Brže od pregledniku!
96 odnosi: Acta Geographica Croatica, Arheologija, Španovica, Športski kuglački klub Papuk Pakrac, Žarko Potočnjak, Čaklovac, Česi, Badljevina, Banovac, Batinjani (Pakrac), Bjelajci, Branešci, Brusnik (Pakrac), Bučje (Pakrac), Cicvare (Pakrac), Cikote (Pakrac), Damir Bajs, Daruvarsko-pakrački kraj u rimskoj antici, Dereza (Pakrac), Domovinski rat, Donja Šumetlica, Donja Obrijež, Donji Grahovljani, Dragović, Drugi svjetski rat, Dvostruki križ, Franjo Trenk, Glavica (Pakrac), Gornja Šumetlica, Gornja Obrijež, Gornji Grahovljani, Grubišno Polje, Hermann Bollé, Hrčak (portal), Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska kuna, Ignjat Fischer, Ivanovci, Jadranka Kosor, Jakovci, Janković Daruvarski, Kapetanovo Polje, Koturić, Kovnica novca, Kraguj (Pakrac), Kričke (Pakrac), Kuglački klub Pakrac, Kuglački klub Pakrac-Papuk, ..., Kune, Kurija, Kusonje, Lipovac (Pakrac), Lonja-Trebež, Mali Banovac, Mali Budići, Milan Horvat, Mongolsko Carstvo, Muzej vojne i ratne povijesti, NK Hajduk Pakrac, Novi Majur, Ožegovci, Omanovac, Operacija Bljesak, Pakra, Ploštine, Požeško-slavonska županija, Popovci, Prekopakra, Prgomelje (Pakrac), Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Prvi svjetski rat, Rogulje (Pakrac), Saborna crkva svete Trojice u Pakracu, Secesija, Sinagoga, Slavonija, Srbi, Srednji Grahovljani, Stari Majur, Sven Lasta, Templari, Tisovac (Pakrac), Toranj (Pakrac), Utvrdno graditeljstvo, Vanja Radauš, Veliki Banovac, Veliki Budići, Vladičanski dvor Pakrac, 1229., 1242., 1687., 1875., 1920-ih, 1941.. Proširite indeks (46 više) »
Acta Geographica Croatica
Acta Geographica Croatica znanstveni je časopis Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Pakrac i Acta Geographica Croatica · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Pakrac i Arheologija · Vidi više »
Španovica
Španovica je hrvatsko naselje položeno uz cestu Pakrac – Požega koje se nalazi otprilike na pola puta između Pakraca i Požege, na prijevoju između Papuka i Psunja.
Novi!!: Pakrac i Španovica · Vidi više »
Športski kuglački klub Papuk Pakrac
Športski kuglački klub "Papuk" (Športski kuglački klub "Papuk" Pakrac; ŠKK "Papuk"; KK Papuk; Papuk) je bio muški kuglački klub iz Pakraca, Požeško-slavonska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Pakrac i Športski kuglački klub Papuk Pakrac · Vidi više »
Žarko Potočnjak
Žarko Potočnjak (Pakrac, 3. veljače 1946. – Zagreb, 21. listopada 2021.), bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Pakrac i Žarko Potočnjak · Vidi više »
Čaklovac
Čaklovac (Čaklovec) je utvrda u Hrvatskoj.
Novi!!: Pakrac i Čaklovac · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Pakrac i Česi · Vidi više »
Badljevina
Badljevina je naselje u sastavu grada Pakraca, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Pakrac i Badljevina · Vidi više »
Banovac
Banovac je naziv za prvi hrvatski novac kovan u Pakracu i Zagrebu otprilike u razdoblju od 1235. do 1384. godine.
Novi!!: Pakrac i Banovac · Vidi više »
Batinjani (Pakrac)
Batinjani su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Batinjani (Pakrac) · Vidi više »
Bjelajci
Bjelajci su nenaseljeno mjesto.
Novi!!: Pakrac i Bjelajci · Vidi više »
Branešci
Branešci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Branešci · Vidi više »
Brusnik (Pakrac)
Brusnik je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Brusnik (Pakrac) · Vidi više »
Bučje (Pakrac)
Bučje je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Bučje (Pakrac) · Vidi više »
Cicvare (Pakrac)
Cicvare su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Cicvare (Pakrac) · Vidi više »
Cikote (Pakrac)
Cikote su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Cikote (Pakrac) · Vidi više »
Damir Bajs
Damir Bajs (Pakrac, 7. listopada 1964.), hrvatski je političar, bivši ministar turizma u Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Pakrac i Damir Bajs · Vidi više »
Daruvarsko-pakrački kraj u rimskoj antici
Daruvarsko-pakrački kraj u rimskoj antici bio je dio antičke Panonije, a također i ilirski prostor.
Novi!!: Pakrac i Daruvarsko-pakrački kraj u rimskoj antici · Vidi više »
Dereza (Pakrac)
Dereza je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Dereza (Pakrac) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Pakrac i Domovinski rat · Vidi više »
Donja Šumetlica
Donja Šumetlica je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Donja Šumetlica · Vidi više »
Donja Obrijež
Donja Obrijež je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Donja Obrijež · Vidi više »
Donji Grahovljani
Donji Grahovljani jedno od naselja grada Pakraca, Požeško-slavonska županija.
Novi!!: Pakrac i Donji Grahovljani · Vidi više »
Dragović
Dragović je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Dragović · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Pakrac i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dvostruki križ
Dvostruki križ Dvostruki križ (lorenski, patrijaršijski, dupli) sastoji se od jedne okomite linije, koja pri vrhu pod pravim kutom siječe dvije kraće vodoravne linije, koje su jedna ispod druge, od kojih je niža obično duža.
Novi!!: Pakrac i Dvostruki križ · Vidi više »
Franjo Trenk
Franjo Trenk (njemački: Franz von der Trenck) (Reggio Calabria, Italija, 1. siječnja 1711. – tamnica Spielberg u Brnu, 4. listopada 1749.) bio je hrvatski barun, austrijski pukovnik.
Novi!!: Pakrac i Franjo Trenk · Vidi više »
Glavica (Pakrac)
Glavica je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Glavica (Pakrac) · Vidi više »
Gornja Šumetlica
Gornja Šumetlica je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Gornja Šumetlica · Vidi više »
Gornja Obrijež
Gornja Obrijež je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Gornja Obrijež · Vidi više »
Gornji Grahovljani
Gornji Grahovljani su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Gornji Grahovljani · Vidi više »
Grubišno Polje
Grubišno Polje (mađarski: Grobosinc, njemački: Poglack, češki: Hrubečné Pole) je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Novi!!: Pakrac i Grubišno Polje · Vidi više »
Hermann Bollé
Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Pakrac i Hermann Bollé · Vidi više »
Hrčak (portal)
Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.
Novi!!: Pakrac i Hrčak (portal) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Pakrac i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pakrac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Pakrac i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Pakrac i Hrvatska kuna · Vidi više »
Ignjat Fischer
Ignjat Fischer (Zagreb, 18. lipnja 1870. – Zagreb, 19. siječnja 1948.), hrvatski arhitekt, gradski zastupnik i javni djelatnik.
Novi!!: Pakrac i Ignjat Fischer · Vidi više »
Ivanovci
Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.
Novi!!: Pakrac i Ivanovci · Vidi više »
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, 9.
Novi!!: Pakrac i Jadranka Kosor · Vidi više »
Jakovci
Jakovci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Jakovci · Vidi više »
Janković Daruvarski
Janković-Daruvarski je bila hrvatska plemićka obitelj.
Novi!!: Pakrac i Janković Daruvarski · Vidi više »
Kapetanovo Polje
Kapetanovo Polje je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Kapetanovo Polje · Vidi više »
Koturić
Koturić je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Koturić · Vidi više »
Kovnica novca
Francuska preša za kovanje novca iz 1831. godine. Kovnica novca je naziv za industrijsko postrojenje, odnosno radionicu namijenjenu i opremljenu u svrhu proizvodnje kovanica koje se poslije koriste kao novčana jedinica u nekoj državi.
Novi!!: Pakrac i Kovnica novca · Vidi više »
Kraguj (Pakrac)
Kraguj je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Kraguj (Pakrac) · Vidi više »
Kričke (Pakrac)
Kričke su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Kričke (Pakrac) · Vidi više »
Kuglački klub Pakrac
Kuglački klub "Pakrac" (Kuglački klub "Pakrac" Pakrac; KK "Pakrac" Pakrac; KK Pakrac; Pakrac) je muški kuglački klub iz Pakraca, Požeško-slavonska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Pakrac i Kuglački klub Pakrac · Vidi više »
Kuglački klub Pakrac-Papuk
Kuglački klub "Papuk-Pakrac" (K.K. "Papuk-Pakrac" Pakrac; KK Papuk-Pakrac; Papuk-Pakrac) je muški kuglački klub iz Pakraca, Požeško-slavonska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Pakrac i Kuglački klub Pakrac-Papuk · Vidi više »
Kune
Kune (Mustelidae) su porodica psolikih zvijeri, dio je natporodice Musteloidea.
Novi!!: Pakrac i Kune · Vidi više »
Kurija
*Rimska kurija, skupni naziv za središnje urede Svete Stolice.
Novi!!: Pakrac i Kurija · Vidi više »
Kusonje
Kusonje su naselje u sastavu Grada Pakraca (Požeško-slavonska županija).
Novi!!: Pakrac i Kusonje · Vidi više »
Lipovac (Pakrac)
Lipovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Lipovac (Pakrac) · Vidi više »
Lonja-Trebež
Lonja je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka Save.
Novi!!: Pakrac i Lonja-Trebež · Vidi više »
Mali Banovac
Mali Banovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Mali Banovac · Vidi više »
Mali Budići
Mali Budići su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Mali Budići · Vidi više »
Milan Horvat
Zagrebačke filharmonije Milan Horvat (Pakrac, 28. srpnja 1919. – Innsbruck, 1. siječnja 2014.), bio je hrvatski glazbenik, dirigent, pijanist i pedagog.
Novi!!: Pakrac i Milan Horvat · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Pakrac i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Muzej vojne i ratne povijesti
Muzej vojne i ratne povijesti nalazi se u Pakracu, na Trgu pape Ivana Pavla II br.
Novi!!: Pakrac i Muzej vojne i ratne povijesti · Vidi više »
NK Hajduk Pakrac
NK Hajduk je nogometni klub iz Pakraca.
Novi!!: Pakrac i NK Hajduk Pakrac · Vidi više »
Novi Majur
Novi Majur je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Novi Majur · Vidi više »
Ožegovci
Ožegovci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Ožegovci · Vidi više »
Omanovac
Omanovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Omanovac · Vidi više »
Operacija Bljesak
Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.
Novi!!: Pakrac i Operacija Bljesak · Vidi više »
Pakra
Pakra je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje.
Novi!!: Pakrac i Pakra · Vidi više »
Ploštine
Ploštine (talijanski: Plostine) su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Ploštine · Vidi više »
Požeško-slavonska županija
Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Pakrac i Požeško-slavonska županija · Vidi više »
Popovci
Popovci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Popovci · Vidi više »
Prekopakra
Prekopakra je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Prekopakra · Vidi više »
Prgomelje (Pakrac)
Prgomelje je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Prgomelje (Pakrac) · Vidi više »
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Pakrac i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Pakrac i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rogulje (Pakrac)
Rogulje su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Rogulje (Pakrac) · Vidi više »
Saborna crkva svete Trojice u Pakracu
Vladičanski dvor i Saborna crkva u Pakracu Saborna crkva svete Trojice u Pakracu, saborna, odnosno katedralna crkva Slavonske eparhije.
Novi!!: Pakrac i Saborna crkva svete Trojice u Pakracu · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Pakrac i Secesija · Vidi više »
Sinagoga
Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).
Novi!!: Pakrac i Sinagoga · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pakrac i Slavonija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Pakrac i Srbi · Vidi više »
Srednji Grahovljani
Srednji Grahovljani su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Srednji Grahovljani · Vidi više »
Stari Majur
Stari Majur je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Stari Majur · Vidi više »
Sven Lasta
Sven Lasta (Pakrac, 18. travnja 1925. – Zagreb, 15. kolovoza 1996.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Pakrac i Sven Lasta · Vidi više »
Templari
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, Hramovnici) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118.
Novi!!: Pakrac i Templari · Vidi više »
Tisovac (Pakrac)
Tisovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Tisovac (Pakrac) · Vidi više »
Toranj (Pakrac)
Toranj je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Toranj (Pakrac) · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Pakrac i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Vanja Radauš
Vanja Radauš (Vinkovci, 29. travnja 1906. – Zagreb, 24. travnja 1975.), bio je hrvatski kipar, slikar i književnik.
Novi!!: Pakrac i Vanja Radauš · Vidi više »
Veliki Banovac
Veliki Banovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Veliki Banovac · Vidi više »
Veliki Budići
Veliki Budići su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pakraca.
Novi!!: Pakrac i Veliki Budići · Vidi više »
Vladičanski dvor Pakrac
Vladičanski dvor u Pakracu 2010. godine Vladičanski dvor u Pakracu je rezidencija slavonskih vladika.
Novi!!: Pakrac i Vladičanski dvor Pakrac · Vidi više »
1229.
Bez opisa.
Novi!!: Pakrac i 1229. · Vidi više »
1242.
Bez opisa.
Novi!!: Pakrac i 1242. · Vidi više »
1687.
Bez opisa.
Novi!!: Pakrac i 1687. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Pakrac i 1875. · Vidi više »
1920-ih
Bez opisa.
Novi!!: Pakrac i 1920-ih · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Pakrac i 1941. · Vidi više »
