Brže od pregledniku!
23 odnosi: Švica, Bagrem, Bukva, Crna joha, Crni grab, Divljač, Hektar, Hrast cer, Hrast crnika, Hrast lužnjak, Hrast medunac, Hrvatska, Kesten, Lov, Obični grab, Ogrjevno drvo, Općekorisne funkcije šume, Otočac, Proreda šuma, Stablo, Stanište, Tlo, Uzgojni oblik šume.
Švica
Švica je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Panjača i Švica · Vidi više »
Bagrem
Bagrem (lat. Robinia), rod listopadnog grmlja i drveća iz porodice Leguminosae autohtonog u Sjevernoj Americi.
Novi!!: Panjača i Bagrem · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Panjača i Bukva · Vidi više »
Crna joha
Ženske rese Crna joha (jalša), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Panjača i Crna joha · Vidi više »
Crni grab
Crni grab (lat. Ostrya), biljni rod iz porodice brezovki.
Novi!!: Panjača i Crni grab · Vidi više »
Divljač
Divljač predstavlja populaciju životinja koja živi slobodno u prirodi, i na površinama namijenjenim za njihovo uzgajanje, a lovi se radi hrane ili športa.
Novi!!: Panjača i Divljač · Vidi više »
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Panjača i Hektar · Vidi više »
Hrast cer
Hrast cer (Quercus cerris) je bjelogorično drvo, iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Panjača i Hrast cer · Vidi više »
Hrast crnika
Hrast crnika, česvina ili česmina (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Panjača i Hrast crnika · Vidi više »
Hrast lužnjak
Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Panjača i Hrast lužnjak · Vidi više »
Hrast medunac
Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Panjača i Hrast medunac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Panjača i Hrvatska · Vidi više »
Kesten
* Pitomi kesten.
Novi!!: Panjača i Kesten · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Panjača i Lov · Vidi više »
Obični grab
Obični grab, bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Panjača i Obični grab · Vidi više »
Ogrjevno drvo
Ogrjevno drvo. Kalorimetar s bombom. Moderni otvoreni kamin. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Ogrjevno drvo je drvo (deblo) namijenjeno za grijanje prostorija.
Novi!!: Panjača i Ogrjevno drvo · Vidi više »
Općekorisne funkcije šume
Šuma služi za odmor i rekreaciju. Općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) skup su svih korisnih blagodati šuma za čovjeka i okoliš.
Novi!!: Panjača i Općekorisne funkcije šume · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Panjača i Otočac · Vidi više »
Proreda šuma
bijelog bora starosti 25 godina nakon prve prorede. Proreda šuma oblik je njege šuma i uzgojni zahvat.
Novi!!: Panjača i Proreda šuma · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Panjača i Stablo · Vidi više »
Stanište
Stanište Stanište, habitat ili biotop (stojbina, životni okoliš) je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.
Novi!!: Panjača i Stanište · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Panjača i Tlo · Vidi više »
Uzgojni oblik šume
Visoki uzgojni oblik Niski uzgojni oblik Uzgojni oblik šume govori o načinu postanka šume i njenoj strukturi.
Novi!!: Panjača i Uzgojni oblik šume · Vidi više »
