Brže od pregledniku!
50 odnosi: Amalarik, Amalasunta, Atalarik, Atila, Španjolska, Balkan, Barbari, Belizar, Beograd, Bizant, Dalmacija, Dunav, Erarik, Franci, Galija (rimska provincija), Gepidi, Germani, Huni, Iberija, Italija, Justinijan I. Veliki, Kolubara, Konstantinopol, Lav I., Napulj, Narzes, Odoakar, Perzija (razdvojba), Provansa, Ravenna, Rim, Rimsko Carstvo, Sicilija, Srijem, Teodorik Veliki, Totila, Zapadni Goti, Zapadno Rimsko Carstvo, Zenon, bizantski car, 378., 454., 476., 484., 489., 490., 493., 526., 541., 548., 553..
Amalarik
Аmalarik je bio sin vizigotskog kralja Аlarika II. i Teogedote, kćerke ostrogotskog kralja Teodorika Velikog i njegove prve žene.
Novi!!: Istočni Goti i Amalarik · Vidi više »
Amalasunta
Amalasunta (??? - 535.) bila je kćer ostrogotskog kralja Teodorika Velikog.
Novi!!: Istočni Goti i Amalasunta · Vidi više »
Atalarik
Atalarik (rođen 516., umro 534. godine) je bio ostrogotski kralj i unuk Teodorika Velikog.
Novi!!: Istočni Goti i Atalarik · Vidi više »
Atila
Atila (procjena godine rođenja od 395. do 406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.
Novi!!: Istočni Goti i Atila · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Istočni Goti i Španjolska · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Istočni Goti i Balkan · Vidi više »
Barbari
Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.
Novi!!: Istočni Goti i Barbari · Vidi više »
Belizar
Flavije Belizar (grčki: Βελισαριος, latinično: Belisarios, latinski: Flavius Belisarius, oko 500. – 565.) bio je jedan od najvećih bizantskih generala i jedan od najistaknutijih generala u povijesti.
Novi!!: Istočni Goti i Belizar · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Istočni Goti i Beograd · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Istočni Goti i Bizant · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Istočni Goti i Dalmacija · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Istočni Goti i Dunav · Vidi više »
Erarik
Erarik (preminuo 541.) nakratko je bio ostrogotski kralj.
Novi!!: Istočni Goti i Erarik · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Istočni Goti i Franci · Vidi više »
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Novi!!: Istočni Goti i Galija (rimska provincija) · Vidi više »
Gepidi
Gepidi su bili germansko pleme, poznato po tome što su porazili Hune nakon smrti Atile.
Novi!!: Istočni Goti i Gepidi · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Istočni Goti i Germani · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Istočni Goti i Huni · Vidi više »
Iberija
Iberija je ime kojim su stari Grci zvali područja na današnjem Pirinejskom poluotoku.
Novi!!: Istočni Goti i Iberija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Istočni Goti i Italija · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Istočni Goti i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Kolubara
Rijeka Kolubara, Valjevo Rijeka Kolubara Kolubara je rijeka u zapadnoj Srbiji, desna pritoka Save.
Novi!!: Istočni Goti i Kolubara · Vidi više »
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.
Novi!!: Istočni Goti i Konstantinopol · Vidi više »
Lav I.
Lav I. ili Lav Veliki, papa od 29. rujna 440. do 10. studenog 461.
Novi!!: Istočni Goti i Lav I. · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Istočni Goti i Napulj · Vidi više »
Narzes
Slika čovjeka za kojeg se vjeruje da je Narzes Narzes ili Nerses (478. – 573.) je uz Belizara bio jedan od velikih generala u službi bizantskog cara Justinijana I. Službovao je za vrijeme Justinijanovog ponovnog osvajanja krajeva, koji su nekad pripadali Zapadnom Rimskom Carstvu, radi obnove Rimskog Carstva.
Novi!!: Istočni Goti i Narzes · Vidi više »
Odoakar
Kovanica s Odoakarovim likom, Ravenna (477.) Odoakar, na latinskom Flavius Odovacar, Odovacer ili Fl.
Novi!!: Istočni Goti i Odoakar · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Istočni Goti i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Novi!!: Istočni Goti i Provansa · Vidi više »
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Novi!!: Istočni Goti i Ravenna · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Istočni Goti i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Istočni Goti i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Istočni Goti i Sicilija · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Istočni Goti i Srijem · Vidi više »
Teodorik Veliki
Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (454. – 30. kolovoza 526.) je bio kralj Ostrogota (488. – 526.), regent Vizigota (511. - 526.) i vladar Italije.
Novi!!: Istočni Goti i Teodorik Veliki · Vidi više »
Totila
Totila, pravo ime Baduila ili Badvila (Treviso, ? – Italija, srpanj 552.), ostrogotski kralj od 541. godine do svoje smrti.
Novi!!: Istočni Goti i Totila · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Istočni Goti i Zapadni Goti · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Istočni Goti i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
Zenon, bizantski car
Zenon (lat. Flavius Zeno Augustus, starogrč. Ζήνων) (Rusumblada, Izaurija, o. 425. – Carigrad, 9. travnja 491.), bizantski car u razdoblju 474.
Novi!!: Istočni Goti i Zenon, bizantski car · Vidi više »
378.
Bez opisa.
Novi!!: Istočni Goti i 378. · Vidi više »
454.
Bez opisa.
Novi!!: Istočni Goti i 454. · Vidi više »
476.
Bez opisa.
Novi!!: Istočni Goti i 476. · Vidi više »
484.
Bez opisa.
Novi!!: Istočni Goti i 484. · Vidi više »
489.
Bez opisa.
Novi!!: Istočni Goti i 489. · Vidi više »
490.
Bez opisa.
Novi!!: Istočni Goti i 490. · Vidi više »
493.
Bez opisa.
Novi!!: Istočni Goti i 493. · Vidi više »
526.
Bez opisa.
Novi!!: Istočni Goti i 526. · Vidi više »
541.
Bez opisa.
Novi!!: Istočni Goti i 541. · Vidi više »
548.
Bez opisa.
Novi!!: Istočni Goti i 548. · Vidi više »
553.
Bez opisa.
Novi!!: Istočni Goti i 553. · Vidi više »
