Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Parkinsonova bolest

Indeks Parkinsonova bolest

Ilustracija parkinsonove bolesti Parkinsonova bolest je bolest poremećaja pokreta zbog smanjenja lučenja kemijske supstancije dopamina u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni gangliji).

29 odnosi: Bolest, Demencija, Disfagija, Dopamin, Hipotenzija, Hrvatska, Inkontinencija, Ivan Pavao II., James Parkinson, Katehol-o-metiltransferaza, Kirurgija, Klinička depresija, Koža, Kognitivno-bihevioralna psihoterapija, Krvni tlak, Lijek, Logopedija, London, Matične stanice, Michael J. Fox, Mozak, Muhammad Ali, Napetost, Neurologija, Obitelj, Prehrana, Psihologija, Svjetski dan Parkinsonove bolesti, 1817..

Bolest

right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Bolest · Vidi više »

Demencija

Demenciju ljudi obično zovu senilnost; to je postupno pogoršanje intelektualnih sposobnosti sve do narušavanja socijalnog i radnog funkcioniranja.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Demencija · Vidi više »

Disfagija

Disfagija je otežano gutanje.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Disfagija · Vidi više »

Dopamin

Strukturna formula dopamina. Dopamin (3,4-dihidroksifenetilamin, C8H11NO2) je prirodni monoamin koji igra brojne uloge u organizmu, a koristi se i kao lijek.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Dopamin · Vidi više »

Hipotenzija

Hipotenzija (stgrč. ὑπο - ispod; lat. tendō - rastezati) u medicini i fiziologiji označava tlak tekućine u organizmu ispod normalne vrijednosti.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Hipotenzija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Hrvatska · Vidi više »

Inkontinencija

Inkontinencija (lat. negativni prefiks in- + continentia, usprezanje, obuzdavanje) znači nemogućnost kontrole.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Inkontinencija · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Ivan Pavao II. · Vidi više »

James Parkinson

James Parkinson (Shorediteh, 11. travnja 1755. – 21. prosinca 1824.), britanski liječnik, geolog, paleontolog i politički aktivist.

Novi!!: Parkinsonova bolest i James Parkinson · Vidi više »

Katehol-o-metiltransferaza

Struktura je određena pomoću podataka dobivenih difrakcijom x-zrakama.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Katehol-o-metiltransferaza · Vidi više »

Kirurgija

Kirurgija (od grčkog: χειρουργική, i latinskog: chirurgiae, što znači "rad rukom") je grana medicine koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike na pacijentima da bi istražila i/ili tretirala patološka stanja kao što su bolesti ili ozljede, a u svrhu poboljšanja tjelesnih funkcija ili vanjskog izgleda.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Kirurgija · Vidi više »

Klinička depresija

Žalosni starac ('Na vratima vječnosti'), Vincent van Gogh (1890) Depresija je danas najčešći i ozbiljan psihički poremećaj, koji nepovoljno utječe na osjećaje, razmišljanje i ponašanje čovjeka.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Klinička depresija · Vidi više »

Koža

slika kože nosoroga izbliza ljudska koža Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα), meki vanjski pokrov kralježnjaka.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Koža · Vidi više »

Kognitivno-bihevioralna psihoterapija

Kognitivno-bihevioralna psihoterapija jedan je od najpopularnijih psihoterapijskih pristupa.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Kognitivno-bihevioralna psihoterapija · Vidi više »

Krvni tlak

Digitalni tlakomjer Konvencionalni tlakomjer Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stijenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu tijela.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Krvni tlak · Vidi više »

Lijek

Lijek u obliku kapsula Lijek je pripravak koji smanjuje simptome neke bolesti, sprječava je ili je iscjeljuje.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Lijek · Vidi više »

Logopedija

Logopedija se bavi prevencijom, dijagnostikom i terapijom poremećaja govora, glasa, jezika, gutanja, slušanja, čitanja, pisanja i svih oblika komunikacije.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Logopedija · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Parkinsonova bolest i London · Vidi više »

Matične stanice

Matične stanice ljudskog embrija. Gore: nediferencirane kolonije. Dolje: Neuronska sestrinska stanica Razdioba i diferencijacija matične stanice Izvor pluripotentne matične stanice od embrija u razvoju Dvije kolonije ljudskih embrijskih stanica Matična stanica Matična krvna stanica je pluripotentna stanica koštane srži koja ima ova osnovna svojstva: sposobnost samoobnavljanja, sposobnost diferencijacije i sposobnost proliferacije.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Matične stanice · Vidi više »

Michael J. Fox

Michael J. Fox (Edmonton, 9. lipnja 1961.) je kanadsko-američki glumac.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Michael J. Fox · Vidi više »

Mozak

Ljudski mozak Snimka mozga Mozak je središte živčanog sustava svih kralježnjaka i većine bezkralježnjaka.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Mozak · Vidi više »

Muhammad Ali

Muhammad Ali, rođen kao Cassius Marcellus Clay, Jr., (Louisville, Kentucky, 17. siječnja 1942. – Scottsdale, Arizona, 3. lipnja 2016.), bio je američki boksač, prema mnogim ocjenama najveći boksač teške kategorije u povijesti te jedan od najvećih sportaša 20. stoljeća.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Muhammad Ali · Vidi više »

Napetost

Napetost ili stres (iz engleskog stress.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Napetost · Vidi više »

Neurologija

epilepsiju. Neurologija je grana medicine koja se bavi proučavanjem bolesti živčanog sustava.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Neurologija · Vidi više »

Obitelj

Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Obitelj · Vidi više »

Prehrana

Voće i povrće na tržnici, osnovne namirnice u prehrani čovjeka. Prehrana je jedna od potreba svakoga čovjeka na Zemlji, to je proces u kome čovjek unosi u organizam hranu, dok se nastavak procesa u kojem se onda u probavnom traktu hrana prerađuje u energiju (ili skladišti) naziva probava.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Prehrana · Vidi više »

Psihologija

Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Psihologija · Vidi više »

Svjetski dan Parkinsonove bolesti

Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se 11. travnja svake godine.

Novi!!: Parkinsonova bolest i Svjetski dan Parkinsonove bolesti · Vidi više »

1817.

Bez opisa.

Novi!!: Parkinsonova bolest i 1817. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »