Brže od pregledniku!
39 odnosi: Atlantski ocean, Šibenik, Školjkaši, Životinje, Bjelančevine, Carl Linné, Cres, Crno more, Europa, Hrvatska, Istra, Jaje, Komarča, Krk, Ličinka, Limski zaljev, Limun, Malostonski zaljev, Mekušci, Meso, Mišić, Mljet, More, Morska struja, Novigradsko more, Oplodnja, Pašman, Pirovac, Plankton, Pula, Rakovi, Ribe, Rimsko Carstvo, Split, Sredozemno more, Ugljikohidrati, Vapno, Vitamini, 1758..
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Atlantski ocean · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Šibenik · Vidi više »
Školjkaši
Građa školjke ''Patella vulgata''. Školjkaši (Bivalvia, prije Pelecypoda, također Lamellibranchia) su razred mekušaca.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Školjkaši · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Životinje · Vidi više »
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Bjelančevine · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Carl Linné · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Cres · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Crno more · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Europa · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Hrvatska · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Istra · Vidi više »
Jaje
kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Jaje · Vidi više »
Komarča
Komarča (lat. Sparus aurata), pripada obitelji ljuskavki (Sparidae).
Novi!!: Kamenica (školjka) i Komarča · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Kamenica (školjka) i Krk · Vidi više »
Ličinka
Ličinka vretenca modri kralj ''(Aeshna cyanea)'' komarca ''(Aedes aegypti)'' Punoglavac žabe ''(Paracrinia haswelli)'' gubara hrušta dugačka 5 cm Larva (iz lat. lar, plural lares (rimske božice), izvorno maska) odnosno hrvatski ličinka u zoologiji je naziv za jedan od prijelaznih oblika od jaja do odraslog stadija kod životinja koje prolaze kroz proces preobrazbe.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Ličinka · Vidi više »
Limski zaljev
Satelitska snimka Limski kanal - pogled prema zapadu Pogled na istočni dio Limskog zaljeva, prema Vrhu Lima. Limski zaljev (udomaćeno Limski kanal) je zaljev na zapadnoj obali Istre između Vrsara i Rovinja.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Limski zaljev · Vidi više »
Limun
Limun (lat. Citrus ×limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae) i njegov plod.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Limun · Vidi više »
Malostonski zaljev
Malostonski zaljev Malostonski zaljev (još i Kanal Maloga Stona) nalazi se na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Malostonski zaljev · Vidi više »
Mekušci
Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Mekušci · Vidi više »
Meso
Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Meso · Vidi više »
Mišić
glave Mišići su djelatni aktivni pokretači tijela.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Mišić · Vidi više »
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Mljet · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Kamenica (školjka) i More · Vidi više »
Morska struja
Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Morska struja · Vidi više »
Novigradsko more
Masleničkog mosta) Novigradsko more Novigradsko more je zaljev Jadranskog mora.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Novigradsko more · Vidi više »
Oplodnja
Trenutak prije oplodnje Oplodnja je stapanje muških i ženskih spolnih stanica (spermija i jajnih stanica).
Novi!!: Kamenica (školjka) i Oplodnja · Vidi više »
Pašman
Pašman je otok na Hrvatskom jadranu, južno od Zadra.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Pašman · Vidi više »
Pirovac
Pirovac je općina Šibensko-kninskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Pirovac · Vidi više »
Plankton
''Hyperia macrocephala'' - plankton Copepoda (Calanoida) - plankton Plankton je naziv grčkog porijekla i označava zajednicu živih organizama koji plutaju i ne raspolažu vidljivim sposobnostima za kretanje.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Plankton · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Pula · Vidi više »
Rakovi
Rakovi (lat. Crustacea) su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Rakovi · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Ribe · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Split · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Kamenica (školjka) i Sredozemno more · Vidi više »
Ugljikohidrati
glikozidnom vezom. Ima formulu C12H22O11. Ugljikohidrati su velike biološke molekule ili makromolekule sastavljene od ugljikovih (C), vodikovih (H) i kisikovih (O) atoma, obično s omjerom atoma vodika i kisika od 2: 1 (kao u vodi), odnosno empirijske formule Cm(H2O)n (pri čemu m može biti različit od n).
Novi!!: Kamenica (školjka) i Ugljikohidrati · Vidi više »
Vapno
Vapneni ciklus. Vapno je cjelokupni naziv za živo (CaO), gašeno (Ca(OH)2) te hidratizirano (stariji naziv hidraulično) vapno.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Vapno · Vidi više »
Vitamini
Svježe voće i povrće su najčešće dobri izvori vitamina '''Vitamini u tabletama''' za oralnu primjenu kao nadopuna prehrani. Vitamini su esencijalni nutrijenti koje ljudsko tijelo ne može sintetizirati i mora ih uzimati putem hrane.
Novi!!: Kamenica (školjka) i Vitamini · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Kamenica (školjka) i 1758. · Vidi više »
