Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Osmansko Carstvo

Indeks Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

249 odnosi: Abdul Aziz, Abdul Hamid II., Abdul Medžid I., Afrika, Akča, Albanija, Anatolija, Ankara, Arapi, Arhiv, Armenija, Austro-Ugarska, Autonomija, Azija, Azov, İzmir, Židovi, Balfourova deklaracija, Balkan, Baltičko more, Barut, Beg, Beograd, Berlinski kongres, Besarabija, Bizant, Bliski istok, Bosanci, Bosna, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Brest (Bjelorusija), Bugarska, Bukovina, Bursa, Cahul, Car, Carigrad, Carina, Carstva, Crkva bosanska, Crna Gora, Crno more, Dalmacija, Dardaneli, Džihad, Diplomacija, Divan (Osmansko Carstvo), Dnjepar, Don, ..., Država, Državno područje, Edirne, Egipat, Emir, Enver-paša, Euroazija, Europa, Fanariot, Feudalizam, Genocid nad Armencima, Golub pismonoša, Grčka, Grci, Grigorij Aleksandrovič Potemkin, Habsburg, Herceg Novi, Hrvatski jezik, Interes, Irak, Islam, Istanbul, Jadransko more, Jan III. Sobjeski, Janjičari, Južni Bug, Kalif, Katarina II. Velika, Katoličanstvo, Kavkaz, Kneževina Vlaška, Kotromanići, Krim, Krimski Kanat, Krimski rat, Kuran, Mađarska, Mahmud II., Mala Azija, Mameluci, Matija Radivojević, Mecena, Mehmed II., Mehmed IV., Mehmed V., Mehmed VI., Meka, Metar, Mimar Sinan, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mirovni ugovor u Sèvresu, Mladoturci, Mletačka Republika, Mohač, Moldavija, Muhamed Ali Egipatski, Murat I., Musliman, Mustafa II., Mustafa IV., Mustafa Kemal Atatürk, Njemačko Carstvo, Novi vijek, Obrt, Oguzi, Oklop, Opsada Beča 1529., Opsada Beča 1683., Oružje, Osman I., Osmanska dinastija, Osmanski interegnum, Osmanski turski jezik, Osveta, Otto von Bismarck, Pad Carigrada 1453., Padišah, Papa, Pariški mir, Parlament, Peloponez, Personalna unija, Perzija (razdvojba), Petar I. Aleksejevič Romanov, Pokrajina, Poljska, Porez, Potemkinova sela, Pravoslavlje, Prkos, Prut, Prvi balkanski rat, Prvi svjetski rat, Psihologija, Ratna mornarica, Rumunjska, Rusija, Saraj, Seldžuci, Selim III., Senta, Slankamen, Sociologija, Spahije, Sporazum Sykes-Picot, Srbi, Srbija, Srednji vijek, Sredozemno more, Stjepan Vukčić Kosača, Streljivo, Sulejman I., Sultan, Suvremena povijest, Sveta alijansa, Talijani, Topkapi Saraj, Topništvo, Tripoli, Tunis, Turci, Turska, Turska lira, Turski jezik, Tvrtko I. Kotromanić, Ustavna monarhija, Vazal, Veliki vezir, Vezir, Visoka Porta, Vjeroispovijed, Vlaška (pokrajina), Vojarna, Vojvoda, 1281., 1299., 13. stoljeće, 1320., 1326., 1365., 14. stoljeće, 1402., 1413., 1453., 1465., 1466., 1517., 1520., 1566., 16. stoljeće, 1624., 1680., 1683., 1687., 1691., 1695., 1697., 17. stoljeće, 17. studenoga, 1703., 1711., 1715., 1736., 1768., 1770., 1774., 1783., 1791., 1804., 1805., 1807., 1820., 1826., 1830., 1838., 1848., 1856., 1876., 1878., 1886., 1888., 19. stoljeće, 1906., 1908., 1909., 1911., 1912., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1919., 1920., 1922., 1923., 1924., 20. stoljeće, 29. listopada. Proširite indeks (199 više) »

Abdul Aziz

Sultan '''Abdul Aziz''' Abdul Aziz (Istanbul, 8. veljače 1830. – Istanbul, 4. lipnja 1876.), osmanski sultan.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Abdul Aziz · Vidi više »

Abdul Hamid II.

'''Abdul Hamid II.''' Abdul Hamid II. (21. rujna 1842. – 10. veljače 1918.), osmanski sultan.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Abdul Hamid II. · Vidi više »

Abdul Medžid I.

'''Abdul Medžid I.''' Abdul Medžid I. (23. travnja 1823. – 25. lipnja 1861.), osmanski sultan.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Abdul Medžid I. · Vidi više »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Afrika · Vidi više »

Akča

Murata II., mase 1,2 g i sadrži 85 % srebra. Akča (tur. ak: bijel, bijeli novac), sitna turska srebrna moneta, kovana od vremena sultana Orhana (1326. – 1359.) do kraja 17. stoljeća.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Akča · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Albanija · Vidi više »

Anatolija

Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Anatolija · Vidi više »

Ankara

Ankara (do 1930. Angora), glavni grad republike Turske.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Ankara · Vidi više »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Arapi · Vidi više »

Arhiv

Arhiv (lat. arcivum, arcivium, archivum, archivium: magistrat), kao etimon javlja se i (grč. ἀρχή: početak, vrhovna vlast).

Novi!!: Osmansko Carstvo i Arhiv · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Armenija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Austro-Ugarska · Vidi više »

Autonomija

Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Autonomija · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Azija · Vidi više »

Azov

Azov je grad u Rostovskoj oblasti u Ruskoj Federaciji.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Azov · Vidi više »

İzmir

İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.

Novi!!: Osmansko Carstvo i İzmir · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Židovi · Vidi više »

Balfourova deklaracija

Balfourova deklaracija je deklaracija koju je 2. studenoga 1917. britanski ministar vanjskih poslova Arthur James Balfour, objavio barunu Edmundu de Rotschildu, pripadniku francuske grane međunarodne bankarske obitelji i značajnom podupiratelju cionizma.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Balfourova deklaracija · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Balkan · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Baltičko more · Vidi više »

Barut

Zrnca bezdimnog baruta Barut je pirotehnička smjesa sljedećeg sastava.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Barut · Vidi više »

Beg

Beg (tur. bey, u prijevodu: »gospodin«) je naslov koji se tradicionalno koristio za vođe manjih turkijskih plemenskih grupa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Beg · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Beograd · Vidi više »

Berlinski kongres

Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Berlinski kongres · Vidi više »

Besarabija

Položaj Besarabije na karti Europe Bilhorod-Dnjistrovskij Grb Besarabije u sklopu Ruskog Carstva Besarabija (rumunjski: Basarabia, ukrajinski: Бесарабія, njemački: Bessarabien, ruski:Бессарабия) je povijesna pokrajina smještena većim dijelom u Moldaviji, a manjim južnim dijelom u Ukrajini.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Besarabija · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Bizant · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Bliski istok · Vidi više »

Bosanci

Bosanci je etnik za stanovnike Bosne, pokrajine u sastavu Bosne i Hercegovine, neovisno o njihovoj narodnosti ili povijesnom razdoblju u kojemu su živjeli.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Bosanci · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Bosna · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku

U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »

Brest (Bjelorusija)

Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Brest (Bjelorusija) · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Bugarska · Vidi više »

Bukovina

'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Bukovina · Vidi više »

Bursa

Bursa (povijesno Prusa, grčki: Προύσα) je grad u sjevernozapadnoj Turskoj.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Bursa · Vidi više »

Cahul

Cahul (ruski: Kagul/Кагул) je grad u Moldaviji i središte istoimenog distrikta.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Cahul · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Car · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Carigrad · Vidi više »

Carina

Carina je porez na uvoznu robu i važna je u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Carina · Vidi više »

Carstva

Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Carstva · Vidi više »

Crkva bosanska

Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Crkva bosanska · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Crna Gora · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Crno more · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Dalmacija · Vidi više »

Dardaneli

Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Dardaneli · Vidi više »

Džihad

Džihad (arap. جهاد; „borba”) je islamski naziv za jednu od religijskih obaveza kod muslimana.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Džihad · Vidi više »

Diplomacija

Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija. Diplomacija je pojam koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Diplomacija · Vidi više »

Divan (Osmansko Carstvo)

Divan (per. دیوان; tur. Dîwân ili Dîwân-i-Humâjûn Kalemi) je bilo carsko vijeće u nekoliko muslimanskih zemalja, ali se prvenstveno poistovjećuje s Osmanskim Carstvom.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Divan (Osmansko Carstvo) · Vidi više »

Dnjepar

Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Dnjepar · Vidi više »

Don

Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Don · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Država · Vidi više »

Državno područje

Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Državno područje · Vidi više »

Edirne

Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).

