Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama

Indeks Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama

Osvajačice olimpijskih medalja u atletskoj disciplini utrka 800 m prikazane su u sljedećoj tablici: Kategorija:Atletske srednjeprugaške utrke na Olimpijskim igrama.

78 odnosi: Alžir, Alfred Kirwa Yego, Atletika, Australija, Austrija, Švedska, Švicarska, Belgija, Bocvana, Brazil, Bugarska, Burundi, Danska, Francuska, Grčka, I. Olimpijske igre – Atena 1896., II. Olimpijske igre – Pariz 1900., III. Olimpijske igre – St. Louis 1904., Ismail Ahmed Ismail, Italija, IV. Olimpijske igre – London 1908., IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928., Jamajka, Japan, Jolanda Batagelj, Južna Afrika, Kanada, Kelly Holmes, Kenija, Kuba, Mađarska, Maria Mutola, Maroko, Mozambik, Nizozemska, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Norveška, Novi Zeland, Olimpijske igre, Olimpijske međuigre – Atena 1906., Peter Snell, Rumunjska, Rusija, Saïd Aouita, Sebastian Coe, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Sovjetski Savez, Sudan, ..., Ujedinjeno Kraljevstvo, Utrka na 800 metara, V. Olimpijske igre – Stockholm 1912., VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920., VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924., Wilfred Bungei, Wilson Kipketer, X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932., XI. Olimpijske igre – Berlin 1936., XIV. Olimpijske igre – London 1948., XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968., XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952., XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956., XVII. Olimpijske igre – Rim 1960., XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964., XX. Olimpijske igre – München 1972., XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976., XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980., XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984., XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988., XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008., XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992., XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000., XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., XXX. Olimpijske igre – London 2012., XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016., Zapadna Njemačka. Proširite indeks (28 više) »

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Alžir · Vidi više »

Alfred Kirwa Yego

Alfred Kirwa Yego (Eldoret, Kenija, 28. studenoga 1986.) je kenijski srednjeprugaš.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Alfred Kirwa Yego · Vidi više »

Atletika

Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Atletika · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Australija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Austrija · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Švedska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Švicarska · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Belgija · Vidi više »

Bocvana

Bocvana (tswana: Lefatshe la Botswana) je država u južnoj Africi.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Bocvana · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Brazil · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Bugarska · Vidi više »

Burundi

Burundi je država u istočnoj Africi bez izlaza na more.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Burundi · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Danska · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Francuska · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Grčka · Vidi više »

I. Olimpijske igre – Atena 1896.

Prve Olimpijske igre modernog doba privukle su športaše iz 14 zemalja s najbrojnijim delegacijama iz Grčke, Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i I. Olimpijske igre – Atena 1896. · Vidi više »

II. Olimpijske igre – Pariz 1900.

II.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i II. Olimpijske igre – Pariz 1900. · Vidi više »

III. Olimpijske igre – St. Louis 1904.

III.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i III. Olimpijske igre – St. Louis 1904. · Vidi više »

Ismail Ahmed Ismail

Ismail Ahmed Ismail (Khartoum, Sudan, 10. rujna 1984.) je sudanski srednjeprugaš.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Ismail Ahmed Ismail · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Italija · Vidi više »

IV. Olimpijske igre – London 1908.

IV.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i IV. Olimpijske igre – London 1908. · Vidi više »

IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.

IX.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928. · Vidi više »

Jamajka

Jamajka (eng. Jamaica) je otočna država u Karipskom moru, južno od Kube i zapadno od Hispaniole.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Jamajka · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Japan · Vidi više »

Jolanda Batagelj

Jolanda Batagelj (rođena kao: Jolanda Steblovnik, od 2002. nosila prezime Čeplak, Velenje, 12. rujna 1976.), bivša slovenska atletičarka natjecala se u discipli 800 metara.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Jolanda Batagelj · Vidi više »

Južna Afrika

Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Južna Afrika · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Kanada · Vidi više »

Kelly Holmes

Kelly Holmes (Pembury, Kent, 19. travnja 1970.) je umirovljena britanska srednjeprugašica, dvostruka osvajačica zlatne olimpijske medalje.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Kelly Holmes · Vidi više »

Kenija

Kenija je država u istočnoj Africi.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Kenija · Vidi više »

Kuba

Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Kuba · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Mađarska · Vidi više »

Maria Mutola

Maria de Lurdes Mutola (Maputo, Mozambik, 27. listopada 1972.) je srednjeprugašica iz Mozambika, osvajačica zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. godine.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Maria Mutola · Vidi više »

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Maroko · Vidi više »

Mozambik

Mozambik je država na istočno-jugoistočnoj obali Afrike.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Mozambik · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Njemačka · Vidi više »

Njemačka Demokratska Republika

Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Norveška · Vidi više »

Novi Zeland

Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Novi Zeland · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Olimpijske igre · Vidi više »

Olimpijske međuigre – Atena 1906.

Olimpijske međuigre – Atena 1906. Države sudionice Olimpijske međuigre (engleski: Intercalated games) su održane 1906. godine u Ateni, u Grčkoj, povodom proslave 10-godišnjice prvih modernih Olimpijskih igara.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Olimpijske međuigre – Atena 1906. · Vidi više »

Peter Snell

Peter George Snell (Opunake, 17. prosinca 1938.), bivši novozelandski atletičar, trostruki olimpijski i dvostruku prvak Commonwealtha.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Peter Snell · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Rusija · Vidi više »

Saïd Aouita

Saïd Aouita (Kenitra, 2. studenog 1959.), marokanski atletičar, srednjeprugaš (od 800 do 5000 m), Olimpijski pobjednik na 5000 m s Olimpijskih igara u Los Angelesu, 1984. godine.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Saïd Aouita · Vidi više »

Sebastian Coe

Sebastian "Seb" Newbold Coe (Chiswick, London, 29. rujna 1956.), bivši britanski atletičar, srednjeprugaš, političar Konzervativne stranke i trenutni predsjednik Međunarodnog atletskog saveza.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Sebastian Coe · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Slovenija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Sovjetski Savez · Vidi više »

Sudan

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Sudan · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Utrka na 800 metara

Utrka na 800 metara je trkačka atletska disciplina.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Utrka na 800 metara · Vidi više »

V. Olimpijske igre – Stockholm 1912.

V.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i V. Olimpijske igre – Stockholm 1912. · Vidi više »

VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920.

VII.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920. · Vidi više »

VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924.

VIII.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924. · Vidi više »

Wilfred Bungei

Wilfred Kipkemboi Bungei (Kabirirsang, Kenija, 24. srpnja 1980.) je kenijski srednjeprugaš te olimpijski pobjednik na 800 metara na Olimpijadi u Pekingu 2008. U istoj disciplini bio je i prvak na Svjetskom dvoranskom prvenstvu održanom 2006. u Moskvi.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Wilfred Bungei · Vidi više »

Wilson Kipketer

Postoji još: Wilson Boit Kipketer. Wilson Kipketer (Kapchemoiywo, Kenija, 12. prosinca 1972.) bivši je dansko-kenijski srednjo-prugaš.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Wilson Kipketer · Vidi više »

X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932.

X.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932. · Vidi više »

XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.

XI.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XI. Olimpijske igre – Berlin 1936. · Vidi više »

XIV. Olimpijske igre – London 1948.

XIV.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XIV. Olimpijske igre – London 1948. · Vidi više »

XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968.

XIX.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. · Vidi više »

XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.

XV.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952. · Vidi više »

XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956.

XVI.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956. · Vidi više »

XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.

XVII.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XVII. Olimpijske igre – Rim 1960. · Vidi više »

XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964.

XVIII.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964. · Vidi više »

XX. Olimpijske igre – München 1972.

XX.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XX. Olimpijske igre – München 1972. · Vidi više »

XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.

XXI.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976. · Vidi više »

XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.

XXII.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980. · Vidi više »

XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.

Karta bojkota OI 1976-1984 XXIII.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984. · Vidi više »

XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.

XXIV.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988. · Vidi više »

XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.

XXIX.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008. · Vidi više »

XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.

XXV.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. · Vidi više »

XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.

XXVI.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »

XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.

XXVII.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000. · Vidi više »

XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.

XXVIII.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »

XXX. Olimpijske igre – London 2012.

XXX.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »

XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.

Lokacije potencijalnih domaćina OI 2016. XXXI.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016. · Vidi više »

Zapadna Njemačka

Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland), povijesni i najčešći je naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Savezne Republike.

Novi!!: Utrka na 800 m na Olimpijskim igrama i Zapadna Njemačka · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Osvajači olimpijskih medalja u atletici, muški, 800 m, Osvajači olimpijskih medalja u atletici, žene, 800 m.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »