Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Troskok na Olimpijskim igrama

Indeks Troskok na Olimpijskim igrama

Osvajači olimpijskih medalja u atletici za muškarce u disciplini troskok prikazani su u sljedećoj tablici, iskazani u metrima.

73 odnosi: Argentina, Atletika, Australija, Švedska, Češka, Bahami, Brazil, Bugarska, Finska, Françoise Mbango Etone, Francuska, Grčka, Hrysopiyi Devetzi, I. Olimpijske igre – Atena 1896., II. Olimpijske igre – Pariz 1900., III. Olimpijske igre – St. Louis 1904., Island, Italija, IV. Olimpijske igre – London 1908., IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928., Jamajka, James Brendan Connolly, James Butts, Japan, João Carlos de Oliveira, Kamerun, Kanada, Kazahstan, Kina, Kolumbija, Kuba, Leevan Sands, Metar, Nelson Évora, Njemačka Demokratska Republika, Norveška, Olimpijske igre, Olimpijske međuigre – Atena 1906., Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Troskok, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, V. Olimpijske igre – Stockholm 1912., Venezuela, ..., VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920., VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924., Viktor Sanejev, X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932., XI. Olimpijske igre – Berlin 1936., XIV. Olimpijske igre – London 1948., XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968., XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952., XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956., XVII. Olimpijske igre – Rim 1960., XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964., XX. Olimpijske igre – München 1972., XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976., XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980., XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984., XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988., XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008., XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992., XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000., XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., XXX. Olimpijske igre – London 2012., XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.. Proširite indeks (23 više) »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Argentina · Vidi više »

Atletika

Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Atletika · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Australija · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Švedska · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Češka · Vidi više »

Bahami

Bahami su otočna država u Atlantskom oceanu.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Bahami · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Brazil · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Bugarska · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Finska · Vidi više »

Françoise Mbango Etone

Françoise Mbango Etone (Yaoundé, Kamerun, 14. travnja 1976.) je kamerunska atletičarka troskokašica.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Françoise Mbango Etone · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Francuska · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Grčka · Vidi više »

Hrysopiyi Devetzi

Hrysopiyi Devetzi (grč. Χρυσοπηγή Δεβετζή, Aleksandropoli, Grčka, 2. siječnja 1976.) je grčka atletičarka troskokašica i skakačica u dalj.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Hrysopiyi Devetzi · Vidi više »

I. Olimpijske igre – Atena 1896.

Prve Olimpijske igre modernog doba privukle su športaše iz 14 zemalja s najbrojnijim delegacijama iz Grčke, Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i I. Olimpijske igre – Atena 1896. · Vidi više »

II. Olimpijske igre – Pariz 1900.

II.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i II. Olimpijske igre – Pariz 1900. · Vidi više »

III. Olimpijske igre – St. Louis 1904.

III.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i III. Olimpijske igre – St. Louis 1904. · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Island · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Italija · Vidi više »

IV. Olimpijske igre – London 1908.

IV.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i IV. Olimpijske igre – London 1908. · Vidi više »

IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.

IX.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928. · Vidi više »

Jamajka

Jamajka (eng. Jamaica) je otočna država u Karipskom moru, južno od Kube i zapadno od Hispaniole.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Jamajka · Vidi više »

James Brendan Connolly

James Brandon Connolly (28. studenog 1865. – 20. siječnja 1957.), američki student i atletičar prvi je olimpijski pobjednik Igara modernog doba.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i James Brendan Connolly · Vidi više »

James Butts

James Aaron Butts (South Los Angeles, Kalifornija, SAD, 9. svibnja 1950.) je bivši američki atletičar koji se natjecao u troskoku.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i James Butts · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Japan · Vidi više »

João Carlos de Oliveira

João Carlos de Oliveira (Pindamonhangaba, Brazil, 28. svibnja 1954. – São Paulo, Brazil, 29. svibnja 1999.) je pokojni brazilski atletičar koji se natjecao u troskoku i skoku u dalj.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i João Carlos de Oliveira · Vidi više »

Kamerun

Kamerun je država u središnjoj Africi.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Kamerun · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Kanada · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Kazahstan · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Kina · Vidi više »

Kolumbija

Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Kolumbija · Vidi više »

Kuba

Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Kuba · Vidi više »

Leevan Sands

Leevan Sands (Nassau, Bahami, 16. kolovoza 1981.) je bahamski troskokaš.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Leevan Sands · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Metar · Vidi više »

Nelson Évora

Nelson Évora (20. travnja 1984.) je portugalski atletičar koji je trenutni olimpijski i bivši svjetski prvak u troskoku.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Nelson Évora · Vidi više »

Njemačka Demokratska Republika

Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Norveška · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Olimpijske igre · Vidi više »

Olimpijske međuigre – Atena 1906.

Olimpijske međuigre – Atena 1906. Države sudionice Olimpijske međuigre (engleski: Intercalated games) su održane 1906. godine u Ateni, u Grčkoj, povodom proslave 10-godišnjice prvih modernih Olimpijskih igara.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Olimpijske međuigre – Atena 1906. · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Poljska · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Portugal · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Rusija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Sovjetski Savez · Vidi više »

Troskok

Troskok Troskok je atletska disciplina skakanja u dalj sa zaletom ili bez njega, a izvodi se s tri uzastopna skoka, tj.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Troskok · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Turska · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Ukrajina · Vidi više »

V. Olimpijske igre – Stockholm 1912.

V.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i V. Olimpijske igre – Stockholm 1912. · Vidi više »

Venezuela

Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Venezuela · Vidi više »

VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920.

VII.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920. · Vidi više »

VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924.

VIII.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924. · Vidi više »

Viktor Sanejev

Viktor Danilovič Sanejev (ruski Виктор Данилович Санеев) (3. listopada 1945. - 3. siječnja 2022..) je umirovljeni ruski atletičar, trostruki olimpijski pobjednik u troskoku, koji je medalje osvajao pod zastavom SSSR-a. Sanejev je vladao svojom disciplinom tijekom petnaestak godina kao rijetko koji atletičar u povijesti.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i Viktor Sanejev · Vidi više »

X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932.

X.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932. · Vidi više »

XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.

XI.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XI. Olimpijske igre – Berlin 1936. · Vidi više »

XIV. Olimpijske igre – London 1948.

XIV.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XIV. Olimpijske igre – London 1948. · Vidi više »

XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968.

XIX.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. · Vidi više »

XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.

XV.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952. · Vidi više »

XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956.

XVI.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956. · Vidi više »

XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.

XVII.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XVII. Olimpijske igre – Rim 1960. · Vidi više »

XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964.

XVIII.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964. · Vidi više »

XX. Olimpijske igre – München 1972.

XX.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XX. Olimpijske igre – München 1972. · Vidi više »

XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.

XXI.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976. · Vidi više »

XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.

XXII.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980. · Vidi više »

XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.

Karta bojkota OI 1976-1984 XXIII.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984. · Vidi više »

XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.

XXIV.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988. · Vidi više »

XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.

XXIX.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008. · Vidi više »

XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.

XXV.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. · Vidi više »

XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.

XXVI.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »

XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.

XXVII.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000. · Vidi više »

XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.

XXVIII.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »

XXX. Olimpijske igre – London 2012.

XXX.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »

XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.

Lokacije potencijalnih domaćina OI 2016. XXXI.

Novi!!: Troskok na Olimpijskim igrama i XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Osvajači olimpijskih medalja u atletici, muški, troskok, Osvajači olimpijskih medalja u atletici, žene, troskok.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »