Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Pavao IV.

Indeks Pavao IV.

Pavao IV., lat. Paulus PP.

74 odnosi: Aleksandar VI., Španjolska, Židovi, Bazilika sv. Marije iznad Minerva, Bazilika sv. Petra, Brindisi, Dominikanci, Engleska, Erazmo Roterdamski, Flandrija, Hadrijan VI., Italija, Julije II., Kampanija, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Katolička Crkva, Klement VII., Latinski jezik, Lav X., Marcel II., Marija Tudor, Mletačka Republika, Napulj, Nizozemska, Pavao III., Peti lateranski sabor, Pio IV., Pio V., Protestantizam, Rim, Sveti Kajetan iz Tijene, Teatinci, Toma Akvinski, 1. svibnja, 1225., 1274., 1430., 1465., 1476., 1480., 1492., 1494., 15. svibnja, 1500., 1503., 1505., 1509., 1511., 1512., 1513., ..., 1517., 1518., 1519., 1521., 1523., 1527., 1534., 1536., 1547., 1549., 1553., 1555., 1556., 1557., 1559., 1561., 1565., 1580., 18. kolovoza, 18. rujna, 20. prosinca, 22. prosinca, 23. svibnja, 28. lipnja. Proširite indeks (24 više) »

Aleksandar VI.

Aleksandar VI. (Xàtiva, Valencia, 1. siječnja 1431. – Rim, 18. kolovoza 1503.), rimski papa (1492. – 1503.), rođen kao Rodrigo de Lanzol (poznatiji kao Rodrigo de Borgia), otac Cesarea Borgie i Lukrecije Borgije.

Novi!!: Pavao IV. i Aleksandar VI. · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Pavao IV. i Španjolska · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Pavao IV. i Židovi · Vidi više »

Bazilika sv. Marije iznad Minerva

'''Bazilika sv. Marije iznad Minerva''' Bazilika sv.

Novi!!: Pavao IV. i Bazilika sv. Marije iznad Minerva · Vidi više »

Bazilika sv. Petra

'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.

Novi!!: Pavao IV. i Bazilika sv. Petra · Vidi više »

Brindisi

Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.

Novi!!: Pavao IV. i Brindisi · Vidi više »

Dominikanci

Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.

Novi!!: Pavao IV. i Dominikanci · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Pavao IV. i Engleska · Vidi više »

Erazmo Roterdamski

'''Erazmo Roterdamski''' Deziderije Erazmo Roterdamski (latinizirani oblik imena Desiderius Erasmus Roterodamus; Rotterdam, 28. listopada 1465. – Basel, 12. srpnja 1536.), često skraćeno Erazmo (Erasmus), pravim imenom Geert Geerts, nizozemski je humanist, katolički svećenik i teolog, bibličar, književnik, filolog, prevoditelj i filozof.

Novi!!: Pavao IV. i Erazmo Roterdamski · Vidi više »

Flandrija

Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.

Novi!!: Pavao IV. i Flandrija · Vidi više »

Hadrijan VI.

Hadrijan VI., papa od 9. siječnja 1522. do 14. rujna 1523. godine.

Novi!!: Pavao IV. i Hadrijan VI. · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Pavao IV. i Italija · Vidi više »

Julije II.

Julije II., pravim imenom Giuliano della Rovere, papa od 1503. do 1513. Bio je najžešći protivnik obitelji Borgia.

Novi!!: Pavao IV. i Julije II. · Vidi više »

Kampanija

Kampanija (it.: Campania) je regija u Južnoj Italiji.

Novi!!: Pavao IV. i Kampanija · Vidi više »

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Pavao IV. i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Pavao IV. i Katolička Crkva · Vidi više »

Klement VII.

Papa Klement VII. (26. svibnja 1478. – 25. rujna 1534.), rođen kao Giulio di Giuliano de' Medici, bio je kardinal od 1513. do 1523. i papa od 1523. do 1534. godine.

Novi!!: Pavao IV. i Klement VII. · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Pavao IV. i Latinski jezik · Vidi više »

Lav X.

Papa Lav X., rođen kao Giovanni de' Medici, sin firentinskog kneza Lorenza Veličanstvenog, (Firenca, 11. prosinca 1475. – Rim, 1. prosinca 1521.), bio je papa od 1513. do svoje smrti 1521. Iako je ovaj učeni papa i humanist bio pravi predstavnik renesanse(Izgradio Baziliku sv. Petra u Rimu, te je bio pokrovitelj Michelangela i Rafaela), u Europi rastrganoj teološkim borbama, često je kritiziran kao nedorastao svojoj službi.

Novi!!: Pavao IV. i Lav X. · Vidi više »

Marcel II.

Marcel II., lat. Marcellus PP.

Novi!!: Pavao IV. i Marcel II. · Vidi više »

Marija Tudor

Marija I. Tudor (Placentia Palace, Greenwich 18. veljače 1516. – St, James's Palace, 17. studenog 1558.), engleska kraljica te druga supruga Filipa II. Pretposljednja je vladarica iz dinastije Tudor poznata po svojem pokušaju obnavljanja katoličanstva u Engleskoj tijekom kojeg su pogubljena 283 istaknuta engleska protestanta zbog čega joj je nadjenut nadimak Krvava Marija (Bloody Mary).

Novi!!: Pavao IV. i Marija Tudor · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Pavao IV. i Mletačka Republika · Vidi više »

Napulj

Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.

Novi!!: Pavao IV. i Napulj · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Pavao IV. i Nizozemska · Vidi više »

Pavao III.

Pavao III. je bio papa, nasljednik Klementa VII., od 13. listopada 1534. do 10. studenog 1549..sazvao je tridentski koncil kojeg je predvodio 18.godina,a i prihvatio Družbu Isusovu koju je osnovao Ignacije Loyola.

Novi!!: Pavao IV. i Pavao III. · Vidi više »

Peti lateranski sabor

Peti lateranski sabor je ekumenski sabor Katoličke Crkve, koji se održao od 1512. do 1517. Sazvao ga je papa Julije II. 1512., kao odgovor na nezadovoljstvo nekih kardinala Saborom u Pisi 1511. Julije II.

Novi!!: Pavao IV. i Peti lateranski sabor · Vidi više »

Pio IV.

Pio IV., lat. Pius PP.

Novi!!: Pavao IV. i Pio IV. · Vidi više »

Pio V.

Pio V., lat. Pius PP.

Novi!!: Pavao IV. i Pio V. · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Pavao IV. i Protestantizam · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Pavao IV. i Rim · Vidi više »

Sveti Kajetan iz Tijene

Sveti Kajetan iz Tijene (talijanski: Gaetano di Thiene; latinski Cajetanus Thienaeus), (Vicenza, 1. listopada 1480. – Napulj, 7. kolovoza 1547.), talijanski svećenik, utemeljitelj reda teatinaca.

Novi!!: Pavao IV. i Sveti Kajetan iz Tijene · Vidi više »

Teatinci

Teatinci (lat. Ordo clericorum regularium vulgo Theatinorum: Red regularnih klerika, pučki zvanih teatinci), je mali katolički red osnovan 1524. godine.

Novi!!: Pavao IV. i Teatinci · Vidi više »

Toma Akvinski

Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.

Novi!!: Pavao IV. i Toma Akvinski · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Pavao IV. i 1. svibnja · Vidi više »

1225.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1225. · Vidi više »

1274.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1274. · Vidi više »

1430.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1430. · Vidi više »

1465.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1465. · Vidi više »

1476.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1476. · Vidi više »

1480.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1480. · Vidi više »

1492.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1492. · Vidi više »

1494.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1494. · Vidi više »

15. svibnja

15.

Novi!!: Pavao IV. i 15. svibnja · Vidi više »

1500.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1500. · Vidi više »

1503.

1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Pavao IV. i 1503. · Vidi više »

1505.

1505. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Pavao IV. i 1505. · Vidi više »

1509.

1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Pavao IV. i 1509. · Vidi više »

1511.

1511. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Pavao IV. i 1511. · Vidi više »

1512.

1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Pavao IV. i 1512. · Vidi više »

1513.

1513. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Pavao IV. i 1513. · Vidi više »

1517.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1517. · Vidi više »

1518.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1518. · Vidi više »

1519.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1519. · Vidi više »

1521.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1521. · Vidi više »

1523.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1523. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1527. · Vidi više »

1534.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1534. · Vidi više »

1536.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1536. · Vidi više »

1547.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1547. · Vidi više »

1549.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1549. · Vidi više »

1553.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1553. · Vidi više »

1555.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1555. · Vidi više »

1556.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1556. · Vidi više »

1557.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1557. · Vidi više »

1559.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1559. · Vidi više »

1561.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1561. · Vidi više »

1565.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1565. · Vidi više »

1580.

Bez opisa.

Novi!!: Pavao IV. i 1580. · Vidi više »

18. kolovoza

18.

Novi!!: Pavao IV. i 18. kolovoza · Vidi više »

18. rujna

18.

Novi!!: Pavao IV. i 18. rujna · Vidi više »

20. prosinca

20.

Novi!!: Pavao IV. i 20. prosinca · Vidi više »

22. prosinca

22.

Novi!!: Pavao IV. i 22. prosinca · Vidi više »

23. svibnja

23.

Novi!!: Pavao IV. i 23. svibnja · Vidi više »

28. lipnja

28.

Novi!!: Pavao IV. i 28. lipnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »