi više »

Oriovac

Oriovac je naselje i općina u Republici Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji, između Slavonskog Broda i Nove Gradiške.

Novi!!: Oriovac i Oriovac · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Oriovac i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pričac

Pričac su naselje u općini Oriovac, u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Oriovac i Pričac · Vidi više »

Radovanje

Radovanje je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Oriovac u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Oriovac i Radovanje · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Novi!!: Oriovac i Slavonski Brod · Vidi više »

Slavonski Kobaš

Slavonski Kobaš je naselje u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Oriovac i Slavonski Kobaš · Vidi više »

Stjepan Bačić

Stjepan Bačić zvani Štef (Oriovac, Slavonski Brod, 10. rujna 1945. – Zagreb, 21. kolovoza 2018.), hrvatski liječnik otorinolaringolog i političar, saborski zastupnik HDZ-a i jedan od utemeljitelja stranke.

Novi!!: Oriovac i Stjepan Bačić · Vidi više »

Stjepan Babić

Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Novi!!: Oriovac i Stjepan Babić · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Oriovac i 2011. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »