Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama

Indeks Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama

Osvajačice olimpijskih medalja u atletskoj disciplini Utrka na 400 prikazane su u sljedećoj tablici: Kategorija:Atletske sprinterske utrke na Olimpijskim igrama.

73 odnosi: Allyson Felix, Atletika, Atletika na Olimpijskim igrama, Australija, Švedska, Čehoslovačka, Bahami, Cathy Freeman, Danska, Dominikanska Republika, Finska, Francuska, Grenada, I. Olimpijske igre – Atena 1896., II. Olimpijske igre – Pariz 1900., III. Olimpijske igre – St. Louis 1904., Irena Szewińska, IV. Olimpijske igre – London 1908., IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928., Jamajka, Jarmila Kratochvílová, Jeremy Wariner, Južna Afrika, Kanada, Kenija, Kolumbija, Kuba, Lalonde Gordon, LaShawn Merritt, Luguelín Santos, Marie-José Pérec, Marita Koch, Meksiko, Michael Johnson, Nigerija, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Obala Bjelokosti, Olimpijske igre, Olimpijske međuigre – Atena 1906., Poljska, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Trinidad i Tobago, Uganda, Ujedinjeno Kraljevstvo, Utrka na 400 metara, V. Olimpijske igre – Stockholm 1912., VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920., ..., VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924., Wayde van Niekerk, X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932., XI. Olimpijske igre – Berlin 1936., XIV. Olimpijske igre – London 1948., XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968., XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952., XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956., XVII. Olimpijske igre – Rim 1960., XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964., XX. Olimpijske igre – München 1972., XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976., XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980., XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984., XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988., XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008., XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992., XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000., XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., XXX. Olimpijske igre – London 2012., XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016., Zapadna Njemačka. Proširite indeks (23 više) »

Allyson Felix

Allyson Felix (18. studenog 1985.) je američka atletičarka koja se natječe u utrkama na 100 metara, 200 metara i 400 metara.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Allyson Felix · Vidi više »

Atletika

Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Atletika · Vidi više »

Atletika na Olimpijskim igrama

100px Atletika na Olimpijskim igrama je bila u programu svih do sada održanih Olimpijskih igara.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Atletika na Olimpijskim igrama · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Australija · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Švedska · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Čehoslovačka · Vidi više »

Bahami

Bahami su otočna država u Atlantskom oceanu.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Bahami · Vidi više »

Cathy Freeman

Cathy Freeman Catherine Astrid Salome Freeman (Mackay, 16. veljače 1973.) je australska atletičarka, olimpijska pobjednica u disciplini 400 m. Zvjezdani trenutak karijere je osvajanje zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. godine.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Cathy Freeman · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Danska · Vidi više »

Dominikanska Republika

Karta Dominikanske Republike Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Dominikanska Republika · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Finska · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Francuska · Vidi više »

Grenada

Grenada je otočna država na jugoistoku Karipskog mora: sjeverno od Trinidada i Tobaga i južno od Svetog Vincenta i Grenadina.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Grenada · Vidi više »

I. Olimpijske igre – Atena 1896.

Prve Olimpijske igre modernog doba privukle su športaše iz 14 zemalja s najbrojnijim delegacijama iz Grčke, Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i I. Olimpijske igre – Atena 1896. · Vidi više »

II. Olimpijske igre – Pariz 1900.

II.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i II. Olimpijske igre – Pariz 1900. · Vidi više »

III. Olimpijske igre – St. Louis 1904.

III.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i III. Olimpijske igre – St. Louis 1904. · Vidi više »

Irena Szewińska

Irena Szewińska, rođena Kirszenstein (24. svibnja 1946., Lenjingrad, SSSR, danas Sankt Peterburg, Rusija – 29. lipnja 2018., Varšava), poljska atletičarka i najveća poljska sportašica svih vremena.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Irena Szewińska · Vidi više »

IV. Olimpijske igre – London 1908.

IV.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i IV. Olimpijske igre – London 1908. · Vidi više »

IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.

IX.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928. · Vidi više »

Jamajka

Jamajka (eng. Jamaica) je otočna država u Karipskom moru, južno od Kube i zapadno od Hispaniole.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Jamajka · Vidi više »

Jarmila Kratochvílová

Jarmila Kratochvílová (Golčův Jeníkov, 26. siječnja 1951.) je bivša čehoslovačka atletičarska specijalizirana za utrke na 400 i 800 metara.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Jarmila Kratochvílová · Vidi više »

Jeremy Wariner

Jeremy Mathew Wariner (31. siječnja 1984.) je američki atletski sprinter na 400 metara.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Jeremy Wariner · Vidi više »

Južna Afrika

Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Južna Afrika · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Kanada · Vidi više »

Kenija

Kenija je država u istočnoj Africi.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Kenija · Vidi više »

Kolumbija

Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Kolumbija · Vidi više »

Kuba

Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Kuba · Vidi više »

Lalonde Gordon

Lalonde Gordon, (Lowlands, 25. studenog 1988.) je atletičar s Trinidada i Tobaga koji se natječe u kratkim trkačkim disciplinama.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Lalonde Gordon · Vidi više »

LaShawn Merritt

LaShawn Merritt (Portsmouth, Virginia, 27. lipnja 1986.) američki je sprinter specijaliziran za utrke na 400 metara.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i LaShawn Merritt · Vidi više »

Luguelín Santos

Luguelín Santos (12. studenog 1993.), trkač iz Dominikanske Republike.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Luguelín Santos · Vidi više »

Marie-José Pérec

Marie-José Pérec (Basee-Terre, Guadeloupe, 9. svibnja 1968.) je francuska atletičarka, trostruka olimpijska pobjednica, dva puta u disciplini 400 m te jednom u disciplini 200 m. Zadivila je svijet podvigom na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine kada je pobijedila utrkama na 200 i na 400 metara, pothvat koji je na istim Igrama ali u muškoj konkurenciji napravio Michael Johnson.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Marie-José Pérec · Vidi više »

Marita Koch

Marita Koch (18. veljače 1957.), umirovljena njemačka atletičarka.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Marita Koch · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Meksiko · Vidi više »

Michael Johnson

Michael Duane Johnson, (Dallas, Teksas, 13. rujna 1967.) je američki sprinter, višestruki olimpijski pobjednik,svjetski prvak, donedavni svjetski rekorder.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Michael Johnson · Vidi više »

Nigerija

Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Nigerija · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Njemačka · Vidi više »

Njemačka Demokratska Republika

Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »

Obala Bjelokosti

Obala Bjelokosti ili Bjelokosna Obala (službeno Republika Côte d'Ivoire, a u starijoj literaturi i Obala Slonove Kosti), država je u zapadnoj Africi.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Obala Bjelokosti · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Olimpijske igre · Vidi više »

Olimpijske međuigre – Atena 1906.

Olimpijske međuigre – Atena 1906. Države sudionice Olimpijske međuigre (engleski: Intercalated games) su održane 1906. godine u Ateni, u Grčkoj, povodom proslave 10-godišnjice prvih modernih Olimpijskih igara.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Olimpijske međuigre – Atena 1906. · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Poljska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Rusija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Sovjetski Savez · Vidi više »

Trinidad i Tobago

Trinidad i Tobago (službeno Republika Trinidad i Tobago, eng. Republic of Trinidad and Tobago) je država u južnom dijelu Karipskog mora, uz obalu Venezuele.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Trinidad i Tobago · Vidi više »

Uganda

Uganda je država u istočnoj Africi, bez izlaza na more.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Uganda · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Utrka na 400 metara

Završnica utrke (SP 2007.) Utrka na 400 metara atletska je trkačka šprinterska disciplina i najduža od špritnerskih utrka u trkačkoj atletici tj.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Utrka na 400 metara · Vidi više »

V. Olimpijske igre – Stockholm 1912.

V.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i V. Olimpijske igre – Stockholm 1912. · Vidi više »

VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920.

VII.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920. · Vidi više »

VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924.

VIII.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924. · Vidi više »

Wayde van Niekerk

Wayde van Nickerk (Kraaifontein, Cape Town, 15. srpnja, 1992.JAR), Independent Online je južnoafrički sprinter, svjetski i olimpijski rekorder u utrci na 400 metara.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Wayde van Niekerk · Vidi više »

X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932.

X.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932. · Vidi više »

XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.

XI.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XI. Olimpijske igre – Berlin 1936. · Vidi više »

XIV. Olimpijske igre – London 1948.

XIV.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XIV. Olimpijske igre – London 1948. · Vidi više »

XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968.

XIX.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. · Vidi više »

XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.

XV.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952. · Vidi više »

XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956.

XVI.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956. · Vidi više »

XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.

XVII.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XVII. Olimpijske igre – Rim 1960. · Vidi više »

XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964.

XVIII.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964. · Vidi više »

XX. Olimpijske igre – München 1972.

XX.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XX. Olimpijske igre – München 1972. · Vidi više »

XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.

XXI.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976. · Vidi više »

XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.

XXII.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980. · Vidi više »

XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.

Karta bojkota OI 1976-1984 XXIII.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984. · Vidi više »

XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.

XXIV.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988. · Vidi više »

XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.

XXIX.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008. · Vidi više »

XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.

XXV.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. · Vidi više »

XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.

XXVI.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »

XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.

XXVII.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000. · Vidi više »

XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.

XXVIII.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »

XXX. Olimpijske igre – London 2012.

XXX.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »

XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.

Lokacije potencijalnih domaćina OI 2016. XXXI.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016. · Vidi više »

Zapadna Njemačka

Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland), povijesni i najčešći je naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Savezne Republike.

Novi!!: Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama i Zapadna Njemačka · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Osvajači olimpijskih medalja u atletici, muški, 400 m, Osvajači olimpijskih medalja u atletici, žene, 400 m.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »