Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Palermo

Indeks Palermo

Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم‎, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.

71 odnosi: Arapi, Arapski jezik, Bizant, Bukavu, Chengdu, Demokratska Republika Kongo, Feničani, Fenički jezik, Gdanjsk, Goti, Grčki jezik, Grci, Gruzija, Hanoi, Hrvatska, Istočni Goti, Italija, Jaroslavlj, Kanada, Kartaga, Kastiljci, Katalonija, Katedrala u Palermu, Kina, Kolumbija, Kraljevina Dviju Sicilija, Kraljevina Sicilija, Kuba, Latinski jezik, Litva, Mafija, Miami, Florida, Milano, Monreale, Monterey (Kalifornija), Napulj, Normani, Ottawa (Kanada), Palestinska Autonomna Područja, Pistoia, Poljska, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Rijeka, Rim, Rimljani, Rimska Republika, Rimsko Carstvo, Rumunjska, Rusija, Samara, ..., Santiago de Cuba, Sestu, Sicilija, Sicilijanski jezik, Sicilijski Emirat, Sikanci, Sjedinjene Američke Države, Srednje kameno doba, Srednji vijek, Sveta Rozalija, Svjetska baština, Tbilisi, Temišvar, Torino, Tunis, UNESCO, Vandali, Vijetnam, Vilnius, Zagreb, 2015.. Proširite indeks (21 više) »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Palermo i Arapi · Vidi više »

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Palermo i Arapski jezik · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Palermo i Bizant · Vidi više »

Bukavu

Bukavu je luka na jezeru Kivu i glavni grad provincije Sud-Kivu u Demokratskoj Republici Kongo.

Novi!!: Palermo i Bukavu · Vidi više »

Chengdu

Ulica Qintai Chengdu (kin. 成都; Hanyu pinyin: Chéngdū; wade–giles: Ch'eng-tu; Hokkien POJ: Sêng-to) je kineski grad na jugozapadu zemlje te glavni grad provincije Sečuan.

Novi!!: Palermo i Chengdu · Vidi više »

Demokratska Republika Kongo

Demokratska Republika Kongo (prijašnja imena Zair i Kongo-Kinshasa) je država u središnjoj Africi.

Novi!!: Palermo i Demokratska Republika Kongo · Vidi više »

Feničani

Prostor na kojem su obitavali i trgovali Feničani Feničani su dobili ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili.

Novi!!: Palermo i Feničani · Vidi više »

Fenički jezik

Fenički jezik (ISO 639-3: phn) je bio jezik drevnih Feničana koji se između 2.

Novi!!: Palermo i Fenički jezik · Vidi više »

Gdanjsk

Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.

Novi!!: Palermo i Gdanjsk · Vidi više »

Goti

Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.

Novi!!: Palermo i Goti · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Palermo i Grčki jezik · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Palermo i Grci · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Palermo i Gruzija · Vidi više »

Hanoi

Hanoi (Hà Nội) je glavni grad države Vijetnam.

Novi!!: Palermo i Hanoi · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Palermo i Hrvatska · Vidi više »

Istočni Goti

Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Palermo i Istočni Goti · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Palermo i Italija · Vidi više »

Jaroslavlj

Jaroslavlj (ruski: Ярославль) je grad u Ruskoj Federaciji i upravno središte Jaroslavljske oblasti.

Novi!!: Palermo i Jaroslavlj · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Palermo i Kanada · Vidi više »

Kartaga

Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.

Novi!!: Palermo i Kartaga · Vidi više »

Kastiljci

Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.

Novi!!: Palermo i Kastiljci · Vidi više »

Katalonija

Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.

Novi!!: Palermo i Katalonija · Vidi više »

Katedrala u Palermu

Katedrala u Palermu (talijanski: Cattedrale metropolitana della Santa Vergine Maria Assunta, Metropolitska katedrala Uznesenja Svete Djevice Marije) je rimokatolička katedrala nadbiskupije Palermo u Palermu, Sicilija.

Novi!!: Palermo i Katedrala u Palermu · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Palermo i Kina · Vidi više »

Kolumbija

Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.

Novi!!: Palermo i Kolumbija · Vidi više »

Kraljevina Dviju Sicilija

Kraljevina Dviju Sicilija (tal. Regno delle Due Sicilie) bila je suverena država na jugu Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Palermo i Kraljevina Dviju Sicilija · Vidi više »

Kraljevina Sicilija

Kraljevina Sicilija, 1154. godina Kraljevina Sicilija (lat. Regnum Siciliae or Sicilie;, tal. Regno di Sicilia) je kraljevina koju su 1130. godine osnovali Normani.

Novi!!: Palermo i Kraljevina Sicilija · Vidi više »

Kuba

Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.

Novi!!: Palermo i Kuba · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Palermo i Latinski jezik · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Palermo i Litva · Vidi više »

Mafija

Mafija (poznata i kao "Cosa nostra") je sicilijanska zločinačka tajna organizacija za koju se vjeruje da je nastala sredinom XIX. stoljeća na Siciliji.

Novi!!: Palermo i Mafija · Vidi više »

Miami, Florida

Miami je grad smješten u jugoistočnom kutu američke savezne države Floride.

Novi!!: Palermo i Miami, Florida · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Palermo i Milano · Vidi više »

Monreale

Monreale (sicilijanski: Murriali) je grad i istoimena općina u sjevernoj Sicilijanskoj pokrajini Palermo, oko 7 km južno od grada Palerma.

Novi!!: Palermo i Monreale · Vidi više »

Monterey (Kalifornija)

Monterey je grad u američkoj saveznoj državi Kalifornija.

Novi!!: Palermo i Monterey (Kalifornija) · Vidi više »

Napulj

Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.

Novi!!: Palermo i Napulj · Vidi više »

Normani

Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).

Novi!!: Palermo i Normani · Vidi više »

Ottawa (Kanada)

Ottawa (engleski izgovor:, francuski izgovor) je glavni grad Kanade.

Novi!!: Palermo i Ottawa (Kanada) · Vidi više »

Palestinska Autonomna Područja

Palestinska Samouprava je arapska politička samouprava koja obuhvaća područje Pojasa Gaze i Zapadne Obale na području povijesne regije Palestine na Bliskom Istoku.

Novi!!: Palermo i Palestinska Autonomna Područja · Vidi više »

Pistoia

Zvonik katedrale na Piazza Duomo Ospedale del Ceppo Osmerokutna krstionica Pistoia je grad u talijanskoj regiji Toskani, glavni grad istoimene pokrajine, smješten oko 30 km sjeverozapadno od Firence.

Novi!!: Palermo i Pistoia · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Palermo i Poljska · Vidi više »

Popis mjesta svjetske baštine u Europi

popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Novi!!: Palermo i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Palermo i Rijeka · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Palermo i Rim · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Palermo i Rimljani · Vidi više »

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Novi!!: Palermo i Rimska Republika · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Palermo i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Palermo i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Palermo i Rusija · Vidi više »

Samara

Samara (ruski: Сама́ра) je grad u Rusiji na utoku rijeke Samare u Volgu.

Novi!!: Palermo i Samara · Vidi više »

Santiago de Cuba

Santiago de Cuba je drugi grad po veličini na Kubi i središte istoimene kubanske pokrajine, Santiago de Cuba.

Novi!!: Palermo i Santiago de Cuba · Vidi više »

Sestu

Sestu (sardinski: Sèstu) je grad i općina (comune) u metropolitanskom gradu Cagliariju u regiji Sardiniji, Italija.

Novi!!: Palermo i Sestu · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Palermo i Sicilija · Vidi više »

Sicilijanski jezik

Sicilijanski jezik (ISO 639-3: scn; sicilski, kalabro-sicilski, sicilianu, siculu), jezik šire italo-dalmatske skupine koji se služe Sicilijanci, a govori se na otoku Siciliji pred talijanskom obalom.

Novi!!: Palermo i Sicilijanski jezik · Vidi više »

Sicilijski Emirat

Politički zemljovid Apeninskog poluotoka i susjednih krajeva oko 1000. godine. Sicilijski emirat odnosno islamski dominij Sicilije (Siqilliyya, Saqaliah o Siqiliah, arap. إمارة صقلية) je bila islamska država.

Novi!!: Palermo i Sicilijski Emirat · Vidi više »

Sikanci

Gruba karta drevnih sicilijansklih naroda. Sikanci (Sikani; grčki Sikanoi) ili Sikanijci su bili jedno od triju plemena koja su živjela na Siciliji početkom feničke i grčke kolonizacije.

Novi!!: Palermo i Sikanci · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Palermo i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Srednje kameno doba

Rekonstrukcija mezolitičke naseobine u Archeonu (oko 8000. pr. Kr.). Mezolitik ili srednje kameno doba (o. 10 000 god. pr. Kr. - o. 6500 god. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između paleolitika u neolitik.

Novi!!: Palermo i Srednje kameno doba · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Palermo i Srednji vijek · Vidi više »

Sveta Rozalija

Sveta Rozalija (Palermo, 1130. – planina Pellegrin, 4. rujna 1166.), katolička svetica.

Novi!!: Palermo i Sveta Rozalija · Vidi više »

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Novi!!: Palermo i Svjetska baština · Vidi više »

Tbilisi

Tbilisi je glavni grad Gruzije.

Novi!!: Palermo i Tbilisi · Vidi više »

Temišvar

Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.

Novi!!: Palermo i Temišvar · Vidi više »

Torino

Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.

Novi!!: Palermo i Torino · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Palermo i Tunis · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Palermo i UNESCO · Vidi više »

Vandali

''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.

Novi!!: Palermo i Vandali · Vidi više »

Vijetnam

Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva.

Novi!!: Palermo i Vijetnam · Vidi više »

Vilnius

Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.

Novi!!: Palermo i Vilnius · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Palermo i Zagreb · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Palermo i 2015. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »