Brže od pregledniku!
32 odnosi: Švicarska kuća u Zagrebu, Biskup, Fauna, Flora, Franjo Schücht, Hektar, Hrast lužnjak, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko Kraljevstvo, Jugoistočna Europa, Juraj Haulik, Kapelica sv. Jurja u Maksimiru, Maksimilijan Vrhovac, Maksimir, Obelisk u Maksimiru, Park-šuma, Paviljon Jeka, Sokolska mogila u Maksimiru, Stadion Maksimir, Svijet, Vidikovac Kiosk, Zoološki vrt grada Zagreba, 1794., 1839., 1840., 1842., 1843., 1880., 1925., 2001., 2005..
Švicarska kuća u Zagrebu
Švicarska kuća u Parku Maksimir, s livade Švicarska kuća, poznata i pod nazivom "Tirolska kuća", je jednokatnica u park-šumi Maksimir.
Novi!!: Park Maksimir i Švicarska kuća u Zagrebu · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Park Maksimir i Biskup · Vidi više »
Fauna
Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.
Novi!!: Park Maksimir i Fauna · Vidi više »
Flora
Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.
Novi!!: Park Maksimir i Flora · Vidi više »
Franjo Schücht
Franjo Schücht (izvorno: Franz Schücht), graditelj austrijskog podrijetla koji je djelovao u Zagrebu.
Novi!!: Park Maksimir i Franjo Schücht · Vidi više »
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Park Maksimir i Hektar · Vidi više »
Hrast lužnjak
Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Park Maksimir i Hrast lužnjak · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Park Maksimir i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Park Maksimir i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Park Maksimir i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Park Maksimir i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Juraj Haulik
Zagrebačkoj katedrali. Spomen ploča u Trnavi Juraj Haulik de Várallya (sl. Juraj Haulík Váralyai, Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. – Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Park Maksimir i Juraj Haulik · Vidi više »
Kapelica sv. Jurja u Maksimiru
Kapela sv. Jurja u Parku Maksimir,prednja strana sa zvonicima Bočna strana Kapelica sv.
Novi!!: Park Maksimir i Kapelica sv. Jurja u Maksimiru · Vidi više »
Maksimilijan Vrhovac
Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.
Novi!!: Park Maksimir i Maksimilijan Vrhovac · Vidi više »
Maksimir
Maksimir je tradicionalni dio grada i gradska četvrt Grada Zagreba u kojoj se nalaze istoimena park-šuma po kojoj je četvrt dobila ime, i Stadion Maksimir (poznat po nastupima GNK Dinamo).
Novi!!: Park Maksimir i Maksimir · Vidi više »
Obelisk u Maksimiru
Obelisk u Parku Maksimir Obelisk je spomenik u obliku piramide u "Dolini dalija" u parku Maksimir.
Novi!!: Park Maksimir i Obelisk u Maksimiru · Vidi više »
Park-šuma
Park-šuma je dio prirode koji je od državnog interesa i ima osobitu državnu zaštitu.
Novi!!: Park Maksimir i Park-šuma · Vidi više »
Paviljon Jeka
Paviljon Jeka, poznat i kao Latern-tempel, je drveni paviljon s lanternom na obali Prvog jezera u parku Maksimir.
Novi!!: Park Maksimir i Paviljon Jeka · Vidi više »
Sokolska mogila u Maksimiru
Sokolska mogila u Maksimiru Sokolska mogila u park-šumi Maksimir je spomen-humak, izgrađen 1925. Te se godine diljem Hrvatske obilježavala tisućugodišnjica hrvatskog kraljevstva,, pristupljeno 10.
Novi!!: Park Maksimir i Sokolska mogila u Maksimiru · Vidi više »
Stadion Maksimir
Stadion Maksimir je nogometni stadion u Zagrebu.
Novi!!: Park Maksimir i Stadion Maksimir · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Park Maksimir i Svijet · Vidi više »
Vidikovac Kiosk
Vidikovac Kiosk se nalazi u parku Maksimir u Zagrebu.
Novi!!: Park Maksimir i Vidikovac Kiosk · Vidi više »
Zoološki vrt grada Zagreba
Mapa ZOO Zagreba Zoološki vrt u Zagrebu Zoo Zagreb-smeđi kapucin Zoološki Vrtić Godina I. Broj 1, siječanj 1933. godine. Zoološki vrt grada Zagreba je jedan od 3 zoološka vrta u Hrvatskoj.
Novi!!: Park Maksimir i Zoološki vrt grada Zagreba · Vidi više »
1794.
Bez opisa.
Novi!!: Park Maksimir i 1794. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Park Maksimir i 1839. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Park Maksimir i 1840. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Park Maksimir i 1842. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Park Maksimir i 1843. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Park Maksimir i 1880. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Park Maksimir i 1925. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Park Maksimir i 2001. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Park Maksimir i 2005. · Vidi više »
