Brže od pregledniku!
66 odnosi: Atletika, Australija, Švedska, Češka, Bob Tisdall, Danska, Dominikanska Republika, Edwin Moses, Félix Sánchez, Filipini, Finska, Francuska, Grčka, II. Olimpijske igre – Pariz 1900., III. Olimpijske igre – St. Louis 1904., Irina Privalova, Irska, Italija, IV. Olimpijske igre – London 1908., IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928., Jamajka, Južna Afrika, Kanada, Kenija, Kevin Young, Maroko, Njemačka Demokratska Republika, Novi Zeland, Olimpijske igre, Portoriko, Rumunjska, Rusija, Saudijska Arabija, Sekunda, Senegal, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Turska, Uganda, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Utrka na 400 metara s preponama, VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920., VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924., X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932., XI. Olimpijske igre – Berlin 1936., XIV. Olimpijske igre – London 1948., XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968., XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952., XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956., ..., XVII. Olimpijske igre – Rim 1960., XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964., XX. Olimpijske igre – München 1972., XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976., XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980., XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984., XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988., XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008., XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992., XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000., XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., XXX. Olimpijske igre – London 2012., XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016., Zambija, Zapadna Njemačka. Proširite indeks (16 više) »
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Atletika · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Australija · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Švedska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Češka · Vidi više »
Bob Tisdall
Robert "Bob" Morton Newburgh Tisdall (Nuwara Eliya, Šri Lanka 16. svibnja 1907. – Nambour, Australija 27. srpnja 2004.), irski atletičar, osvajač zlatne olimpijske medalje u utrci na 400 m prepone u Los Angelesu 1932. Tisdall je u jeku gospodarske krize, kao što sam opisuje imao "najbolji posao na svijetu", radio je kao pomoćnik mladog indijskog Maharađa kojeg je pratio diljem Europe, pokazujući mu kulturne i prirodne znamenitosti.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Bob Tisdall · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Danska · Vidi više »
Dominikanska Republika
Karta Dominikanske Republike Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Dominikanska Republika · Vidi više »
Edwin Moses
Edwin Corley Moses (31. kolovoza 1955.) je bivši američki atletičar.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Edwin Moses · Vidi više »
Félix Sánchez
Félix Sánchez (New York, 30. kolovoza 1977.) je trkač iz Dominikanske Republike.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Félix Sánchez · Vidi više »
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Filipini · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Finska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Francuska · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Grčka · Vidi više »
II. Olimpijske igre – Pariz 1900.
II.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i II. Olimpijske igre – Pariz 1900. · Vidi više »
III. Olimpijske igre – St. Louis 1904.
III.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i III. Olimpijske igre – St. Louis 1904. · Vidi više »
Irina Privalova
mini Irina Privalova rođena kao Irina Anatoljevna Sergejeva (ruski: Ирина Анатольевна Привалова, Сергеева), (Malakhova, Rusija, 22. studenog 1968.) je ruska atletičarka, višestruka osvajačica olimpijskih medalja.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Irina Privalova · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Irska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Italija · Vidi više »
IV. Olimpijske igre – London 1908.
IV.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i IV. Olimpijske igre – London 1908. · Vidi više »
IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.
IX.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928. · Vidi više »
Jamajka
Jamajka (eng. Jamaica) je otočna država u Karipskom moru, južno od Kube i zapadno od Hispaniole.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Jamajka · Vidi više »
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Južna Afrika · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Kanada · Vidi više »
Kenija
Kenija je država u istočnoj Africi.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Kenija · Vidi više »
Kevin Young
Kevin Curtis Young (Watts, Kalifornija, 16. rujna 1966. -) bivši je američki atletičar.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Kevin Young · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Maroko · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Novi Zeland · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Olimpijske igre · Vidi više »
Portoriko
Slobodna pridružena država Portoriko (špa. Estado Libre Asociado (ELA) de Puerto Rico; eng. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja, otočna država Kariba udružena sa SAD-om.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Portoriko · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Rumunjska · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Rusija · Vidi više »
Saudijska Arabija
Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom. Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Saudijska Arabija · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Sekunda · Vidi više »
Senegal
290px Senegal je država u zapadnoj Africi.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Senegal · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Sovjetski Savez · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Turska · Vidi više »
Uganda
Uganda je država u istočnoj Africi, bez izlaza na more.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Uganda · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Ukrajina · Vidi više »
Utrka na 400 metara s preponama
Ženska utrka na 400 metara s preponama Utrka na 400 metara s preponama je olimpijska atletska disciplina u kojoj je cilj pretrčati jedan krug na atletskoj stazi dugoj 400 metara, i pri tome preskočiti deset prepona koje su ravnomijerno raspoređene.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Utrka na 400 metara s preponama · Vidi više »
VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920.
VII.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920. · Vidi više »
VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924.
VIII.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924. · Vidi više »
X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932.
X.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932. · Vidi više »
XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.
XI.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XI. Olimpijske igre – Berlin 1936. · Vidi više »
XIV. Olimpijske igre – London 1948.
XIV.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XIV. Olimpijske igre – London 1948. · Vidi više »
XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968.
XIX.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. · Vidi više »
XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.
XV.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952. · Vidi više »
XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956.
XVI.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956. · Vidi više »
XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.
XVII.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XVII. Olimpijske igre – Rim 1960. · Vidi više »
XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964.
XVIII.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964. · Vidi više »
XX. Olimpijske igre – München 1972.
XX.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XX. Olimpijske igre – München 1972. · Vidi više »
XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.
XXI.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976. · Vidi više »
XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.
XXII.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980. · Vidi više »
XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.
Karta bojkota OI 1976-1984 XXIII.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984. · Vidi više »
XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.
XXIV.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988. · Vidi više »
XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.
XXIX.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008. · Vidi više »
XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.
XXV.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. · Vidi više »
XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.
XXVI.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »
XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.
XXVII.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000. · Vidi više »
XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.
XXVIII.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »
XXX. Olimpijske igre – London 2012.
XXX.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »
XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.
Lokacije potencijalnih domaćina OI 2016. XXXI.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016. · Vidi više »
Zambija
Zambija je država u južnoj Africi, bez izlaza na more.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Zambija · Vidi više »
Zapadna Njemačka
Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland), povijesni i najčešći je naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Savezne Republike.
Novi!!: Utrka na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama i Zapadna Njemačka · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Osvajači olimpijskih medalja u atletici, muški, 400 m prepone, Osvajači olimpijskih medalja u atletici, žene, 400 m prepone.
