Brže od pregledniku!
89 odnosi: Aleksandar VI., Ancona, Aneksija, Apeninski poluotok, Austrija, Avignon, Bologna, Crkva, Država, Ferrara, Francuska, Francuska revolucija, Francusko-pruski rat, Germani, Giuseppe Garibaldi, Hrvatski jezik, Italija, Julije II., Kardinal, Karlo Veliki, Karolinzi, Katoličanstvo, Korzika, Kraljevina Italija, Kraljevina Sardinija, Lacij, Lateranski ugovori, Latinski jezik, Lav III., Lombardija, Napoleon Bonaparte, Napoleon III., Novi vijek, Okcitanski jezik, Oton I. Veliki, Papa, Pio IX., Pio VI., Pio VII., Pio XI., Pipin Mali, Predsjednik vlade, Pruska, Ravenna, Renesansa, Rim, Romagna, Sekretar, Srednji vijek, Stjepan II., papa, ..., Suvereni viteški malteški red, Sveta Stolica, Sveto Rimsko Carstvo, Talijanski jezik, Toskana, Ujedinjeni narodi, Ujedinjenje Italije, Ujedinjenje Njemačke, Umbrija, Urbi et Orbi, Vatikan, Vojvodstvo Benevento, 10. stoljeće, 11. veljače, 1300., 1305., 1378., 1551., 1555., 16. stoljeće, 1796., 1798., 18. stoljeće, 18. veljače, 1800., 1808., 1814., 1846., 1847., 1848., 1849., 1853., 1860., 1870., 1929., 20. rujna, 754., 756., 800.. Proširite indeks (39 više) »
Aleksandar VI.
Aleksandar VI. (Xàtiva, Valencia, 1. siječnja 1431. – Rim, 18. kolovoza 1503.), rimski papa (1492. – 1503.), rođen kao Rodrigo de Lanzol (poznatiji kao Rodrigo de Borgia), otac Cesarea Borgie i Lukrecije Borgije.
Novi!!: Papinska Država i Aleksandar VI. · Vidi više »
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Papinska Država i Ancona · Vidi više »
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Novi!!: Papinska Država i Aneksija · Vidi više »
Apeninski poluotok
Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.
Novi!!: Papinska Država i Apeninski poluotok · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Papinska Država i Austrija · Vidi više »
Avignon
Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.
Novi!!: Papinska Država i Avignon · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Papinska Država i Bologna · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Papinska Država i Crkva · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Papinska Država i Država · Vidi više »
Ferrara
Ferrara je glavni grad istoimene pokrajine Ferrara u regiji Emilia-Romagna, u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Papinska Država i Ferrara · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Papinska Država i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Papinska Država i Francuska revolucija · Vidi više »
Francusko-pruski rat
Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870. i 10. svibnja 1871. godine vodio između Francuske i saveza njemačkih država na čelu s Pruskom.
Novi!!: Papinska Država i Francusko-pruski rat · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Papinska Država i Germani · Vidi više »
Giuseppe Garibaldi
Giuseppe Garibaldi Giuseppe Garibaldi (Nica, 4. srpnja 1807. – otok Caprera, 2. lipnja 1882.), talijanski revolucionar i borac za Ujedinjenje i slobodu Italije.
Novi!!: Papinska Država i Giuseppe Garibaldi · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Papinska Država i Hrvatski jezik · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Papinska Država i Italija · Vidi više »
Julije II.
Julije II., pravim imenom Giuliano della Rovere, papa od 1503. do 1513. Bio je najžešći protivnik obitelji Borgia.
Novi!!: Papinska Država i Julije II. · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Papinska Država i Kardinal · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Papinska Država i Karlo Veliki · Vidi više »
Karolinzi
Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.
Novi!!: Papinska Država i Karolinzi · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Papinska Država i Katoličanstvo · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: Papinska Država i Korzika · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Papinska Država i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kraljevina Sardinija
Kraljevina Sardinija je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.
Novi!!: Papinska Država i Kraljevina Sardinija · Vidi više »
Lacij
Lacij (talijanski: Lazio, latinski: Latium) je regija u središnjoj Italiji s preko 5,5 milijuna stanovnika.
Novi!!: Papinska Država i Lacij · Vidi više »
Lateranski ugovori
Državno područje Države Vatikanskog Grada, ustanovljene Lateranskim ugovorima Lateranski ugovori je naziv za tri međunarodna ugovora što su ih sklopile Kraljevina Italija i Sveta Stolica 11. veljače 1929. i time riješile tzv.
Novi!!: Papinska Država i Lateranski ugovori · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Papinska Država i Latinski jezik · Vidi više »
Lav III.
Lav III., papa od 26. prosinca 795. do 12. lipnja 816. godine.
Novi!!: Papinska Država i Lav III. · Vidi više »
Lombardija
Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.
Novi!!: Papinska Država i Lombardija · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Papinska Država i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Napoleon III.
Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.
Novi!!: Papinska Država i Napoleon III. · Vidi više »
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Papinska Država i Novi vijek · Vidi više »
Okcitanski jezik
okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.
Novi!!: Papinska Država i Okcitanski jezik · Vidi više »
Oton I. Veliki
Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.
Novi!!: Papinska Država i Oton I. Veliki · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Papinska Država i Papa · Vidi više »
Pio IX.
Pio IX. lat.
Novi!!: Papinska Država i Pio IX. · Vidi više »
Pio VI.
Pio VI. lat.
Novi!!: Papinska Država i Pio VI. · Vidi više »
Pio VII.
Pio VII. lat.
Novi!!: Papinska Država i Pio VII. · Vidi više »
Pio XI.
Pio XI. lat.
Novi!!: Papinska Država i Pio XI. · Vidi više »
Pipin Mali
Pipin Mali (714. – 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754. – 768.; postao je jedini vladar Franaka 747., a 754. ustupivši papi dio franačkoga teritorija koji će se kasnije razviti u moćnu Papinsku Državu, postao je kraljem Franačke.
Novi!!: Papinska Država i Pipin Mali · Vidi više »
Predsjednik vlade
Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.
Novi!!: Papinska Država i Predsjednik vlade · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Papinska Država i Pruska · Vidi više »
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Novi!!: Papinska Država i Ravenna · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Papinska Država i Renesansa · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Papinska Država i Rim · Vidi više »
Romagna
Romagna (romanjolski: Rumâgna) povijesna je regija Italije čije područje otprilike odgovara jugoistočnom dijelu današnje regije Emilia-Romagna.
Novi!!: Papinska Država i Romagna · Vidi više »
Sekretar
Ptica sekretar (lat. Sagittarius serpentarius) je jedini pripadnik porodice Sagittariidae.
Novi!!: Papinska Država i Sekretar · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Papinska Država i Srednji vijek · Vidi više »
Stjepan II., papa
Stjepan II. († 26. travnja 757.) je bio papa od 752. do 757. Na službu je izabran nakon brze smrti njegovog prethodnika koji je također uzeo ime Stjepan, a umro je nakon samo četiri dana u službi, bez da je zaređen za biskupa.
Novi!!: Papinska Država i Stjepan II., papa · Vidi više »
Suvereni viteški malteški red
Hrvatska je jedna od 108 zemlje koje imaju stalne diplomatske veze s Malteškim redom Suvereni viteški jeruzalemski, rodoski i malteški hospitalni red svetog Ivana, poznatiji kao Suvereni viteški malteški red (tal. Sovrano Militare Ordine Ospedaliero di San Giovanni di Gerusalemme di Rodi e di Malta), katolički je viteški red sa sjedištem u Rimu, Italija.
Novi!!: Papinska Država i Suvereni viteški malteški red · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Papinska Država i Sveta Stolica · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Papinska Država i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Papinska Država i Talijanski jezik · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Papinska Država i Toskana · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Papinska Država i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjenje Italije
Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.
Novi!!: Papinska Država i Ujedinjenje Italije · Vidi više »
Ujedinjenje Njemačke
1815.
Novi!!: Papinska Država i Ujedinjenje Njemačke · Vidi više »
Umbrija
Umbrija (talijanski: Umbria) je regija u koja se nalazi u središtu Italije, u dolini rijeke Tiber.
Novi!!: Papinska Država i Umbrija · Vidi više »
Urbi et Orbi
trgu sv. Petra u Vatikanu. Urbi et Orbi ("gradu i svijetu") bio je uobičajeni uvod rimskih objava.
Novi!!: Papinska Država i Urbi et Orbi · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Papinska Država i Vatikan · Vidi više »
Vojvodstvo Benevento
Bizantska i langobardska vlast na Apeninskom poluotoku. Vojvodstvo Benevento je bila srednjovjekovna država na Apeninskom poluotoku na prostoru Kampanije i susjednih pokrajina.
Novi!!: Papinska Država i Vojvodstvo Benevento · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 10. stoljeće · Vidi više »
11. veljače
11.
Novi!!: Papinska Država i 11. veljače · Vidi više »
1300.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1300. · Vidi više »
1305.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1305. · Vidi više »
1378.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1378. · Vidi više »
1551.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1551. · Vidi više »
1555.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1555. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 16. stoljeće · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1796. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1798. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 18. stoljeće · Vidi više »
18. veljače
18.
Novi!!: Papinska Država i 18. veljače · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1800. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1808. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1814. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1846. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1847. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1849. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1853. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1860. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1870. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 1929. · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: Papinska Država i 20. rujna · Vidi više »
754.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 754. · Vidi više »
756.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 756. · Vidi više »
800.
Bez opisa.
Novi!!: Papinska Država i 800. · Vidi više »