Novi!!: Osmansko Carstvo i Edirne · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Egipat · Vidi više »

Emir

Sher Ali Khan, Afganistanski emir (1869.) Emir (arapski: أمير, perzijski: امیر) izvorno je značilo zapovjednik ili general, ili pak princ, neki put se izgovara Amir i ima isto značenje.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Emir · Vidi više »

Enver-paša

Ismail Enver-paša (1881. – 1922.) bio je osmanski general i političar.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Enver-paša · Vidi više »

Euroazija

zeleno) Euroazija je naziv za najveću kopnenu masu na Zemlji.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Euroazija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Europa · Vidi više »

Fanariot

Fanarioti ili grčki fanarioti (grčki: φαναριώτες, rumunjski: fanarioţii, bugarski: фанариоти, turski: Fenerli Rumlar) naziv je za članove utjecajnih grčkih (ali i heleniziranih rumunjskih i albanskih) obiteljiEncyclopedia Britannica, The Phanariotes, 2008, O.Ed.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Fanariot · Vidi više »

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Feudalizam · Vidi više »

Genocid nad Armencima

Genocid nad Armencima (Medz yeghern, Veliki zločin) jest skupno ime za dva događaja u kojima su Turci na teritoriju Osmanskog carstva pobili i raselili velik broj Armenaca čime je na tom području nestao zapadni armenski jezik.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Genocid nad Armencima · Vidi više »

Golub pismonoša

Golub pismonoša Golubovi pismonoše su varijacije domesticiranih golubova pećinara koji su se tisućama godina koristili s brzo i sigurno prenošenje poruka.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Golub pismonoša · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Grčka · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Grci · Vidi više »

Grigorij Aleksandrovič Potemkin

Knez Potemkin Grigorij Aleksandrovič, knez Potemkin-Tavričeskij (ruski: Григорий Александрович Потёмкин, князь Потёмкин-Таврический) (24. rujna 1739. – 16. listopada 1791.) bio je ruski feldmaršal, državnik, knez i miljenik Katarine II. Njegovo ime ostat će trajno upamćeno po njegovom nastojanju da kolonizira novoosvojene i rijetko naseljene stepe južne Ukrajine, koje su pripale Rusiji nakon mirovnog Ugovora iz Kučuk - Kajnardžije 1792. Potemkin je osnovao gradove kao što su: Herson, Mykolajiv, Sevastopolj i Dnjipro.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Grigorij Aleksandrovič Potemkin · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Habsburg · Vidi više »

Herceg Novi

Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Herceg Novi · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Hrvatski jezik · Vidi više »

Interes

Interes (iz latinskog jezika: inter "između", "u sredini" i es "biti") označava kognitivno polaganje pažnje, koju jedna osoba posvećuje prema jednoj stvari, objektu ili drugoj osobi.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Interes · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Irak · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Islam · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Istanbul · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Jadransko more · Vidi više »

Jan III. Sobjeski

Jan III.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Jan III. Sobjeski · Vidi više »

Janjičari

Janjičari Janjičari su bili vojnici pješaci Osmanskog Carstva, naoružani isprva lukom i strijelom, a kasnije tijekom 15. st.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Janjičari · Vidi više »

Južni Bug

Južni Bug (ukr. Південний Буг, Pivdennyj Buh, rus. Южный Буг, Yuzhny Bug, tur. Aksu, starogrčki jezik: Hypanis) je rijeka u Ukrajini.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Južni Bug · Vidi više »

Kalif

Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Kalif · Vidi više »

Katarina II. Velika

'''Katarina II. Velika''' Katarina II.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Katarina II. Velika · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Katoličanstvo · Vidi više »

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Kavkaz · Vidi više »

Kneževina Vlaška

Kneževina Vlaška (rumunjski: Țara Românească, rumunjska ćirilica: Ца́ра Ромѫнѣ́скъ) kneževina je koja se prostirala na području pokrajine Vlaške.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Kneževina Vlaška · Vidi više »

Kotromanići

Rodoslovlje Kotromanića 14. stoljeća Kotromanići su dinastija koja je vladala srednjovjekovnom Bosnom, isprva kao banovi, a kasnije i kao kraljevi, približno od 1250. do 1463. Podrijetlo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tom, prikaz kojih se može naći u djelima Mavra Orbinija i Dominika Mandića), prema jednim teorijama je iz krajeva oko Kutine.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Kotromanići · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Krim · Vidi više »

Krimski Kanat

Krimski Kanat (krim. Qırım Hanlığı, قريمخانلغى‎, rus. Крымское ханство, ukr. Кримське ханство, tur. Kırım Hanlığı) bila je država Krimskih Tatara od 1441. do 1784. godine.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Krimski Kanat · Vidi više »

Krimski rat

Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Krimski rat · Vidi više »

Kuran

'''Kuran''' – Sveta knjiga islama Kuran ili Kur'an (arapski: أَلْقُرآن al-qur'ān); također zvan Al Qur'ān Al Karīm; ili izvedeni nazivi Quran, Koran, te rijetko Al-coran) je sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kuran objava Božjih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhameda. Prenošenje je trajalo 23 godine posredstvom anđela Gabriela (ar.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Kuran · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mađarska · Vidi više »

Mahmud II.

Sultan '''Mahmud II.''' Mahmud II. (osmanski turski: محمود ثانى Mahmud-u sānī, محمود عدلى Mahmud-u Âdlî) (20. srpnja 1785. – 1. srpnja 1839.), osmanski sultan.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mahmud II. · Vidi više »

Mala Azija

Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mala Azija · Vidi više »

Mameluci

Slika Mameluka iz 1779. godine Mameluci (arapski: مملوك jd., مماليك mn.) bili su bijeli ratni zarobljenici, uglavnom turskog i kavkaskog porijekla, koje su perzijski i egipatski vladari u srednjem vijeku uvrštavali u vojsku i vlastitu osobnu gardu.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mameluci · Vidi više »

Matija Radivojević

Matija Radivojević (poznat kao: Matija Šabančić; poslije 1450. – poslije 1490.), prvi osmanski bosanski vazalni kralj od 1465.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Matija Radivojević · Vidi više »

Mecena

Mecena i uz to vezani izrazi mecenatsvo - mecenatski (po imenu rimskog političara, pjesnika i pokrovitelja umjetnika, savjetnika i prijatelja cara Augusta - Gaja Mecene (Gaius Cilnius Maecenas) (13. travnja 70. pr. Kr. - listopada 8. pr. Kr.) označava osobu ili neko društvo koji nesebično i izdašno daje podršku i potporu umjetničkim, kulturnim ili u današnje vrijeme športskim ili znanstvenim aktivnostima i njihovim nositeljima (umjetnicima, znanstvenicima, športašima). U povijesti mecene su se dolazili iz krugova kraljeva, plemića, zemljoposjednika i raznih vladara i upravitelja (uglavnom iz višeg društvenog sloja) koji su financijski (ili materijalom) pomagali umjetnike svoga vremena (pisce, slikare, kipare, glazbenike). Velike mecene bili su i brojne crkvene organizacije. Za vrijeme talijanske renesanse mecenatsvo je bilo usko povezano s fenomenom veličanstvenosti. Najpoznatiji mecene bili su firentinska vladarska dinastija Medici, točnije dvojica najpoznatijih Cosimo il Vecchio (1389. – 1464.) i njegov nećak Lorenzo Veličanstveni (1449. – 1492.) oni su na svom dvoru okupili najbolje umjetnike, književnike, filozofe i humaniste svoga vremena, između otalih to su bili; Michelozzo, Pico della Mirandola, Angelo Poliziano, Antonio Pollaiolo i Sandro Botticelli. Poznati mecene u Hrvata bili su Marin Bobaljević, Ivo Tartaglia, Vicko Zmajević, Ivan Ručić, Jure Petričević, Đuro Čanić i drugi, a najvećim se mecenom u hrvatskoj povijesti smatra Josip Juraj Strossmayer.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mecena · Vidi više »

Mehmed II.

Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mehmed II. · Vidi više »

Mehmed IV.

Mehmed IV. (2. siječnja 1642. – 6. siječnja 1693.), osmanski sultan Mehmed IV. Mehmed IV.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mehmed IV. · Vidi više »

Mehmed V.

Mehmed V. Rešad (osman. tur. محمد خامس, tur. Mehmed V Reşad, Reşat Mehmet) (Istanbul, 2. studenog 1844. – Istanbul, 3. srpnja 1918.), osmanski sultan (1909. – 1918.) iz Otomanske dinastije.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mehmed V. · Vidi više »

Mehmed VI.

Mehmed VI. (osmanski turski: محمد سادس Meḥmed-i sâdis, وحيد الدين Vahidettin; turski: Mehmed Vahideddin ili Mehmet Vahdettin) (Istanbul, 14. siječnja 1861. - Sanremo, 16. svibnja 1926.), posljednji osmanski sultan.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mehmed VI. · Vidi više »

Meka

Mekka (Makka al-Mukarrama) je grad s oko 1,4 milijuna stanovnika (2003.) koji se nalazi u zapadnom dijelu Saudijske Arabije.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Meka · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Metar · Vidi više »

Mimar Sinan

Koca Mimar Sinan Aga (Ağırnaz, Turska, 15. travnja 1489. – Carigrad, 17. srpnja 1588.) je bio najznačajniji arhitekt u razdoblju sultana Selima I., Sulejmana I., Selima II., i Murata III. Njegov najznačajniji rad je svakako Sulejmanova džamija u Carigradu.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mimar Sinan · Vidi više »

Mir u Srijemskim Karlovcima

Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »

Mirovni ugovor u Sèvresu

Podjela Osmanskoga Carstva na Mirovnome ugovoru u Sèvresu. Mir u Sèvresu zaključen 10. kolovoza 1920. između Saveznika i Turske.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mirovni ugovor u Sèvresu · Vidi više »

Mladoturci

Mladoturci (turski: Jön Türkler), članovi turske nacionalističke i reformističke organizacije, osnovane potkraj 19.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mladoturci · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mletačka Republika · Vidi više »

Mohač

Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mohač · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Moldavija · Vidi više »

Muhamed Ali Egipatski

Muhamed Ali Paša (arapski: محمد علي باش, Muhammad Ali Pasha al-Mas'ud ibn Agha, albanski: Mehmet Ali Pasha, Turski: Kavalalı Mehmet Ali Paşa) (Kavala, 4. ožujka 1769. – Aleksandrija, 2. kolovoza 1849.) bio je Albanac koji se uspio do položaja valije, i samoproglasio kedivom Egipta i Sudana u prvoj polovici 19. stoljeća.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Muhamed Ali Egipatski · Vidi više »

Murat I.

Murat I. Murat I. (oko 1320. – 15. lipnja 1389.) bio je osmanski sultan.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Murat I. · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Musliman · Vidi više »

Mustafa II.

Mustafa II. (6. veljače 1664. – 28. prosinca 1703.) turski sultan Sultan Mustafa II. Mustafa II.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mustafa II. · Vidi više »

Mustafa IV.

Mustafa IV. (8. rujna 1779. – 5. studenog 1808.) turski sultan Sultan Mustafa IV. Mustafa IV.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mustafa IV. · Vidi više »

Mustafa Kemal Atatürk

Mustafa Kemal Atatürk (1881. – 10. studenoga 1938.), turski vojni zapovjednik, narodni vođa i utemeljitelj Republike Turske te njen prvi predsjednik (1923. – 1938.).

Novi!!: Osmansko Carstvo i Mustafa Kemal Atatürk · Vidi više »

Njemačko Carstvo

Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Njemačko Carstvo · Vidi više »

Novi vijek

Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Novi vijek · Vidi više »

Obrt

Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Obrt · Vidi više »

Oguzi

Oguz Turci ili Turci Uzi (također poznati pod raznim drugim imenima i načinima pisanja kao Ghuzz, Guozz, Kuz, Oğuz, Okuz, Oufoi, Ouz, Ouzoi, Torks, Uğuz i Uz) bili su skupina nomadskih turkijskih plemena, međusobno povezanih u vrlo slobodne saveze.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Oguzi · Vidi više »

Oklop

viteza Oklop je zaštita od oružja ili opasnosti kojom se opasuje tijelo životinje, ljudi ili oklopnog vozila.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Oklop · Vidi više »

Opsada Beča 1529.

Opsada Beča ili Prva bitka kod Beča dogodila se između 27. rujna i 14. listopada 1529., kada je osmanlijska vojska predvođena sultanom Sulejmanom Veličanstvenim, prodrla najzapadnije u Srednju Europu.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Opsada Beča 1529. · Vidi više »

Opsada Beča 1683.

Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683. kada je vojska Osmanskog Carstva opsjela Beč, glavni grad Habsburške Monarhije.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Opsada Beča 1683. · Vidi više »

Oružje

Pruski bajonet Oružje je alat namijenjen onesposobljavanju ili ubijanju živih bića, ili za uništavanje velikih razmjera.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Oružje · Vidi više »

Osman I.

Osman I. Gazi (osman. tur. عثمان غازى‎) (Sogut, 1258. – Sogut, 9. kolovoza 1326.), osmanski emir i sultan (1281. — 1326.), osnivač osmanske dinastije i prvi sultan Osmanskog Carstva.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Osman I. · Vidi više »

Osmanska dinastija

Grb Osmanskog Carstva i dinastije Osmanska dinastija ili Otomanska dinastija (tur. Osmanlı Hanedanı), vladarska dinastija koja je vladala Osmanskim Carstvom od njegovih početaka krajem 13. stoljeća do pada monarhije 1922. godine.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Osmanska dinastija · Vidi više »

Osmanski interegnum

Osmanski interegnum (turski: Fetret Devri) označava period u Osmanskom Carstvu između 1402. i 1413. godine.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Osmanski interegnum · Vidi više »

Osmanski turski jezik

Osmanski turski (ISO 639-3: ota; otomanski, osmanlijski, turski: Osmanlıca ili Osmanlı Türkçesi, osmanski turski: لسان عثمانی‎ lisân-ı Osmânî) je inačica turskog jezika, koja se upotrebljavala kao upravni književni jezik Osmanskog carstva, sadržavajući velike pozajmice iz jezika farsi, koji je zauzvrat sam bio prepun pozajmica iz arapskog jezika.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Osmanski turski jezik · Vidi više »

Osveta

Osveta je svjesno činjenje štete drugom pojedincu ili skupini kojim se pokušava uzvratiti nanesena bol, uvreda ili gubitak,štetni čin - (stvarni ili percipirani) - za koji se smatra odgovornim taj isti pojedinac ili skupina.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Osveta · Vidi više »

Otto von Bismarck

Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Otto von Bismarck · Vidi više »

Pad Carigrada 1453.

Pad Carigrada 1453. bila je prijelomna bitka u kojoj su Turci Osmanlije osvojili Carigrad, prijestolnicu Bizantskog Carstva.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Pad Carigrada 1453. · Vidi više »

Padišah

Sulejman I. Veličanstveni, Padišah Otomanskog carstva. Portret se pripisuje Tizianu oko 1530. Padišah, (perzijski: پادشاه, turski: padişah) je najviši vladarski naslov perzijskog podrijetla, koji se sastoji od perzijskog pād "gospodar" (ili pati iz staroperzijskog) i shah "kralj".

Novi!!: Osmansko Carstvo i Padišah · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Osmansko Carstvo i Papa · Vidi više »

Pariški mir

* Pariški mir (1783.), između SAD i Velike Britanije nakon Američkoga rata za neovisnost.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Pariški mir · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Parlament · Vidi više »

Peloponez

Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Peloponez · Vidi više »

Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Personalna unija · Vidi više »

Perzija (razdvojba)

Perzija je naziv s više značenja.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Perzija (razdvojba) · Vidi više »

Petar I. Aleksejevič Romanov

'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »

Pokrajina

Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Pokrajina · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Poljska · Vidi više »

Porez

Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Porez · Vidi više »

Potemkinova sela

Potemkinova sela je fraza, koja označava nešto – što u stvarnosti ne postoji, već postoji samo kao privid i opsjena.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Potemkinova sela · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Osmansko Carstvo i Pravoslavlje · Vidi više »

Prkos

Naselja u Hrvatskoj.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Prkos · Vidi više »

Prut

Prut (ukrajinski: Прут, rumunjski: Prut) je rijeka u istočnoj Europi dugačka 953 km.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Prut · Vidi više »

Prvi balkanski rat

Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Prvi balkanski rat · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Psihologija

Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Psihologija · Vidi više »

Ratna mornarica

Omanskom zaljevu Ratna mornarica je grana oružanih snaga namijenjena borbenim djelovanjima na moru i unutrašnjim vodama (rijeke i jezera).

Novi!!: Osmansko Carstvo i Ratna mornarica · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Rusija · Vidi više »

Saraj

Pogled na Topkapi Saraj s Bospora Saraj (turski: saray, od perzijskog: serāy, prevedeno: dvor) je riječ koja označava dvor vladara ili dostojanstvenika (vezira, paše) u Osmanskom Carstvu.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Saraj · Vidi više »

Seldžuci

Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Seldžuci · Vidi više »

Selim III.

Selim III. (24. prosinca 1761. – 28. srpnja 1808.) osmanski sultan Sultan Selim III. Selim III.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Selim III. · Vidi više »

Senta

Gradska vijećnica u Senti Senta (mađ. Zenta) je jedan od najstarijih gradova u Vojvodini (Srbija).

Novi!!: Osmansko Carstvo i Senta · Vidi više »

Slankamen

Slankamen Slankamen, mađ.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Slankamen · Vidi više »

Sociologija

Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Sociologija · Vidi više »

Spahije

Spahije Spahije (tur.: sipahi; iz perz. sepah: „vojska”) su bili teška oklopna feudalna konjica Osmanskog Carstva, vrhunske kvalitete prema mjerilima onog doba.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Spahije · Vidi više »

Sporazum Sykes-Picot

#d102e0 međunarodna područja Sporazum Sykes-Picot je tajni ugovor iz 1916., između Velike Britanije i Francuske, uz pristanak Ruskog Carstva i Kraljevine Italije, u kojem su definirani njihove uzajamno dogovorene sfere utjecaja i kontrole nakon očekivane podjele Osmanskog Carstva.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Sporazum Sykes-Picot · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Srbija · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Srednji vijek · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Osmansko Carstvo i Sredozemno more · Vidi više »

Stjepan Vukčić Kosača

Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Stjepan Vukčić Kosača · Vidi više »

Streljivo

kalibra.50 (12,7mm) "BMG". Svaki peti metak s crvenim vrhom je samoosvjetljavajuće zrno "tracer". Streljivo je naziv za skupinu projektila koji se koriste u ratovanju, uključujući bombe, rakete, bojne glave, nagazne, morske mine, protupješačke mine i metke za vatrena oružja.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Streljivo · Vidi više »

Sulejman I.

Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Sulejman I. · Vidi više »

Sultan

Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Sultan · Vidi više »

Suvremena povijest

Suvremeno doba počinje, po nekima, početkom Prvog svjetskog rata (1914.) dok po drugima počinje pak krajem istog (1918.). Tada završava novi vijek i počinje doba u kojem se mi nalazimo.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Suvremena povijest · Vidi više »

Sveta alijansa

Države utemeljiteljice Svete alijanse: Austrijsko Carstvo, Rusko Carstvo i Pruska. Sveta alijansa je organizacija koju su osnovale države pobjednice u ratu protiv Napoleona, s ciljem borbe protiv komunističkih revolucija te održavanja reda i mira u Europi.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Sveta alijansa · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Talijani · Vidi više »

Topkapi Saraj

'''Topkapi Saraj''' s Bospora Topkapi Saraj (turski: Topkapı Sarayı, osmanski turski: طوپقپو سرايى) je palača u Istanbulu (Turska) koja je skoro 400 godina bila glavnom rezidencijom osmanskih sultana, od 1465.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Topkapi Saraj · Vidi više »

Topništvo

Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Topništvo · Vidi više »

Tripoli

Tripoli (broj stanovnika 1,5 milijuna), arapski طرابلس, je glavni grad Libije.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Tripoli · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Tunis · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Turci · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Osmansko Carstvo i Turska · Vidi više »

Turska lira

Novčanica od 50 turskih liraTurska lira, ISO 4217: TL (brojčana oznaka: 949), je službeno sredstvo plaćanja u Turskoj i Turskoj Republici Sjeverni Cipar.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Turska lira · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Turski jezik · Vidi više »

Tvrtko I. Kotromanić

Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »

Ustavna monarhija

Ustavna monarhija je naziv za oblik vladavine čiji je temelj ustavni sustav koji priznaje nasljednog monarha kao državnog poglavara.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Ustavna monarhija · Vidi više »

Vazal

'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Vazal · Vidi više »

Veliki vezir

Veliki vezir je bio naslov za glavnu osobu među vezirima, savjetnika sultana i kao takav najviši naziv nekog službenika u nekoliko muslimanskih zemalja, ali se prvenstveno poistovjećuje s Osmanskim carstvom, gdje je veliki vezir obnašao dužnost koja bi odgovarala današnjem premijeru.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Veliki vezir · Vidi više »

Vezir

Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Vezir · Vidi više »

Visoka Porta

Visoka Porta iz turskih vremena. Visoka Porta (tur. bâb-i-âlî) je od 1718. do 1922. bio naziv za vladu Osmanskog Carstva, da bi se napravila razlika u odnosu na sultanov dvor.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Visoka Porta · Vidi više »

Vjeroispovijed

Vjeroispovijed ili vjeroispovijest, također konfesija i vjerska denominacija, je zasebna vjerska zajednica.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Vjeroispovijed · Vidi više »

Vlaška (pokrajina)

Vlaška na karti Rumunjske Vlaška je jezgra Rumunjske.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Vlaška (pokrajina) · Vidi više »

Vojarna

Vojarna je vojni ili policijski sustav zgrada ili pojedinačna zgrada, u kojem su smješteni vojnici ili vojni policajci.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Vojarna · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Osmansko Carstvo i Vojvoda · Vidi više »

1281.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1281. · Vidi više »

1299.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1299. · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 13. stoljeće · Vidi više »

1320.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1320. · Vidi više »

1326.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1326. · Vidi više »

1365.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1365. · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 14. stoljeće · Vidi više »

1402.

1402. (rim. MCDII), druga je godina XV. st.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1402. · Vidi više »

1413.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1413. · Vidi više »

1453.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1453. · Vidi više »

1465.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1465. · Vidi više »

1466.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1466. · Vidi više »

1517.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1517. · Vidi više »

1520.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1520. · Vidi više »

1566.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1566. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 16. stoljeće · Vidi više »

1624.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1624. · Vidi više »

1680.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1680. · Vidi više »

1683.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1683. · Vidi više »

1687.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1687. · Vidi više »

1691.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1691. · Vidi više »

1695.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1695. · Vidi više »

1697.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1697. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 17. stoljeće · Vidi više »

17. studenoga

17.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 17. studenoga · Vidi više »

1703.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1703. · Vidi više »

1711.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1711. · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1715. · Vidi više »

1736.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1736. · Vidi više »

1768.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1768. · Vidi više »

1770.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1770. · Vidi više »

1774.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1774. · Vidi više »

1783.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1783. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1791. · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1804. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1805. · Vidi više »

1807.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1807. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1820. · Vidi više »

1826.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1826. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1830. · Vidi više »

1838.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1838. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1848. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1856. · Vidi više »

1876.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1876. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1878. · Vidi više »

1886.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1886. · Vidi više »

1888.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1888. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 19. stoljeće · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1906. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1908. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1909. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1911. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1912. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1914. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1915. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1916. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1920. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 1924. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 20. stoljeće · Vidi više »

29. listopada

29.

Novi!!: Osmansko Carstvo i 29. listopada · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Osmanlije, Osmanlijsko Carstvo, Osmanlijsko carstvo, Osmansko carstvo, Otomansko Carstvo, Otomansko carstvo, Tursko Carstvo, Tursko carstvo.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »