Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Otimačica

Indeks Otimačica

"Otimačica" (šp. La usurpadora) је meksička telenovela, snimljena 1998. godine u Meksiku za televizijsku kuću Televisa.

26 odnosi: Adriana Fonseca, Španjolski jezik, Chantal Andere, Doma TV, Enrique Lizalde, Fernando Colunga, Gabriela Španić, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Irán Eory, Jessica Jurado, Libertad Lamarque, Magda Guzmán, Meksiko, Ninón Sevilla, Paty Díaz, Producent, Telenovela, Televisa, Venezuela, 1998., 1999., 2011., 24. srpnja, 9. veljače.

Adriana Fonseca

Adriana Fonseca Castellanos (Veracruz, Veracruz, Meksiko, 16. ožujka 1977.) je meksička glumica, a također i model.

Novi!!: Otimačica i Adriana Fonseca · Vidi više »

Španjolski jezik

Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.

Novi!!: Otimačica i Španjolski jezik · Vidi više »

Chantal Andere

Jacqueline Chantal Fernández Andere (Ciudad de México, 25. siječnja 1972. -) meksička je glumica i pjevačica.

Novi!!: Otimačica i Chantal Andere · Vidi više »

Doma TV

Doma TV je hrvatska komercijalna televizija s nacionalnom pokrivenošću koja je s emitiranjem počela 2. siječnja 2011. u 18 sati.

Novi!!: Otimačica i Doma TV · Vidi više »

Enrique Lizalde

Enrique Lizalde Chávez (9. siječnja 1937. — 3. lipnja 2013.) bio je meksički filmski, televizijski i kazališni glumac, koji se pojavio u mnogim filmovima i telenovelama.

Novi!!: Otimačica i Enrique Lizalde · Vidi više »

Fernando Colunga

Fernando Colunga Olivares (Mexico City, 3. ožujka 1966.) je meksički glumac poznat po ulogama u meksičkim telenovelama.

Novi!!: Otimačica i Fernando Colunga · Vidi više »

Gabriela Španić

Gabriela Elena Španić Utrera (Ortiz, Guáricu 10. prosinca 1973.), nagrađivana venezuelanska glumica i model, najpoznatija po ulogama u latinoameričkim telenovelama, poput Otimačice, Za tvoju ljubav i Uljeza.

Novi!!: Otimačica i Gabriela Španić · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Otimačica i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Otimačica i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Otimačica i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »

Irán Eory

Irán Eory (ایران اِئوری, Elvira Teresa Eory Sidi; Teheran, Iran, 21. listopada 1937. — 11. ožujka 2002., Mexico City, Meksiko) bila je iransko-meksička glumica koja je glumila u filmovima i telenovelama.

Novi!!: Otimačica i Irán Eory · Vidi više »

Jessica Jurado

Jessica Jurado je meksička glumica, najpoznatija po ulozi Patricije de Bracho u telenoveli Otimačica.

Novi!!: Otimačica i Jessica Jurado · Vidi više »

Libertad Lamarque

Libertad Lamarque (Rosario, Argentina, 24. studenog 1908. – Ciudad de México, Meksiko, 12. prosinca 2000.) je argentinska glumica i pjevačica.

Novi!!: Otimačica i Libertad Lamarque · Vidi više »

Magda Guzmán

desno Magda Guzmán (María Magdalena Guzmán Garza; 16. svibnja 1931. – 12. ožujka 2015.) meksička je glumica koja je hrvatskoj publici najpoznatija kao Tomasa iz Divlje ruže, Fidelina iz Otimačice i Rufi iz serije U ime ljubavi.

Novi!!: Otimačica i Magda Guzmán · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Otimačica i Meksiko · Vidi više »

Ninón Sevilla

Ninón Sevilla 1956. Ninón Sevilla (rođena kao Emelia Pérez Castellanos; Havana, Kuba, 10. studenog 1929. – Ciudad de México, Meksiko, 1. siječnja 2015.) bila je kubansko-meksička glumica i plesačica.

Novi!!: Otimačica i Ninón Sevilla · Vidi više »

Paty Díaz

Patricia Díaz (San Luis Río Colorado, Sonora, Meksiko, 17. ožujka 1976.) meksička je glumica i model.

Novi!!: Otimačica i Paty Díaz · Vidi više »

Producent

Producent može biti.

Novi!!: Otimačica i Producent · Vidi više »

Telenovela

Telenovela (španjolski telenovela znači teleroman - na portugalskom jeziku „novela“, u pojedinim državama i „teleseria“) je specijalizirana forma sapunice koja potječe iz Latinske Amerike.

Novi!!: Otimačica i Telenovela · Vidi više »

Televisa

Televisa je najpoznatija meksička TV kuća i najveća medijska kuća u španjolskom govornom području.

Novi!!: Otimačica i Televisa · Vidi više »

Venezuela

Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.

Novi!!: Otimačica i Venezuela · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Otimačica i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Otimačica i 1999. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Otimačica i 2011. · Vidi više »

24. srpnja

24.

Novi!!: Otimačica i 24. srpnja · Vidi više »

9. veljače

9.

Novi!!: Otimačica i 9. veljače · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

La usurpadora.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »