Brže od pregledniku!
208 odnosi: Ajnštajnij, Aktinij, Albert Veliki, Aluminij, Americij, Antimon, Argon, Arsen, Astat, Axel Cronstedt, Bakar, Barij, Berilij, Berkelij, Bizmut, Bor (element), Borij, Brom, Cerij, Cezij, Cink, Cirkonij, Daniel Rutherford, Darmštatij, Disprozij, Dušik, Dubnij, Erbij, Europij, Fermij, Fluor, Fosfor, Francij, Frederick Soddy, Friedrich Wöhler, Gadolinij, Galij, Georg Brandt, Germanij, Glenn Seaborg, Gustav Robert Kirchhoff, Hafnij, Hasij, Helij, Henri Moissan, Henry Cavendish, Holmij, Humphry Davy, Indij, Iridij, ..., Iterbij, Itrij, Jöns Jakob Berzelius, Jędrzej Śniadecki, Jod, Johan Arfwedson, Johan Gadolin, Johan Gahn, John William Strutt Rayleigh, Joseph Louis Gay-Lussac, Joseph Priestley, Kadmij, Kalcij, Kalifornij, Kalij, Kirij, Kisik, Klor, Kobalt, Kositar, Kripton, Krom, Ksenon, Lantan, Lars Nilson, Lise Meitner, Litij, Lorensij, Lutecij, Magnezij, Majtnerij, Mangan, Maria Skłodowska-Curie, Martin Heinrich Klaproth, Mendelevij, Molibden, Natrij, Neodimij, Neon, Neptunij, Nikal, Nils Gabriel Sefström, Niobij, Nobelij, Olovo (element), Osmij, Otto Hahn, Paladij, Paracelsus, Pierre Curie, Platina, Plutonij, Polonij, Praseodimij, Prometij, Protaktinij, Raderfordij, Radij, Radon, Renij, Robert Boyle, Robert Wilhelm Bunsen, Rodij, Roentgenij, Rubidij, Rutenij, Samarij, Selenij, Siborgij, Silicij, Skandij, Srebro, Stroncij, Sumpor, Talij, Tantal (element), Tehnecij, Telurij, Terbij, Titanij, Torij, Tulij, Ugljik, Uranij, Vanadij, Vodik, Volfram, William Crookes, William Ramsay, Zlato, 1250., 1669., 1735., 1741., 1751., 1753., 1766., 1772., 1774., 1778., 1782., 1783., 1789., 1791., 1794., 1797., 1801., 1802., 1803., 1807., 1808., 1811., 1817., 1823., 1825., 1826., 1828., 1830., 1839., 1843., 1844., 1860., 1861., 1863., 1866., 1875., 1878., 1879., 1880., 1885., 1886., 1894., 1895., 1896., 1898., 1899., 1900., 1907., 1917., 1923., 1925., 1937., 1940., 1944., 1945., 1949., 1950., 1952., 1955., 1957., 1961., 1964., 1970., 1974., 1981., 1982., 1984., 1994.. Proširite indeks (158 više) »
Ajnštajnij
Element je nazvan u čast Alberta Einsteina.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Ajnštajnij · Vidi više »
Aktinij
Francuski kemičar André-Louis Debierne najavio je otkriće novog elementa 1899.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Aktinij · Vidi više »
Albert Veliki
Albert Veliki (njem. Albert der Große) (Launingen na Dunavu, oko 1200. – Köln, 15. studenog 1280.), njemački filozof, teolog, svetac, crkveni naučitelj i ratisbonski biskup.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Albert Veliki · Vidi više »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Aluminij · Vidi više »
Americij
Ime je dobio po dvjema Amerikama, Južnoj i Sjevernoj, u analogiji s europijem.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Americij · Vidi više »
Antimon
*Antimon su poznavali još stari Egipćani 2500.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Antimon · Vidi više »
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Argon · Vidi više »
Arsen
Arsen je polumetal, element 15.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Arsen · Vidi više »
Astat
Astat su 1940. godine otkrili Emilio Gino Segre, Dale R. Corson i K. R. MacKenzie (SAD).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Astat · Vidi više »
Axel Cronstedt
Barun Axel Fredrik Cronstedt (23. prosinca 1722. – 19. kolovoza 1765.) bio je švedski kemičar zaslužan za otkriće nikla 1751. godine kao rudarski ekspert Odjela za rudnike.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Axel Cronstedt · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Bakar · Vidi više »
Barij
Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Barij · Vidi više »
Berilij
Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Berilij · Vidi više »
Berkelij
Ime je dobio po gradu Berkeleyju u Kaliforniji, gdje se nalazi laboratorij za radijaciju Berkeleyjevskoga sveučilišta – Nacionalni laboratorij Lawrencea Berkeleyja, gdje je element otkriven u prosincu 1949.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Berkelij · Vidi više »
Bizmut
Bizmut (novol. bisemutum 2O3).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Bizmut · Vidi više »
Bor (element)
Bor je ime dobio po arapskoj riječi buraq ili perzijskoj riječi burah, koje označavaju mineral boraks.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Bor (element) · Vidi više »
Borij
Nobelovac Niels Bohr dijeli ime s ovim elementom.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Borij · Vidi više »
Brom
Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Brom · Vidi više »
Cerij
Cerij ili cerDraško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Cerij · Vidi više »
Cezij
Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Cezij · Vidi više »
Cink
Cink je kemijski element 12.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Cink · Vidi više »
Cirkonij
Cirkonij je čeličnosiv, mekan, rastezljiv i kovak metal visokog sjaja.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Cirkonij · Vidi više »
Daniel Rutherford
Daniel Rutherford (3. studenog 1749., Edinburgh - 15. studenog 1819.) bio je škotski kemičar i liječnik zaslužan za otkriće i izolaciju dušika 1772. godine.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Daniel Rutherford · Vidi više »
Darmštatij
Ime je dobio po gradu gdje je istraživan Darmstadtu.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Darmštatij · Vidi više »
Disprozij
Disprozij je 1886. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Disprozij · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Dušik · Vidi više »
Dubnij
Dubnij je dobio ime po mjestu Dubnoj, Rusija jer je tamo prvi put sintetiziran.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Dubnij · Vidi više »
Erbij
Erbij je 1843. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Erbij · Vidi više »
Europij
Ime je dobio po kontinentu Europi, a simbol mu je isti kao kratica Europske unije.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Europij · Vidi više »
Fermij
Talijanski znanstvenik Enrico Fermi dijeli ime s ovim elementom.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Fermij · Vidi više »
Fluor
Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Fluor · Vidi više »
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Fosfor · Vidi više »
Francij
Ima najnižu elektronegativnost od svih poznatih elemenata, a drugi je najrjeđi od prirodnih elemenata (nakon astata).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Francij · Vidi više »
Frederick Soddy
Frederick Soddy Frederick Soddy (Eastbourne, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2. rujna 1877. – Brighton, Ujedinjeno Kraljevstvo, 22. rujna 1956.) je bio engleski kemičar, koji je najpoznatiji po tome što je zajedno s Ernestom Rutherfordom postavio teoriju radioaktivnog raspadanja 1903., po kojoj atomi radioaktivnih elemenata nisu stabilni, nego se spontano raspadaju (dezintegriraju ili transmutiraju), uz zračenje radioaktivnih čestica (alfa-čestica, beta-čestica ili gama-čestica), pri čemu prelaze u atome drugih elemenata.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Frederick Soddy · Vidi više »
Friedrich Wöhler
Friedrich Wöhler Friedrich Wöhler (31. srpnja 1800. – 23. rujna 1882.) bio je njemački kemičar, poznat po otkriću sinteze uree, ali i prvi koji je izolirao neke kemijske elemente.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Friedrich Wöhler · Vidi više »
Gadolinij
Gadolinij je 1880. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Gadolinij · Vidi više »
Galij
Galij je ime dobio po rimskoj provinciji Galiji, koja je zauzimala područja današnje Belgije i Luksemburga, kao i dijelove Francuske, Italije, Nizozemske, Švicarske i Njemačke.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Galij · Vidi više »
Georg Brandt
Georg Brandt (Riddarhyttan, 26. lipnja 1694. – Stockholm, 29. travnja 1768.) bio je švedski kemičar i mineralog zaslužan za otkriće kobalta 1735. godine.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Georg Brandt · Vidi više »
Germanij
Germanij je sivobijel, jako krhak polumetal.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Germanij · Vidi više »
Glenn Seaborg
Glenn Theodore Seaborg (šve.: Glenn Teodor Sjöberg, 19. travnja 1912. – 25. veljače 1999.) bio je američki znanstvenik švedskih korijena, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1951. godine zbog otkića i sinteze 10 transuranijskih elemenata.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Glenn Seaborg · Vidi više »
Gustav Robert Kirchhoff
Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Gustav Robert Kirchhoff · Vidi više »
Hafnij
To je metal visokog srebrnog sjaja otporan na koroziju.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Hafnij · Vidi više »
Hasij
Element je prvi put sinteziran u Darmstadtu 1984.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Hasij · Vidi više »
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Helij · Vidi više »
Henri Moissan
'''Henri Moissan''' Ferdinand Frederic Henri Moissan (Pariz, 28. rujna 1852. – Pariz, 20. veljače 1907.), francuski kemičar.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Henri Moissan · Vidi više »
Henry Cavendish
Henry Cavendish (Nica, 10. listopada 1731. – London, 24. veljače 1810.), britanski kemičar i fizičar.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Henry Cavendish · Vidi više »
Holmij
Holmij je 1879. godine otkrio Per Teodore Cleve (Švedska).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Holmij · Vidi više »
Humphry Davy
električne struje. Davyjeva svjetiljka ili prva rudarska sigurnosna svjetiljka. čavla. Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.), engleski kemičar i fizičar.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Humphry Davy · Vidi više »
Indij
Ime je dobio po boji indigo.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Indij · Vidi više »
Iridij
Iridij je vrlo rijedak u Zemljinoj kori.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Iridij · Vidi više »
Iterbij
Iterbij je 1878. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Iterbij · Vidi više »
Itrij
Itrij (Y, latinski ytrium) je metal IIIB i atomskog broja 39.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Itrij · Vidi više »
Jöns Jakob Berzelius
Jöns Jakob Berzelius (Väversunda, 20. kolovoza 1779. – Stockholm, 7. kolovoza 1848.), švedski kemičar, liječnik i pronalazač.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Jöns Jakob Berzelius · Vidi više »
Jędrzej Śniadecki
Jędrzej Śniadecki (Żnin, 30. studenog 1768. − Vilnius, 12. svibnja 1838.) bio je poljski književnik, liječnik, kemičar i biolog.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Jędrzej Śniadecki · Vidi više »
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Jod · Vidi više »
Johan Arfwedson
Johan August Arfwedson (12. siječnja 1792. – 28. listopada 1841.) bio je švedski kemičar koji je otkrio kemijski element litij, izolirajući ga kao sol.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Johan Arfwedson · Vidi više »
Johan Gadolin
Johan Gadolin (5. lipnja 1760. – 15. kolovoza 1852.), je bio finski kemičar, fizičar i mineralog.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Johan Gadolin · Vidi više »
Johan Gahn
Johan Gottlieb Gahn (19. kolovoza 1745. – 8. prosinca 1818.) bio je švedski kemičar koji je 1774. otkrio kemijski element mangan.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Johan Gahn · Vidi više »
John William Strutt Rayleigh
neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i John William Strutt Rayleigh · Vidi više »
Joseph Louis Gay-Lussac
Joseph Louis Gay-Lussac (Saint-Leonard-de-Noblat, 6. prosinca 1778. – Pariz, 9. svibnja 1850.), francuski fizičar i kemičar.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Joseph Louis Gay-Lussac · Vidi više »
Joseph Priestley
Joseph Priestley (Birstall Fieldhead, 13. ožujka 1733. – Northumberland, SAD, 6. veljače 1804.), engleski znanstvenik i filozof.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Joseph Priestley · Vidi više »
Kadmij
Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Kadmij · Vidi više »
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Kalcij · Vidi više »
Kalifornij
Ime je dobio po američkoj saveznoj državi Kaliforniji.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Kalifornij · Vidi više »
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Kalij · Vidi više »
Kirij
Ovaj element dijeli ime s bračnim parom Curie, Marie i Pierreom.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Kirij · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Kisik · Vidi više »
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Klor · Vidi više »
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Kobalt · Vidi više »
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Kositar · Vidi više »
Kripton
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Kripton · Vidi više »
Krom
Krom (Cr) je otkrio 1791.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Krom · Vidi više »
Ksenon
Ksenon su 1898.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Ksenon · Vidi više »
Lantan
Lantan je 1839. godine otkrio Šveđanin Carl Gustaf Mosander.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Lantan · Vidi više »
Lars Nilson
Lars Fredrik Nilson (27. svibnja 1840., Skönberga - 14. svibnja 1899., Stockholm) bio je švedski kemičar zaslužan za otkriće skandija 1879. godine.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Lars Nilson · Vidi više »
Lise Meitner
nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Lise Meitner (Beč, 7. studenog 1878. – Cambridge, 27. listopada 1968.), austrijsko-švedska fizičarka.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Lise Meitner · Vidi više »
Litij
kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Litij · Vidi više »
Lorensij
Ime je dobio po nobelovcu E. O. Lawrenceu, izumitelju ciklotrona.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Lorensij · Vidi više »
Lutecij
Srebrnosive je boje i na zraku je relativno stabilan.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Lutecij · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Magnezij · Vidi više »
Majtnerij
Element je nazvan u čast austrijske fizičarke Lise Meitner.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Majtnerij · Vidi više »
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Mangan · Vidi više »
Maria Skłodowska-Curie
Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »
Martin Heinrich Klaproth
Martin Heinrich Klaproth (Wernigerode, Brandenburg, 1. prosinca 1743. – Berlin, 1. siječnja 1817.), njemački liječnik i kemičar.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Martin Heinrich Klaproth · Vidi više »
Mendelevij
Mendelevij je umjetno dobiven transuranijski element iz skupine aktinida (aktinoida).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Mendelevij · Vidi više »
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Molibden · Vidi više »
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Natrij · Vidi više »
Neodimij
Neodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Neodimij · Vidi više »
Neon
Neon su 1898. godine otkrili britanski kemičari Sir William Ramsay i Morris Travers.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Neon · Vidi više »
Neptunij
Ime je dobio po planetu Neptunu.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Neptunij · Vidi više »
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Nikal · Vidi više »
Nils Gabriel Sefström
Nils Gabriel Sefström (2. lipnja 1787. – 30. studenog 1845.) bio je švedski kemičar, zaslužan za ponovno otkriće vanadija.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Nils Gabriel Sefström · Vidi više »
Niobij
Niobij je metal svijetlosive boje, mekan i kovak.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Niobij · Vidi više »
Nobelij
Ime je dobio po švedskom kemičaru, otkrivaču dinamita i osnivaču Nobelove nagrade Alfredu Nobelu.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Nobelij · Vidi više »
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Olovo (element) · Vidi više »
Osmij
Osmij je sivomodar, tvrd metal, visokog tališta.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Osmij · Vidi više »
Otto Hahn
Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Otto Hahn · Vidi više »
Paladij
Paladij je sjajni, sivobijeli kovki i žilavi metal.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Paladij · Vidi više »
Paracelsus
'''Paracelsus''' Paracelsus, pravim imenom Theophrastus Phillippus Aureolus Bombastus von Hohenheim (Einsiedeln, 11. studenog ili 17. prosinca 1493. – Salzburg, 24. rujna 1541.), švicarski liječnik, alkemičar, astrolog, znanstvenik, mistički filozof i okultist.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Paracelsus · Vidi više »
Pierre Curie
olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Pierre Curie · Vidi više »
Platina
Plemenita kovina.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Platina · Vidi više »
Plutonij
Plutonij je srebrno-bijeli metal, koji potamni u dodiru sa zrakom, stvarajući tanki sloj oksida.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Plutonij · Vidi više »
Polonij
Polonij je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili 1898. godine Marie i Pierre Curie kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u Češkoj.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Polonij · Vidi više »
Praseodimij
Praseodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Praseodimij · Vidi više »
Prometij
Ime Prometij izvedeno je iz imena Prometej (grčki heroj).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Prometij · Vidi više »
Protaktinij
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Protaktinij · Vidi više »
Raderfordij
Raderfordij (u hrvatskoj literaturi također i pod rutherfordij, neslužbeno u hrvatskom jeziku nazivan kurčatovij, a korišteno je i generičko ime unnilkvadij) dobio je svoje ime po novozelandskom fizičaru Ernestu Rutherfordu.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Raderfordij · Vidi više »
Radij
Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Radij · Vidi više »
Radon
Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Radon · Vidi više »
Renij
Renij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Renij · Vidi više »
Robert Boyle
Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Robert Boyle · Vidi više »
Robert Wilhelm Bunsen
'''Robert Wilhelm Bunsen''' Robert Wilhelm Eberhard Bunsen (Göttingen, 30. ožujka 1811. – Heidelberg, 16. kolovoza 1899.), njemački znanstvenik, kemičar.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Robert Wilhelm Bunsen · Vidi više »
Rodij
Ime mu dolazi od grčke riječi rhodon što znači ruža.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Rodij · Vidi više »
Roentgenij
Wilhelm Conrad Röntgen je njemački fizičar po kojemu je ovaj element dobio ime.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Roentgenij · Vidi više »
Rubidij
Mekan je i srebrnobijel metalni element alkalijske skupine.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Rubidij · Vidi više »
Rutenij
Rutenij je tvrd, vatrostalni metal bijelosive boje.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Rutenij · Vidi više »
Samarij
Samarij je 1879. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Samarij · Vidi više »
Selenij
---- Selenij (poznat i kao selen) je nemetal, srodan sumporu i teluriju.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Selenij · Vidi više »
Siborgij
Siborgij je prethodno nosio ime unnilheksij (Unh).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Siborgij · Vidi više »
Silicij
Silicij (lat. silex.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Silicij · Vidi više »
Skandij
Skandij je srebrnobijeli sjajan, mekan tranzicijski element.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Skandij · Vidi više »
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Srebro · Vidi više »
Stroncij
Stroncij je mekani, srebrnastobijeli metal, koji na zraku poprima žućkastu boju.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Stroncij · Vidi više »
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Sumpor · Vidi više »
Talij
Talij je 1861. godine otkrio William Crookes (Engleska).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Talij · Vidi više »
Tantal (element)
To je vrlo tvrdi sivi sjajan metal.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Tantal (element) · Vidi više »
Tehnecij
Tehnecij je srebrnosiv, radioaktivan metal.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Tehnecij · Vidi više »
Telurij
Telurij je tvar srebrnastosive boje, metalnog sjaja.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Telurij · Vidi više »
Terbij
Terbij je 1843. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Terbij · Vidi više »
Titanij
Jednakovrijedan je naziv titan.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Titanij · Vidi više »
Torij
Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Torij · Vidi više »
Tulij
Tulij je 1879. godine otkrio Per Teodore Cleve (Švedska).
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Tulij · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Ugljik · Vidi više »
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Uranij · Vidi više »
Vanadij
Vanadij je čeličnosiv, vrlo tvrd metal otporan na koroziju.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Vanadij · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Vodik · Vidi više »
Volfram
Dobiva se iz rude volframita (volframat željeza i mangana), u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Volfram · Vidi više »
William Crookes
William Crookes (London, 17. lipnja 1832. – London, 4. travnja 1919.), engleski fizičar i kemičar.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i William Crookes · Vidi više »
William Ramsay
'''William Ramsay''' Sir William Ramsay (Glasgow, 2. listopada 1852. – High Wycombe, 23. srpnja 1916.), škotski kemičar koji je otkrio plemenite plinove.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i William Ramsay · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i Zlato · Vidi više »
1250.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1250. · Vidi više »
1669.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1669. · Vidi više »
1735.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1735. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1741. · Vidi više »
1751.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1751. · Vidi više »
1753.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1753. · Vidi više »
1766.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1766. · Vidi više »
1772.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1772. · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1774. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1778. · Vidi više »
1782.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1782. · Vidi više »
1783.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1783. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1789. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1791. · Vidi više »
1794.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1794. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1797. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1801. · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1802. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1803. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1807. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1808. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1811. · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1817. · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1823. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1825. · Vidi više »
1826.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1826. · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1828. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1830. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1839. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1843. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1844. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1861. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1863. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1866. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1875. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1880. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1886. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1894. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1896. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1898. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1899. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1900. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1907. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1917. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1923. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1925. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1940. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1945. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1950. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1952. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1955. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1957. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1961. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1964. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1970. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1974. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1984. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Otkriće kemijskih elemenata i 1994. · Vidi više »
